Prije ustavne ljetne stanke i odlaska zastupnika na dvomjesečni odmor, u Hrvatskom saboru je bilo poprilično dinamično. Raspravljalo se o Strategiji obrane RH i Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036. godine (i jedno i drugo je prihvaćeno) te izmjenama Zakona o obrani i o službi u Oružanim snagama – koji su poslani u drugo čitanje.
Uz to, izglasane su izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu te Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Izglasan je Prijedlog zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Hrvatske, Zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju te Zakon o logopedskoj djelatnosti.
Zastupnici su potvrdili i više izbora i imenovanja, uključujući novu ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Natašu Mikuš Žigman, dvojicu viceguvernera Hrvatske narodne banke, predsjednicu i zamjenice Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave te članove Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije.
Potencirane i dalje aktualnim dojmovima oko održanog koncerta pjevača Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu sve ove itekako bitne novosti i rasprave koje su im prethodile u Saboru su, nažalost, i ovaj tjedan ostale u sjeni žestokih svađa i prepucavanja zastupnika.
One su se uglavnom vodile oko korištenja uzvika “Za dom spremni”, konotacije crvene zvijezde petokrake, uloga partizana i ustaša u ratu koji je završio prije 80 godina, ulozi HOS-a u Domovinskom ratu i što je o tome mislio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, predbacivanja tko je ekstreman, a tko ne – i koji ekstrem je gori – te oko toga tko je od koga ucijenjen.
To je, pak, dovelo do toga da se u instituciji u kojoj bi, barem u teoriji, trebali sjediti časni i pristojni ljudi koji argumentirano raspravljaju o bitnim temama za društvo te onda hladne glave donose (ili odbijaju) propise, opet čuje službeni poklič poražene sluganske fašističke paradržave NDH i njenih koljača (za koji je i Ustavni sud ranije utvrdio da je ustaški i kao takav protuustavan), ali i niz najodvratnijih uvreda i prostota kojima su se zastupnici međusobno častili.
Jandroković:”Teško je donositi odluke”
Možda ohrabren činjenicom da je HDZ-ov predsjednik Sabora Gordan Jandroković prošli tjedan nakon istupa Damira Biloglava (DOMiNO) odlučio kako neće opominjati zastupnike koji uzvikuju “Za dom spremni”, izjavivši pritom da “on neće biti nikakav arbitar” i da “svatko govori kako želi” jer će “na kraju građani prosuđivati što je tu u redu a što nije”, zastupnik MOST-a Miro Bulj u ponedjeljak je svoj slobodni govor u Saboru završio upravo s tim pozdravom. Prije toga je pozvao građane da dođu na Thompsonov koncert u Sinju.
Jandroković, koji je ranije osudu skandiranja tog pozdrava na Hipodromu prije pjesme “Bojna Čavoglave” u svom Facebook statusu ocijenio “zlonamjernim obrušavanjem i pomno osmišljenim svođenjem cijelog koncerta na poklič iz uvoda jedne pjesme nastale u Domovinskom ratu”, je tada shvatio da jeftini populizam ipak može imati ozbiljne posljedice pa je tu grotesknu situaciju pokušao ublažiti prozivkom Bulja za provokaciju.
Pritom je ponovio svoj stav kako taj pozdrav ima dvostruku konotaciju – jednu vezanu za NDH, koja je neprihvatljiva i podložna osudi i sankcijama, te drugu povezanu s Domovinskim ratom, HOS-om i njegovim grbom, različitim komemoracijama i obilježavanjima godišnjica gdje je taj pozdrav prihvatljiv. Naglasio je i kako se u Thompsonovoj pjesmi, ranijom odlukom Visokog prekršajnog suda, taj poklič može koristiti.
“Sada ste izgovorili poklič ZDS izvan tog konteksta, ovo nije komemoracija niti obilježavanje godišnjica HOS-a, Vi niste Thompson, a ne izgledate mi ni kao ustaša, dakle vi jednostavno provocirate”, reagirao je Jandroković i poručio Bulju “da na taj način radi štetu Hrvatskom saboru i Republici Hrvatskoj za malo političkih bodova.”
Zatim je pozvao zastupnike da to ne čine i kazao da očekuje mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o korištenju pokliča u Saboru – što je ranije zatražio Klub stranke Možemo!.
Kada su pak zastupnici SDP-a i Možemo! zatražili da se Bulju zbog širenja mržnje dade opomena i oduzme mu se riječ, predsjednik Sabora je ponovio kako je teško donositi odluke “jer se nekad poklič spominje u kontekstu NDH što je kažnjivo, a nekada u kontekstu Domovinskog rata gdje je različita sudska praksa”.
Uvreda na uvredu
Jandrokovićevo meandriranje nije urodilo smirivanjem napetosti. Nezavisni zastupnik Josip Jurčević lijevu oporbu je potom oslovio kao “obožavatelje zločinačkog komunističkog totalitarnog sustava”, uz argument da je da je “Za dom spremni” stari hrvatski pozdrav. Na to je Ivana Marković (SDP) upitala Jandrokovića kako da ga ubuduće oslovljava, “s gospodine predsjedniče ili gospodine poglavniče” te završila repliku sa uzvikom “smrt fašizmu”. Jandroković joj je uzvratio pričom o “višestrukoj konotaciji crvene zvijezde”.
