Možda će to biti Ukrajina, možda eskalacija napada na Iran, a možda ipak Kuba. Ili će se naprosto u zadnje dvije godine posvetiti građevinskim radovima na izgradnji plesne dvorane u Bijeloj kući. Tako bi se dala rezimirati analiza u Foreign Policyju koja pokušava dokučiti čime će se američki predsjednik Donald Trump baviti u svojoj lame duck fazi. „Šepavi patak“ izraz je koji se koristi za predsjednika kojem su dani na funkciji odbrojani – Trump koristi svoj drugi predsjednički mandat i ne može se kandidirati za treći, dok je ovog utorka na međuizborima njegova stranka izgubila prevlast i u Zastupničkom domu Kongresa i u Senatu.
Povijesno, međuizbori, odnosno midterms, uvijek predstavljaju ocjenu postojeće administracije i ona je u pravilu negativna za onog tko je na vlasti, ali ovako veliku pobjedu demokrata nisu previđale niti predizborne ankete koje su demokratima bile naklonjene. Prema sadašnjim procjenama (a glasovi se u trenutku pisanja ovog teksta još uvijek broje), Demokratska stranka u izborima za Kongres dobila je čak 13 posto glasova više nego ih je dobila Republikanska stranka, što je razlika kakva se nije dogodila ni na kojim američkim izborima još od 1976. godine.
Ovlasti
Izabrani demokrati će na svoja mjesta sjesti u siječnju iduće godine. Kako bi tada trebala izgledati arhitektura vlasti? S obzirom na to da drže oba doma Kongresa, demokrati ne bi trebali imati nikakvih problema da proguraju svoje zakonske prijedloge. Međutim, da bi zakoni stupili na snagu, treba im potpis predsjednika. Prema Ustavu, predsjednik ima pravo veta.
U prvim izjavama nakon izbora Trump je, po ustaljenom običaju, davao kontradiktorne izjave. U izjavi za The New York Times u utorak navečer rekao je kako će „surađivati s demokratima“, pa čak i da se „raduje suradnji s njima“. Nekoliko minuta kasnije, međutim, na svojoj mreži Truth Social objavio je znakovitu sliku kape na kojoj je umjesto uobičajenog „MAGA“ natpisa pisalo: „VETO“, a s tom kapom spremno je pozirao i u četvrtak pri potpisivanju izvršne uredbe kojom svoje promjene u Ovalnom uredu pokušava cementirati proglašavajući Ovalni ured za nacionalni spomenik.
U srijedu, prvi dan nakon velikog izbornog poraza, Trump je novinare okupio kako bi im prezentirao radove na plesnoj dvorani Bijele kuće i u višeminutnom nastupu ni u jednom trenutku se nije dotakao izbora i njihovih rezultata. Osvrnuo se na to tek na inzistiranje novinara i tom je prilikom u pomirljivom tonu ponovio kako će surađivati s demokratima.
U slučaju da će koristiti mogućnosti veta, demokratski zastupnici neće moći sami prijeći preko te prepreke. Ustav predviđa da predsjednički veto zastupnici mogu opozvati samo ako za to skupe dvotrećinsku većinu i u Zastupničkom domu Kongresa i u Senatu, što demokrati sami ipak neće imati. Može se stoga očekivati da bi predstojeće dvije godine mogle biti provedene uglavnom u „zaključanom“ modu.
Kad je riječ o imenovanjima, Senat može blokirati imenovanja u predsjednikovom kabinetu. Predsjednik, također, ima ovlasti nominirati suce, međutim, za njihovo postavljanje mora dobiti potvrdu Senata, što znači i da do kraja mandata, ako bi se za to pružila prilika, ne bi mogao nastaviti puniti Vrhovni sud doživotnim konzervativnim sucima.
Kongres bi trebao imati značajnu ulogu u donošenju odluka na domaćem terenu te u baratanju budžetom, dok predsjednik odnosi prevagu u pitanjima vanjske politike te je, naravno, i vrhovni zapovjednik američkih oružanih snaga.
Bez obzira na to, tijekom protekle dvije godine, čak i uz republikanski Kongres, Trump je glavninu svojih najvažnijih odluka donosio izravnim predsjedničkim uredbama. Ukidao je već odobrene fondove, uvodio carine drugim zemljama, a nikakvo odobrenje Kongresa nije tražio ni uoči vojnih akcija u Venezueli i protiv Irana. Lako se može očekivati da će se Trump tako nastaviti ponašati i kada svoja mjesta preuzmu „neprijateljski“ zastupnici.
Istrage Kongresa
Slijedeći predizborna obećanja, demokrati bi trebali raditi na popravljanju uvjeta života običnih građana, od reguliranja cijena do dostupne zdravstvene zaštite za sve. Osim visokih cijena nafte, dizela i umjetnog gnojiva koje su posljedice Trumpovog rata protiv Irana, kao jedan od razloga za pobjedu demokrata birači su na izlaznim anketama spominjali i nepodnošljivu korupciju koja vlada od kad je Trump započeo svoj drugi mandat. Zanimljivo je stoga spomenuti kako Kongres i Senat imaju mogućnost preko svojih odbora pokrenuti istragu potencijalnih sukoba interesa i/ili kaznenih djela koje su u svojem shvaćanju vođenja administracije kao prilike za dobre poslove i osobna bogaćenja eventualno počinili Trump i njegova obitelj te njegov najuži krug.
