„Nema sumnje, dame i gospodo, da su danas u Hrvatskoj u sukobu dvije koncepcije, da je u sukobu splitska Riva, iza koje stoji hrvatski narod, s ovom šačicom ljudi na vlasti“.
„I zato pozivam drugove iz Vlade da imaju dvije mogućnosti: prva je – podnesite ostavke i raspišite izbore, a druga je – pokušajte organizirati nekakve protuprosvjede ovome ovdje na splitskoj Rivi, ono što je Milošević radio u Srbiji. Ali tada ćemo svi odavde i iz drugih krajeva poći u Zagreb, ako bude trebalo i na Jelačićev plac da im kažemo što mislimo“, izvikivao je predsjednik HDZ-a Ivo Sanader na prepunoj splitskoj Rivi 11. veljače 2001. godine, praćen skandiranjem mase „idemo u Zagreb, idemo u Zagreb“.
Povod okupljanja bila je haška potraga za generalom Mirkom Norcem, a skup je održan pod sloganom „Svi smo mi Mirko Norac“. Opozicijski HDZ mase je digao protiv tadašnje koalicijske vlade Ivice Račana, prve vlade koju nije vodio HDZ. Kada se HDZ vratio na vlast, Sanader nije imao problema oko suradnje s Haškim sudom, ali znao je i na vrijeme suzbiti desničarenje.
„Vlada je na sinoćnjoj izvanrednoj sjednici, na temelju članka 107. Ustava Republike Hrvatske, donijela Odluku o uklanjanju spomeničkog obilježja Mili Budaku u Svetom Roku i Juri Francetiću u Slunju, priopćeno je jutros iz Vlade. U priopćenju Vlade navodi se da je odluka donesena iz razloga jer je njihovo postavljanje suprotno izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske te šteti ugledu i interesima Republike Hrvatske koje je Vlada dužna štititi.
Pod nadzorom i uz osiguranje velikoga broja policajaca, pripadnika interventne jedinice Policijske uprave zadarske, danas prije podne uklonjena je spomenploča Mili Budaku koja je nedavno bila postavljena na dvorišni zid crkve sv. Roka u istoimenom mjestu, u općini Lovinac“, izvještavali su u kolovozu 2004. mediji.
„Ova Vlada neće dopustiti da se Hrvatska, s bilo koje strane zadržava na temama iz prošlosti, posebno na negativnim temama, nego će sve svoje kapacitete usmjeriti prema budućnosti, rekao je premijer Sanader na početku sjednice Vlade, pojašnjavajući razloge Vladine odluke o uklanjanju spomenika Mili Budaku i Juri Francetiću.
Dvostruke konotacije
Problem „dvostrukih konotacija“ pozdrava „Za dom spremni“ koje nam ovog ljeta – s kulminacijom upravo ovog tjedna – dolaze na naplatu započeo je, podsjetimo se, s odugovlačenjem premijera Andreja Plenkovića oko spomen ploče HOS-a na zgradi vrtića u Jasenovcu na kojoj je pisao natpis ZDS.
Plenković nije djelovao brzo poput svog prethodnika Sanadera, već je osnovao Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima koje jest konstatiralo da se radi o zabranjenom ustaškom pozdravu, ali i uvelo iznimku kada je taj natpis, odnosno poklič dozvoljen – a što se počelo koristiti znatno šire nego je bila namjera vijeća koje je iznjedrilo „Dokument dijaloga“.
U srpnju ove godine, na koncertu Marka Perkovića Thompsona, nekoliko stotina tisuća ljudi uzvratilo je na pozdrav s kojim počinje pjesma Čavoglave. To će vjerojatno imati prilike i tijekom niza novonajavljenih koncerata, uključujući i onaj 27. prosinca u zagrebačkoj Areni. Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević rekao je da neće dozvoliti koncert kojeg je Thompson zatražio i za 28. prosinca, datum koji se slučajno ili ne podudara s datumom smrti ustaškog poglavnika Ante Pavelića.
Zabraniteljsko ljeto
U međuvremenu, u atmosferi u kojoj – i prema tadašnjim riječima ministra obrane Ivana Anušića – više ništa nije bilo isto, branitelji su spriječili održavanje festivala „Nosi se“ u Benkovcu, što je premijer Plenković osudio blago, uz konstataciju da su i sami organizatori priznali da su pretjerali.
Potom su, nakon trinaest godina održavanja, branitelji pokušali spriječiti festival „Fališ“ u Šibeniku. Na pitanje zašto sada, predstavnici branitelja su rekli: “Političko okruženje nam je takvo kako je, mi to realno prosuđujemo. Zahvalni smo premijeru Plenkoviću za njegovo nedvosmisleno mišljenje o pjesmi ‘Čavoglave’, zatim i predsjedniku Sabora Jandrokoviću jer je odao počast stradalnicima Golog otoka te potpredsjedniku Vlade što je isto napravio nad jamom Jazovka. To je političko okruženje pod kojim se nešto događa. Uvijek ćemo biti korektiv, želimo očuvati istinu o temeljima hrvatske države za koju smo se borili”.
Festival je, uz jako policijsko osiguranje ipak održan, prvenstveno zbog stava kojeg je zauzeo šibenski gradonačelnik HDZ-ov Željko Burić.
Nakon što je prošlog tjedna u Saboru održan revizionistički okrugli stol o Jasenovcu, ovog je tjedna velika skupina ljudi s fantomkama i uz poklič „Za dom spremni“ spriječila održavanje folklorno-dramske večeri u sklopu otvorenja Dana srpske kulture u Splitu te je, konačno, uslijedila oštra reakcija i državnog vrha i policije.