Bizarna sjednica Sabora se potom dodatno usijala. Marijana Puljak (Centar) je pustila audio snimku izjave Tuđmana na kojoj govori o ljudima u crnim košuljama. Jandroković je na to kazao da bi se ona zadnja trebala javljati jer je njezin suprug pjevao ustaške pjesme. Ranije spomenuti Biloglav je pak poručio kako za neke ljude “taj pozdrav nema dvostruku konotaciju” jer se pod njim podrazumijevala “jedino ultimativna spremnost za obranu svoga doma u najtežim trenucima Domovinskog rata”.
U raspravu se potom uključio Milorad Pupovac (SDSS) prozvavši Jandrokovića da je “sada stručnjak i za prepoznavanje tko je ustaša, a tko nije” i poručivši da je ZDS samo i jedino ustaški pozdrav kojem nije mjesto u Saboru i “koji neki koriste radi prikupljanja političkih poena”. Podsjetio je i da se u centru Zagreba prije Thompsonovog koncerta 5. srpnja pjevalo pjesme koje veličaju ustaški režim te da je Franjo Tuđman “bio partizan i antifašist”.
Nakon daljnjeg nabacivanja lijevih i desnih zastupnika etiketama tko je ljubitelji komunizma i Jugoslaven, a tko promovira ustaštvo, Jurčević je Pupovcu rekao da je “jugokomunistički gojenac”, a Bulj da je “četnik koji podržava Vučića”. Pupovac je na to reagirao tako da je Jurčeviću poručio da je “profiter i smeće jedno”.
“Povijest Hrvatske neće pisati komunisti i velikosrbi”
Isti taj dan riječki ogranak stranke MOST objavio je na društvenim mrežama video u kojem njihov član Krešimir Rotim, inače profesor povijesti, odgovara na objavu mladih SDP-ovaca u kojoj su oni objašnjavali tko su bili ustaše. Rotim je u videu izjavio kako u načelima ustaškog pokreta “nije bilo ni f od fašizma”, da je Dalmaciju Talijanima prodala Kraljevina Jugoslavija a ne ustaše, da u logoru Jasenovac nije ubijeno najmanje 83 145 Srba, Židova i Roma, ali i Hrvata koji su se protivili ustaškom režimu “već najviše 600 ljudi” te da ZDS “nije zabranjen Ustavom”.
Na tu objavu je idući dan reagirala gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić osudivši svako relativiziranje ustaškog režima i zločina koji su u njegovo ime počinjeni. “Objavljivanje sadržaja koji dovodi u pitanje povijesno utvrđene činjenice o logoru Jasenovac ili pokušava umanjiti odgovornost ustaškog režima, neprihvatljivo je i opasno. Takav sadržaj nema što tražiti u političkom prostoru jedne demokratske i civilizirane sredine”, navela je Rinčić.
Riječki ogranak stranke MOST se nakon toga ogradio od videa ističući da je administrator bez suglasnosti gradske koordinacije objavio video Krešimira Rotima te su video uklonili. “Riječ je o osobnoj interpretaciji povjesničara. Most smatra da teme iz razdoblja Drugog svjetskog rata pripadaju području povijesne znanosti i uvijek smo se zalagali za to da se povijest prepusti povjesničarima, koji trebaju slobodno i neovisno istraživati sve aspekte prošlosti, uključujući i najosjetljivije teme”, objavili su na svojoj Facebook stranici uz standardnu floskulu da “osuđuju sve oblike totalitarizama, komunizam, fašizam i nacizam”.
U obraćanju medijima u Saboru isto je nešto ranije izrekao Mostov zastupnik Nikola Grmoja, ali uz dodatak da “to ne znači da se i najosjetljivije teme ne smiju propitivati i revidirati.”
“Rotim je povjesničar, ima pravo na svoje stavove na čemu, uostalom, povijesna znanost počiva, na propitivanju. U tom smislu video je više takvog karaktera, a ne neki politički stav, to traje minutu i 30 i onda u političkoj izjavi morate paziti što govorite, a u nekom povijesnom osvrtu na neke stvari imate određenu slobodu”, ustvrdio je Grmoja. Kazao je i kako bi “povijesne analize prepustio povijesnoj znanosti i ne bi sputavao istraživanja”. Inače, Rotim se kasnije ponovno oglasio napavši Rinčić i vrijeđajući povjesničara Ivu Goldsteina. Ratnog zločinca Darija Kordića nazvao je pak herojem. Dodao je i da povijest Hrvatske “neće pisati komunisti i velikosrbi”.