Skori predsjednik kongresnog odbora za nadzor Robert Garcia već je u utorak naveo listu kojom se namjerava baviti, a na njoj su Trumpova obitelj, „korporativna korupcija“, ponašanje Ministarstva Domovinske sigurnosti i ICE-a te način na koje su vlasti tretirale Epsteinove dokumente.
U medijima i među analitičarima kruži strah da će se, pritisnut uza zid na domaćem terenu, Trump – koji još uvijek ima široke ovlasti – okrenuti prema „sređivanju“ ostatka svijeta. Od moguće eskalacije rata u Iranu, kamo je već poslao značajne snage, do pokušaja da u povijest uđe kao američki lider koji je srušio komunizam u Kubi.
Pod naslovom „Zašto Europa ne bi trebala slaviti pobjedu demokrata na međuizborima“ Politico je na dan izbora iz razgovora s više sugovornika zaključio da iako su demokrati skloniji suradnji s Europom i slanju pomoći Ukrajini, oni zapravo nemaju načina natjerati Trumpa da promijeni išta u svom ponašanju. Ako Kongres odobri novu pomoć za Ukrajinu, Trump je naprosto može ne iskoristiti.
Pete Hegseth kao žrtveno janje
Kakva će biti buduća politika prema Iranu možda će se dati iščitati preko sudbine ministra rata Petea Hegsetha. Ako će ga Trump pod svaku cijenu nastojati zadržati, možda to znači i nastavak iste politike prema Iranu.
Birači su kao glavni razlog svog nezadovoljstva Trumpovom administracijom isticali cijene pa su zbog rasta cijena republikanci izgubili i „crvene“ države na jugu u kojima živi stanovništvo koje se pretežito bavi poljoprivredom i kojima je cijena dizela i umjetnog gnojiva presudna za posao. Rast cijena goriva direktna je posljedica rata Trumpove Amerike i Izraela protiv Irana.
Rat u Iranu u svom je opsežnom statusu na X-u, odmah po buđenju u srijedu, kao razlog teškog poraza naveo i potpredsjednik JD Vance, Ogradio se tako Vance hitro od Trumpove politike, iako u svim ovim mjesecima nije javno istupao protiv te akcije. Vance si vjerojatno gradi odstupnicu za predstojeće predsjedničke izbore 2028. godine, ali pitanje je koliko će ga birači moći odijeliti i od (gubitničke) politike Trumpa, kao i od bliskosti s tech oligarhijom čiji su napori na izgradnji data centara jedan od razloga gubitka republikanaca na izborima, uključujući i u za tehnološki razvoj sada najvažnijoj državi – Teksasu. Vancea, podsjetimo, ne bi bilo u političkom životu da ga tamo nije smjestio jedan od najmoćnijih tehnoloških oligarha Peter Thiel.
Kada je 2006. godine George W. Bush izgubio međuizbore zbog protivljenja birača ratu s Irakom, pao je ministar obrane i glavni arhitekta tog rata Donald Rumsfeld.
Mnogi su sada krenuli zazivati ostavku aktualnog ministra obrane, odnosno ministra rata kako se je nazvao – Hegsetha. Hegseth se brani i za sada ne pokazuje želju za povlačenjem, a i sam predsjednik Trump o njemu još uvijek govori pohvalno.
Bez obzira na to, republikanski kongresnik koji ne spada u obožavatelje Trumpa Thomas Massie najavio je za CNN kako planira pokrenuti impeachment, odnosno izglasavanje nepovjerenja Hegsethu, a više je izvora iz Republikanske stranke tom mediju reklo kako očekuju da će mu nepovjerenje biti I izglasano. Podsjetimo, Kongres je još uvijek u istom sastavu kao i prije izbora, dakle, uz republikansku većinu. Pa bi se tako otprilike moglo poklopiti da će Hegseth početkom prosinca imati većih briga od one da mu nije uspjelo javno prikazivanje izvršenja smrtne kazne strijeljanjem u Fort Hoodu.
Carevo novo ruho
Nakon osvajanja premoćne većine u Kongresu, demokrati će imati mogućnost pokrenuti i impeachment samog predsjednika Trumpa. Podsjetimo, pokušali su ga opozvati već dva puta ranije, tijekom njegovog prvog mandata, međutim, da bi proces stigao do kraja potrebna im je dvotrećinska većina u Senatu koju sami demokrati nemaju. Među demokratima se vode debate treba li uopće kretati u taj postupak s obzirom na to da je to prošli put od Trumpa napravilo mučenika i stvorilo mu samo još veću bazu obožavatelja.
U intervjuu za Večernji list Peter Galbraith, prvi američki ambasador u Hrvatskoj, inače demokrat iz Vermonta, kazao je da misli da se neće ići na impeachment, nego na 25. amandman.
Taj amandman – o čemu smo opširnije pisali ovog proljeća nakon što je Trump izjavio da će „uništiti civilizaciju“ u Iranu – propisuje postupak kojim se aktivnog predsjednika miče iz ureda zbog nesposobnosti obavljanja dužnosti.
Svi vide da predsjednik ima kognitivnih problema zbog uznapredovale demencije, ali svi igraju igru kao u „Carevom novom ruhu“, nitko zasad ne želi reći da je „car gol“, naveo je Galbraith, ali misli da će se uvidjeti kako bi u nacionalnom interesu bilo priznati da tako stvari stoje. Zanimljivo je kako se i u programu CNN-a iz usta nekih republikanskih stratega uvijeno moglo čuti kako Trumpovo zdravstveno stanje više i nije na svom vrhuncu.
