“Urnebesna” snimka pravoslavnih svećenika koji navodno blagoslivljaju aparate za točenje goriva preplavila je društvene mreže i izazvala salve smijeha širom regije.
“Pa, moj Bože… 🤦 ♂️ Kada mislite da ste vidjeli sve na Balkanu, pojavi se svijest o benzinskim pumpama. Pitanje od milijun dolara: Troši li auto manje nakon ovoga ili gorivo postaje ‘sveto’? ⛽️✨“, opis je Facebook reelsa objavljenog 22. lipnja 2026. godine (arhiviran ovdje).
Ovaj kratki video prikazuje svečano obučene pravoslavne svećenike kako izvode vjersku ceremoniju blagoslova, prskanjem benzinske pumpe svetom vodom.
O tome je izvijestio i portal Slobodna Bosna, ne navodeći o kojem mjestu se radi.
“Urnebesni snimak širi se društvenim mrežama. Naime, pravoslavni popovi snimljeni su na benzinskoj pumpi, a snimka se već neko vrijeme širi na društvenim mrežama. U nastavku pogledajte zašto su pravoslavni popovi izazvali salve smijeha u regionu!“, piše u članku koji je objavljen 22. lipnja 2026. (arhiviran ovdje).
Snimka se istovremeno masovno širila i na drugim jezicima i drugim platformama (1, 2, 3), s tvrdnjama da je snimljena u Rusiji koja se suočava s velikim nestašicama goriva, što je posljedica sve šire kampanje ukrajinskih napada dronovima koji ciljaju naftne terminale, rafinerije i naftovode.
Blagoslovljeno AI-jem
Iako su mnogi povjerovali da gledaju još jednu bizarnu crticu iz balkanske ili istočnoeuropske svakodnevice (imajući na umu da su se slične ceremonije nekad zaista i dogodile), riječ je o neautentičnom sadržaju. Kada snimku malo bolje proučimo, naći ćemo klasične nedosljednosti koje nastaju prilikom digitalnog kreiranja sadržaja.
Brojevi i oznake na ekranu aparata (gdje bi trebale stajati cijena i količina goriva) potpuno su mutni, deformirani i nečitljivi. Cijevi i pištolji za gorivo izgledaju neprirodno “stopljeno” sa samim kućištem pumpe. U jednom momentu čini se da su dva pištolja spojena na istu cijev.
Svi su svećenici jako slični, odjeveni su u identične mantjie, s identičnim naborima i osvjetljenjem, što može ukazivati na “kopiranje i lijepljenje” istih elemenata (pattern replication) kakvo često rade AI modeli. Neki detalji – odjeća svećenika te uređaju za točenje – imaju onaj pretjerani zaglađeni izgled, kakav susrećemo kod AI uradaka.
Pored toga, alat koji analizira jesu li sadržaji sintetički ili digitalno obrađeni upućuje na visoku vjerojatnost da je riječ o sadržaju generiranim AI-jem. Prema Hive Moderationu, ona je 98,9 posto.
Zaključno, snimka koja prikazuje svećenike na benzinskoj postaji nije nastala na Balkanu ili u Rusiji. U pitanju je digitalna varka kreirana pomoću umjetne inteligencije (AI).
