„Izmjenama Ovršnog zakona izuzet ćemo mogućnost ovrhe nad jedinom nekretninom i povećati dio plaće koji se izuzima iz ovrhe“ – obećanje je to iz predizbornog programa HDZ-a za koje bi se moglo konstatirati da je uglavnom već prekršeno.
Naime, izuzeće jedine nekretnine od ovrhe nije predviđeno u prijedlogu izmjena Ovršnog zakona koji je prošao prvo čitanje u Saboru, a vladajuće stranke – HDZ i MOST ne odaju dojam da će išta značajnije promijeniti do drugog čitanja.
Posebno licemjeran u ovom postupku bio je MOST koji je u predizborno vrijeme nametao temu ovrha u javnosti. Upravo je MOST u saborsku proceduru 14.listopada poslao prijedlog izmjena Ovršnog zakona, inzistirajući čak da taj zakon ide po hitnoj proceduri. Ostali su ih usporili i zakon je otišao u redovitu proceduru, uz javno savjetovanje. Tek kad je objavljen prijedlog zakona, na vidjelo je izašlo da se MOST uopće ne zalaže za izostavljanje jedine nekretnine od ovrhe, već za privremeno zbrinjavanje onih koji su izbačeni na ulicu.
Da situacija bude smješnija, i HDZ i MOST ustvrdili su kako oni nikad nisu ni govorili o tome da je pošteda jedine nekretnine provediva. HDZ je, međutim, takvo obećanje izrijekom naveo na strani 76 svog izbornog programa.
MOST se izvukao na semantiku jer u njihovim jamstvima izrijekom piše: „MOST želi omogućiti ovršenicima koji imaju jednu nekretninu da ne završe na ulici“, a takva se rečenica može tumačiti i na način da se ne provode ovrhe nad jedinom nekretninom (kako su to vjerojatno shvatili birači) i da se onima koji su deložirani omogući zamjenski smještaj.
Godina i pol u državnoj nekretnini
U prijedlogu Ovršnog zakona navodi se kako se „ovršeniku fizičkoj osobi, koji se mora iseliti iz nekretnine u kojoj stanuje, a koja je prodana u ovrsi, može pod uvjetima propisanim Zakonom priznati pravo na smještaj. Pravo na smještaj osigurava se u trajanju od 18 mjeseci. Kao pravilo propisuje se davanje na korištenje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, bez naknade, dok je kao iznimka predložena isplata novčane naknade za troškove smještaja“. Tu novčanu naknadu isplaćivat će centar za socijalnu skrb izravno na račun najmodavca iz sredstava državnog proračuna. Naknada ne može prelaziti iznos devet prosječnih neto plaća u Hrvatskoj (doduše u nacrtu na jednom mjestu piše polugodišnja prosječna plaća, a na drugom se spominje devet mjeseci).
Pravo na smještaj ovršenici će dobiti pod uvjetom da su dobrovoljno predali nekretninu.
Podmirivat će režije
Koristi bi, navodi se u prijedlogu zakona, postojale i za državu. Smanjio bi se trošak održavanja nekretnina koje stoje prazne jer bi trošak režija snosili ovršenici.
Dio predizbornog obećanja HDZ-a mogao bi se ipak ispuniti time što će se povećati dio plaće ili mirovine koji će biti izuzet iz ovrhe. Ako je riječ o novčanom primanju koje je manje od prosječne neto plaće u RH – umjesto izuzimanja od ovrhe „dvije trećine plaće“, sada bi se izuzele tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u RH.
Konstatirati da je ovo obećanje prekršeno definitivno će se moći tek nakon izglasavanja zakona, ali za sada ne postoje naznake da bi on mogao biti srušen.
*Novi Ovršni zakon na snagu je stupio 3. kolovoza 2017. On zaista predviđa izuzetak jedine nekretnine od ovrhe – osim ako ovršenik nije prethodno potpisao ugovor s bankom u kojem za kredit jamči nekretninom te je takav ugovor ovjerio javni bilježnik. Upućeni tvrde da se banke sigurno neće odreći takvog načina stambenog kreditiranja.
Onima koji ipak završe na cesti, država plaća najamninu 18 mjeseci (ne inzistira se više na državnim stanovima).
Povećan je i dio plaće koji se izuzima od ovrhe, ali efekte te mjere osjetit će samo oni koji primaju plaću ispod prosjeka u RH.
Zbog toga što se u zakonu izrijekom navodi izuzeće (iako ono u praksi vjerojatno neće pomoći onima koji uzimaju kredite za stan) ocjenu smo iz “prekršenog” promijenili u “djelomično ispunjeno”.