Puno rastrošniji proračun za 2017. ministar Zdravko Marić u velikoj mjeri bazira na povećanom rastu BDP-a do kojeg će, procjenjuje, doći uslijed pozitivnih učinaka provođenja porezne reforme. Prethodne procjene rasta od 2,7 posto zbog očekivanih učinaka porezne reforme ministar je podigao na 3,2 posto.
„U tom smislu, ključnu ulogu imat će predložena cjelovita reforma poreznog sustava u RH. Ona uključuje izmjene i dopune 15 zakona, kojima je glavni cilj učiniti porezni sustav jednostavnijim, stabilnijim i pravednijim, a ukupno porezno opterećenje – manjim. Takav porezni sustav, rasterećenjem poduzetnika i građana te jednostavnijim i stabilnijim poreznim okvirom pridonijet će gospodarskom rastu i zapošljavanju, jačanju konkurentnosti gospodarstva, socijalnoj pravednosti, poticanju demografske obnove, zadržavanju visokoobrazovnih kadrova u RH te razvoju poduzetništva, obrta i poljoprivrede. Prilikom pripreme porezne reforme u obzir su uzete fiskalne mogućnosti, a pri tome se vodilo računa o održivosti javnih financija i održivosti financiranja funkcija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“, naveo je ministar Marić u pisanom Obrazloženju proračuna gdje se detaljnije pojašnjava: „Multiplikativni učinak reforme procjenjuje se na 0,5% BDP-a. Drugim riječima, za približno isti iznos izražen u postotnim bodovima uvećana je stopa rasta u 2017. naspram temeljnog scenarija bez reforme koji pretpostavlja rast od 2,7%, isto kao i u 2016.
Inicijalan učinak reforme događa se uslijed procijenjenog oslobađanja sredstava sektoru kućanstava te sektoru poduzeća u iznosu od, redom, 0,5% i 0,2% BDP-a. Pri izračunu multiplikativnog učinka pretpostavljeno je da će i kućanstava i poduzeća, u prvom slučaju potrošiti, a u drugom investirati, približno 70% oslobođenih sredstava, uzevši u obzir trenutnu točku privrednog ciklusa. Za učinke reforme korigirane su i stope rasta pojedinih sastavnica rashodne strane obračuna BDP-a pri čemu je u temeljnom scenariju bez reforme potrošnja kućanstava blago usporila u odnosu na 2016., dok su investicije i u temeljnom scenariju znatno ubrzale svoj rast u usporedbi s 2016“.
Jednostavno. socijalno…
Ovakva argumentacija za sada izgleda tek kao skup lijepih želja čija je provedba prilično upitna.
Spomenuta jednostavnost sustava odnosi se vjerojatno na praktično uvođenje samo jedna stope kad je riječ o porezu na dohodak – ukida se najniža stopa oporezivanja od 12 posto, pa će stopu od 24 posto imati svi čije su plaće više od neoporezivih 3 800 kuna sve do 17 500 kuna. Za malobrojne koji imaju plaće više od 17 500 kuna najviša je stopa poreza smanjena sa 40 na 36 posto.
Osjetno rasterećenje osjetit će se tek na velikim plaćama. (Večernji list). Oni kojima plaća ne dosiže 8 000 bruto neće dobiti ništa. Od 8 000 počinju povećanja koja ovisno o tome radi li se o samcu ili osoba ima izdržavanog člana obitelji rastu od 50-ak do 150 kuna – da bi potom rasle za nekoliko stotina pa do nekoliko tisuća za one koji imaju najviše plaće. S obzirom na strukturu onih čije će plaće biti značajno rasterećene pitanje je hoće li se to preliti u domaću potrošnju ili pak u štednju, odnosno potrošnju u inozemstvu.
Nije jasno na što ministar misli kada govori o „socijalnoj pravednosti“, s obzirom na to da siromašnijima plaća neće porasti, opća stopa PDV-a ostat će ista, odnosno i dalje će ostati glavni način punjenja proračuna pa neće doći do smanjenja cijena, povećanje stope PDV-a na ugostiteljstvo moglo bi rezultirati novim otpuštanjima, a pod egidom „pravednosti“ obavezno plaćanje doprinosa protegnulo se i na neke osiromašene kategorije stanovništva poput autora, umjetnika i umirovljenika. Siromašnije stanovnike moglo bi dodatno opteretiti i uvođenje poreza na nekretnine. Jedina socijalna mjera je smanjenje PDV-a na isporuku električne energije koje na godišnjoj razini domaćinstvima može osigurati nekih 200 do 300 kuna uštede i to samo ako cijena ne poraste zbog naknade za obnovljive izvore energije te smanjen PDV na odvoz smeća, ako komunalna poduzeća zbog toga smanje cijenu usluge. I, naravno, jeftiniji lijesovi i pogrebna oprema.
Demografski orijentirano
Nije jasno ni kako će ova porezna reforma pridonijeti demografskoj obnovi. Istina je da su značajno povećani porezni odbitci za djecu, međutim, velika većina građana ni prije ove reforme nije imala dovoljno veliku plaću da u cijelosti iskoristi odbitke u slučaju da imaju više djece pa im povećani porezni odbitci za djecu neće donijeti ništa. U vrijeme kreiranja porezne reforme šuškalo se o ukidanju poreznih olakšica za uzdržavane članove i uvođenju svojevrsnog dječjeg doplatka ili pronatalitetnog dodatka koji bi bio za sve isti te bi tako pomogao i onima s manjim prihodima, ali se od toga odustalo. Kako sada stvari stoje, porezne olakšice za djecu pogodovat će uglavnom onima s visokim plaćama kojima ni do sada financijski razlozi nisu bili odlučujući za odluku o broju djece.
