„Hrvatska je članica Europske unije već 13 godina i legitimno je pitati što mi imamo od toga. Ja pokušavam vidjeti što bi bio taj naš nacionalni interes. Je li to sigurnost? Svakako. Je li to gospodarski rast, je li to nominalni gospodarski rast, je li to rast društvenog standarda koji je kao i svi drugi rastovi teže mjerljiv od ovog nominalnog koji je jasan, ali prividan? Jer, ako se držimo tog rasta, on je u zadnjih 10 godina na godišnjoj razini u nekoj aritmetičkoj sredini bio na 2,5 posto sa svim ovim fondovima koje smo imali i koji su vanredni jer su rezultati potresa, poplava, epidemija. Susjedna Srbija koja se otrgla, izgleda, 12-godišnjem ropstvu, kako neki kažu, u tom je razdoblju imala isti ili čak za jednu decimalu viši prosječni godišnji rast od Hrvatske – pod Vučićem, bez europskog novca u značajnijoj mjeri, s nešto kineskog i puno manje ruskog“, kazao je Zoran Milanović, predsjednik države govoreći na svečanosti povodom Dana Fakulteta političkih znanosti. Pritom naglašava kako su to parametri po kojima mjerimo ne da bismo zapomagali, nego da bismo se mogli orijentirati i zaključiti što dalje.
Kada se uspoređuje gospodarski rast Srbije i Hrvatske u desetogodišnjem razdoblju, što bi značilo od 2016. godine na ovamo, Milanović ne iznosi točne podatke. Hrvatski BDP je u tom desetogodišnjem periodu vladavine HDZ-a pod vodstvom Andrije Plenkovića prosječno rastao 3,4 posto, a ne 2,5 posto kako navodi Milanović. Međutim, u istom tom periodu, od 2016. do danas, i prosječan gospodarski rast u Srbiji također je iznosio 3,4 posto.
Gospodarski rast od 2,5 posto kojeg spominje Milanović mogao bi se odnositi na period od 2012. godine do kraja 2025. godine, odnosno u periodu od 14 godina koliko je Vučićeva Srpska napredna stranka bila na vlasti u Srbiji.
Podaci Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW) u listopadu je objavio rad pod naslovom „Srpsko gospodarstvo pod Vučićem: Daleko od čuda“ (Serbia’s economy under Vučić: Far from a miracle) iz kojeg proizlazi da su ekonomski rezultati Srbije pod vladavinom Vučića daleko od „ekonomskog čuda“, kako se često proklamiralo. Naime, iako je nezaposlenost smanjena, dok su plaće i strana ulaganja povećani, ukupni gospodarski rast Srbije u tom je razdoblju znatno sporiji u usporedbi s prethodnim desetljećima, kao i u usporedbi s većinom susjednih zemalja regije.
Kako se navodi u radu Bečkog instituta, prosječni godišnji realni rast BDP-a Srbije u razdoblju od 2012. do kraja 2025. godine iznosio je 2,4 posto, što predstavlja daleko skromniji rezultat od 4,2 posto u razdoblju od 2001. do 2011. godine, odnosno tijekom prethodne vlasti.
Od devet gospodarstava regije, prosječni rast Srbije od 2,4 posto u razdoblju od 2012. do 2025. godine bio je veći samo od rasta Sjeverne Makedonije (2,3 posto) i na istoj razini kao Bugarska. Kosovo, Albanija, Crna Gora, Rumunjska, Bosna i Hercegovina i Hrvatska rasle su brže. Istina, Hrvatska je u tom 14 godina dugom periodu rasla neznatno brže od Srbije te je zabilježila prosječan rast od 2,5 posto.
Taj promatrani period, kada je riječ o Hrvatskoj, pokriva i vrijeme prije no što je Plenkovićev HDZ preuzeo vlast. Preciznije, pokriva tri godine vladavine SDP-ove koalicijske vlade – koju je vodio Milanović – i koja je nakon šest godina recesije (započete u vrijeme HDZ-ove Vlade Jadranke Kosor i kao posljedica tadašnje globalne ekonomske krize) tek u 2015. godini počela polako izlaziti iz krize.
Kako se navodi u radu Bečkog instituta, rast Srbije pod SNS-om bio je skroman po svim mjerilima, dok slika Srbije kao predvodnika rasta nije potkrijepljena podacima.
BDP po glavi stanovnika
Sam Milanović navodi kako je nominalni rast gospodarstva jasan, ali prividan. Sličan prosječan rast gospodarstava dviju država ne znači i da su na istom stupnju razvijenosti.
Hrvatska prema zadnjem popisu stanovnika ima 3,87 milijuna stanovnika, dok Srbija ima 2,82 milijuna stanovnika više. Prema popisu stanovništva iz 2022. godine u Srbiji živi 6,69 milijuna stanovnika.
Prema aktualnim podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), nominalni BDP Hrvatske iznosi 115,9 milijardi američkih dolara ili 103,8 milijardi eura. Istodobno, nominalni BDP Srbije je 4,7 milijardi eura manji. Naime, on u dolarima iznosi 112,2 milijardi, odnosno 99,6 milijardi eura.
Još je veća razlika vidljiva kada se promatra BDP po glavi stanovnika. U Hrvatskoj BDP po glavi stanovnika iznosi 28 860 dolara ili 26 766 eura, dok je u Srbiji riječ o 17 126 dolara, odnosno nešto više od 15,3 tisuće eura.
U apsolutnom BDP-u i među 214 država koje promatra MMF, Hrvatska se nalazi na 76. poziciji, a Srbija na 87. poziciji. Prema parametru BDP-a po glavi stanovnika, Hrvatska je na 57. poziciji, a Srbija na 87. poziciji.
Zaključno, Milanović netočno navodi kako su u desetogodišnjem razdoblju Hrvatska i Srbija imale otprilike isti rast od 2,5 posto. U tom je periodu u obje zemlje rast bio 3,4 posto. Podatak o rastu od 2,5 posto mogao bi se odnositi na period od 14 godina koliko je u Srbiji na vlasti bio Vučićev SNS. U tom je razdoblju Srbija ostvarila rast od 2,4 posto, dok je Hrvatska u tom periodu rasla nešto brže – 2,5 posto. Međutim, kada se promatraju aktualni podaci MMF-a, nominalni BDP Hrvatske veći je za 4,7 milijardi eura od nominalnog BDP-a Srbije koja pritom ima 2,82 milijuna stanovnika više. BDP po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi više od 26,7 tisuća eura, dok je on u Srbiji nešto viši od 15,3 tisuće eura.