Vrijedi zabilježiti da je taj utorak, dok se čekala reakcija MOST-a na prvi Rotimov video, Antifašistička liga RH izvijestila da je njihov predsjednik i aktivist za ljudska prava Zoran Pusić ponovno primio prijetnju smrću – ovaj put u anonimnom pismu koje mu je stiglo na kućnu adresu. U njemu su bili govor mržnje i izravne prijetnje Pusiću najavom njegove likvidacije te su se navodili detalji njegovih kretanja i obiteljske informacije, uz tvrdnju da je navodno “pripremao diverziju Thompsonova koncerta”. Pismo je bilo potpisano s “osvetnici Bleiburga – za dom spremni”. Antifašistička liga pozvala je predsjednika Republike, predsjednika Sabora i predsjednika Vlade da se očituju o prijetnjama smrću upućenima jednom od najistaknutijih boraca za ljudska prava, a policiju da hitno poduzme sve potrebne mjere zaštite.
Zadnja sjednica ponovno obojena incidentnim ponašanjem
Prije nego je stao u obranu Rotima zastupnik Grmoja je sudjelovao u saborskoj raspravi oko ponovnog imenovanja Bojana Frasa i Michaela Faulenda za viceguvernere Hrvatske narodne banke (HNB). Nakon što je optužio vladajuću većinu da se “zadnji dan Sabora podvaljuje ovako važna točka” izjavio je kako “sve skupa može biti sram” te da je jedini klub koji se javio za raspravu o imenovanju viceguvernera onaj MOST-ov. “Ljevici je lakše napadati ustaše nego se boriti za građane, a HDZ-u se predstavljati domoljubima kad nam je deficit toliki, ovakav Sabor treba ukinuti”, poručio je.
Potom je upitao vladajuće, pa tako i potpredsjednika Sabora Furija Radina koji je predsjedao sjednicom i dio je parlamentarne većine, čime su ucijenjeni da ponovno imenuju iste ljude u HNB, zbog čega mu je Radin udijelio opomenu. Kako Grmoja ni tada nije stao s optužbama ka Radinu da je ucijenjen, od njega je dobio još dvije opomene pa ostao bez prava sudjelovanja u daljnjoj raspravi. A iako je vidno šokirani Radin sazvao petominutnu stanku, Grmoju to nije omelo pa je nastavio sa svojim izlaganjem pred isključenim mikrofonom.
Tako niti zadnji dan rada Sabora prije ljetnog raspusta nije prošao bez incidenta, ali i spominjanja ustaša.
Izmjene Zakona o obrani ostale po strani
U kakofoniji saborskih prepirki oko ZDS-a koje su se prelijevale u javnost, po strani je ostala izuzetno bitna tema izmjena paketa obrambenih zakona kojim se uvodi temeljna vojna obuka i civilno služenje vojnog roka, a za koje je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter izjavila kako su nedovoljno precizni, posebice oko odredbe oko priziva savjesti i prednosti kod zapošljavanja onih koji se odluče za obuku. Istaknula je i da su neke odredbe diskriminatorne – a o čemu je Faktograf ranije detaljno izvještavao (1, 2)
“U odnosu na ranija rješenja, sada se uvodi velika promjena – podnosit će se zahtjev koji mora sadržavati uvjerljivo obrazloženje priziva savjesti, a da nitko ne zna što to točno znači jer je riječ o novom pravnom standardu”, istaknula je prije saborske rasprave Šimonović Einwalter. Podsjetila je da je Zakon o obrani zakon određene pravne snage, no iznad njega je Zakon o suzbijanju diskriminacije, europsko pravo i međunarodni ugovori, a onda na kraju i Ustav.
“Šećer dolazi na kraju”
I kada se pred kraj ovog tjedna činilo da će tema ZDS-a i svega što se veže uz njega raspustom Sabora možda ipak na trenutak pasti u drugi plan, jučer se o njoj oglasio i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić. “Mislim da se tome daje prevelika važnost. Prije 20, 30 godina i ja sam osobno u niz navrata pjevao ‘Ustani bane’ i ‘Vilo Velebita’, a tko to više pjeva? Najslađe je zabranjeno voće”, kazao je Turudić u intervjuu za RTL Danas.
Potom je izjavio i da što se tiče pozdrava “Za dom spremni”, da se oni koji ga danas pjevaju referiraju na Domovinski rat iz 1991. godine. “Kakve ustaše, pa nema više nijednog živog ustaše ni ustašofila. Što se tiče ekstremne desnice, ona postoji u svakoj europskoj zemlji, a u Hrvatskoj je čak manji postotak nego u drugim europskim zemljama”, kazao je Turudić.
Glavni državni odvjetnik potom je rekao kako je insignije HOS-a legaliziralo Ministarstvo uprave u vrijeme kada je na njegovu čelu bio SDP-ov Arsen Bauk pa se osvrnuo i na snimku s jednog od koncerata Mile Kekina.
“Nedavno sam gledao frapantan uzvik ‘za dom’. Autor je rekao da je ‘zato’ ili tako nešto, a cijela publika je odgovorila ‘spremni’. Jasno je kao suza, sve se jasno vidi. Sigurno je rekao ‘za dom’.” ustvrdio je Turudić. Faktograf je već pisao da Mile Kekin na koncertu nije pozdravljao tim pozdravom, a sve je demantirao i sam Kekin.