Do trenutka pisanja ovog teksta, policija je zbog incidenta u Gradskom kotaru Blatine privela devet muškaraca te su dobili jednomjesečni istražni zatvor. Privedeni su neki pripadnici Torcide, među njima je i Petar Gojun, vukovarski branitelj, ali i Jakov Ćaleta, koji je od 5. listopada šef HDZ-ovog ogranka kotara Blatine-Škrape.
Osim Ćaleta, pala je još jedna žrtva iz vladajuće koalicije – ministar turizma i sporta Tonči Glavina razriješio je DP-ovog Marka Žaju dužnosti posebnog savjetnika za sport. Taj šef Domovinskog pokreta Splitsko-dalmatinske županije nazvao je maskiranu skupinu koja je prekinula nastup folkloraša ‘hrabrim mladim ljudima’ i nije odustao od tog stava ni kad je Ivan Penava kolebljivo osudio napad u Splitu te time prevenirao eventualni raspad vladajuće koalicije. Nema, međutim, vijesti da će biti bilo kakvih sankcija Domovinskog pokreta prema njihovog lokalnoj organizaciji.
Preko šatora do povratka HDZ-a
Zašto smo ovaj tekst započeli s Rivom? Bio je to prosvjed koji je HDZ koristio za povratak na vlast prvi put. Za vrijeme vlade Zorana Milanovića HDZ se na vlast drugi put vraćao preko šatora u Savskoj u kojem su branitelji prosvjedovali 555 dana. Taj je šator, podsjetimo, tada kao europarlamentarac pohodio i Andrej Plenković.
Odmah po osvajanju vlasti Plenković se odužio braniteljima i vratio je neka prava na kojima su branitelji inzistirali. U tri mandata ojačali smo položaj branitelja, došlo je do jačanja policije i vojske, obilježavanja svih obljetnica, nabrajao je Plenković u petak u izjavi novinarima nakon obilježavanja Dana Hrvatskog generalskog zbora u Zagrebu, upitavši se u čemu je poanta prosvjeda kojeg su Torcida i udruge branitelja najavile za subotu na Rivi.
Torcida je svojim priopćenjem u četvrtak pozvala „sve Hrvate, sve hrvatske majke, očeve, sinove i kćeri, sve one koji osjećaju NEPRAVDU, kojima je stalo do Hrvatske“ da im se pridruže na prosvjedu na Rivi u subotu. Tvrde kako je riječ o „izmišljanju napada i incidenata koji se nisu dogodili“.
„Povod tome događaj je u našem gradu, a koji je za cilj imao mirno izraziti neslaganje s održavanjem manifestacija na kojima se pjeva o hrvatskim gradovima kao srpskima i promovira takozvana kultura i time predstavlja država koja je na našu Domovinu izvela agresiju, čija je vojska palila naše gradove i sela, ubijala i mučila Hrvate i u crno zavila mnoge obitelji od kojih više od 1700 njih i dan danas traga za posmrtnim ostacima svojih najmilijih. Jedna od takvih obitelji koja kosti svog člana stradalog u Trpinji još uvijek nije pronašla je i obitelj čiji je član priveden u Splitu te mu je, kao i dvojici drugih, određen istražni zatvor od mjesec dana. Čovjek koji nije bolovao od anemije, nego je i sam bio na prvoj crti obrane Vukovara i koji je devet mjeseci proveo u zloglasnom logoru Mitrovica danas je, u Hrvatskoj za koju se borio, zatvoren jer je izrazio svoj stav i svoje mišljenje o paradi ‘kulture’ koju je osjetio na vlastitoj koži i vidio izbliza sve užase, torture, klanja i smrti, i danas leži u zatvoru zbog izražavanja svog mišljenja na događaju na kojem ne da nitko nije ozlijeđen nego nikome nije pala dlaka s glave“, navode uz jasnu aluziju na „anemiju“ koja se odnosi na Plenkovićevo izbjegavanje služenja vojnog roka.
Torcida u svemu vidi „jugočetničku medijsku hajku“ koja se provodi u studenom, mjesecu kada, navode, s tugom i ponosom oplakujemo svoje žrtve.
Torcidi su se pridružile koordinacije branitelja
Torcidi su se u pozivu na prosvjed pridružili Koordinacija udruga ratnih postrojbi Splitsko-dalmatinske županije, Koordinacija braniteljskih udruga grada Splita te stradalničke udruge iz Domovinskog rata.
Oni su u otvorenom pismu državnom vrhu ponovili slične teze te zatražili „trenutačno puštanje Petra Gojuna i ostalih pritvorenih osoba, potpunu i transparentnu istragu o organizaciji sporne manifestacije, prekid medijskih manipulacija, jasan stav državnog vrha protiv velikosrpske propagande te aktivnu zaštitu vrijednosti na kojima je nastala Republika Hrvatska“.
„Imamo li mi, Hrvati, u vlastitoj zemlji – jednak status, jednaku zaštitu i jednako dostojanstvo kao pripadnici srpske nacionalne manjine? Ako je odgovor ‘da’, onda tražimo da se tako i postupa. U protivnom, šutnja vlasti postat će – odustajanje od Hrvatske. Na to ne pristajemo, kao ni na zanemarivanje vrijednosti na kojima je država stvarana. Za to niste dobili i nemate mandat branitelja, naroda ni Domovine. Kada nepravda postane zakon – otpor postaje dužnost“, inzistiraju.
Predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković, kao što se čulo u izjavi nakon sastanka s generalima, s prosvjednicima dijeli stavove o „medijskoj histeriji“.
„Bit će prosvjed, neka bude, nakon toga život ide dalje“ – optimistično je zaključio. U danima koji dolaze vidjet ćemo hoće li premijer uspjeti vratiti kontrolu nad događajima koji su logičan rezultat njegovih dosadašnjih kalkulacija i kompromisa.