Također, poreznom reformom je ukinuto izuzeće od plaćanja poreza na prvu nekretninu koji je mladim parovima omogućavao da se lakše odluče na kupnju stana. Ukidanje tog izuzeća donijet će znatna sredstva u državni proračun, a zauzvrat se najavljuje subvencioniranje otplate kredita mladim parovima koje bi u startu moglo biti povoljnije od dosadašnje porezne olakšice, ali je vrlo podložno naglim političkim odlukama i stanju u proračunu i u tom je smislu riskantnije. Treba, također, napomenuti da se u predizbornom programu HDZ-a slično subvencioniranje kredita spominjalo u sklopu poticane stanogradnje. Glavna namjera ovih izmjena je poticanje tržišta nekretnina, a ne demografska obnova.
Hrvatska među zemljama s najmanjim porezom na dobit u EU
Vezano za gospodarski rast i zapošljavanje, jačanje konkurentnosti gospodarstva, razvoj poduzetništva i obrta i slično – nema nikakve garancije da će do toga doći, odnosno da će do pojačanog investiranja doći zbog smanjenja stope poreza na dobit s 20 na 18 posto. Ukinuta je mjera oslobađanja od poreza na reinvestiranu dobit, pod obrazloženjem da je tu mjeru koristilo premalo poduzetnika. Umjesto da se ide na popravljanje postojećeg – a i MOST se zalagao za uvođenje oslobođenja od oporezivanja reinvestirane dobiti čak i ne znajući da takva mjera već postoji– išlo se na ukidanje mjere. Manji porez na dobit ne može sam po sebi potaknuti investicije. Treba također reći kako se smanjenjem te stope Hrvatska sada nalazi među zemljama koje imaju najmanji porez na dobit u EU. Povećanje stope PDV-a u ugostiteljstvu moglo bi u velikoj mjeri ugroziti tu djelatnost koju je, uz poljoprivredu koja bi jedina mogla imati koristi od ove reforme, premijer Andrej Plenković proglasio glavnim zamašnjakom razvoja.
Ispunili glavninu obećanja iz predizbornog programa
Porezna reforma prvi je veliki potez vlade Andreja Plenkovića koji se zapravo počeo pripremati još u vrijeme prethodne vlade Tihomira Oreškovića u kojoj je na mjestu ministra financija također sjedio Zdravko Marić, bivši zaposlenik Agrokora. Pred zadnje izbore tolike su se nade polagale u poreznu reformu da se od 130 obećanja koje je HDZ iznio u svom predizbornom programu desetina njih odnosila upravo na poreznu reformu. Glavnina obećanja sada je ispunjena, problem je samo u tome što se u predizbornim najavama govorilo isključivo o svijetlim stranama reforme, a one tamnije nisu se spominjale.
Ispunjena su, dakle, sljedeća obećanja
- Smanjen je PDV na repromaterijal u poljoprivrednoj proizvodnji
- Radi smanjenja cijena električne energije kućanstvima i industriji, uvedena je snižena stopa PDV-a na isporuku električne energije (13 posto)
- Smanjena je stopa poreza na dobit na 18 posto, odnosno na 12 posto za sve koji godišnje ostvaruju manje od tri milijuna kuna prihoda
- Neoporezivi dio dohotka povećan je na 3800 (čak i više od najavljivanog 3750 kuna), smanjena je najveća stopu poreza na dohodak na 36 posto i primjenjuje se na plaće više od 17 500 kuna (originalna najava je da će to biti na plaće veće od 20 000 kuna)
- Porez na promet nekretnina u potpunosti je prepušten lokalnim i regionalnim jedinicama. Međutim, kada se najavljivalo smanjenje tog poreza s 5 na 4 posto, nije se spominjalo ukidanje olakšica za kupnju prve nekretnine.
Najavljeno je i podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 300 000 kuna, ali za konačnu potvrdu ministar Marić još čeka mišljenje Europske komisije.
Ono što je najavljivano, ali je prekršeno, je smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, što je bilo planirano ovom poreznom reformom, ali se od toga odustalo nakon što se MOST usprotivio ukidanju najniže stope PDV-a od 5 posto koja se odnosila na kruh. mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala, knjige, dnevne novine i kino ulaznice (također jedna od mjera koju je HDZ planirao poreznom reformom, a da nije u predizborno vrijeme ljudima najavljivao moguće poskupljenje kruha, mlijeka ili lijekova). U obećanjima se spominjalo i kako će u zadnjoj godini mandata Vlada PDV smanjiti na 23 posto, ali ostaje da se vidi kako će se stvari dalje razvijati.
Ono što je prekršeno, a najavljivalo se, je uvođenje jedinstvene dječje naknade i isključivanje doplatka za djecu iz sustava poreza na dohodak.
Prešućeno
Ono što nam nisu spominjali, a nužno se moralo dogoditi je smanjenje sredstava za rad lokalne samouprave zbog poreznog rasterećenja dijela plaća koje se sada nadoknađuje kroz 4 milijarde kuna iz proračuna i kroz porez na nekretnine. Ukinut je i porez na tvrtku, na čemu je u svojim jamstvima inzistirao MOST, a koji je također išao u proračune lokalnih jedinica.
Prije izbora nije bilo riječi niti o dizanju PDV-a na ugostiteljstvo koji je sada među najvišima u Europi i znatno viši nego kod naših konkurenata na turističkom tržištu. Povećanje PDV-a u ugostiteljstvu svakako će imati posljedica – od povećanja cijena u kafićima do pada kvalitete turističke ponude (moguće je napuštanje skupih domaćih prehrambenih proizvoda i prelazak na jeftinu robu) i usporavanja poduzetništva u toj grani.
