„Strukturnim reformama i jačanjem institucija postižemo rezultate i mijenjamo Hrvatsku nabolje“, poručio je premijer Andrej Plenković, predstavljajući u Saboru Izvješće o radu Vlade u drugoj godini mandata.
Prvu polovicu svog mandata – koja je navršena upravo s današnjim danom – vlada Andreja Plenkovića dočekuje ipak bez pravih strukturnih reformi, kao i vizije u kojem smjeru vodi državu. Od toliko spominjanih reformi, Vlada za sada provodi samo korekcije u poreznom sustavu te najavljuje mirovinsku reformu koja će, zbog demografskih trendova kao i prevelikog pogodovanja povlaštnim skupinama u društvu, za glavninu današnjih radnika značiti produženje radnog vijeka, a male mirovine.
Što se pak jačanja institucija tiče, proteklu je godinu najsnažnije obilježilo upravo izigravanje institucija vezano za rasplet situacije u Agrokoru, zbog čega je ostavku na mjesto zamjenice premijera i ministrice gospodarstva morala dati Martina Dalić, a nakon što se afera Borg nije uspjela zaustaviti samo na ostavci Ante Ramljaka, bivšeg izvanrednog povjerenika u Agrokoru.
I ovog premijera sumnjiči se za sukob interesa
Plenković ne samo da je ostao bez svoje najbliže suradnice (ona je bila čak sedmi član Vlade koji je promijenjen od kad je Plenkovićeva vlada prisegnula 19. listopada 2016.), već je i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa otvorilo istragu protiv premijera jer je iz svjedočenja Martine Dalić DORH-u postalo razvidno da je Plenković o radu neformalne radne skupine koja je kreirala Lex Agrokor te iz tog posla izvukla ogromnu financijsku dobit – znao puno više nego je to na početku priznavao.
Slučaj je ponovo otvoren i protiv njegovog ministra financija Zdravka Marića kojeg je zbog Agrokora oporba već jednom pokušala srušiti u Saboru.
Kad smo kod Sabora, premijer polovicu mandata dočekuje s vrlo tankom većinom u Saboru i vrlo napetim odnosima unutar vlastite stranke.One iste institucije s početka teksta pokazale su se prilično šuplje kad je riječ o curenju informacija o policijskim istragama i u djelovanju DORH-a – kada se došlo do rasvjetljavanja uloge potpredsjednika Sabora i njegovog stranačkog zamjenika Milijana Brkića, a rasplet odnosa u HDZ-u tek se očekuje.
Brodogradnja prijetnja za proračun
Unatoč svemu nabrojanom, gospodarstvo raste – vođeno prije svega dobrim trendovima u okruženju, pri čemu treba napomenuti da raste po stopama bitno manjima nego što je rast u drugim europskim državama. Kao rođendanski poklon za dvogodišnjicu mandata, Vlada je suočena i s propašću brodogradnje. Ministar Marić predviđa kako će dugovi Uljanika državu koštati 4,2 milijarde kuna, što znači da proračun godinu vjerojatno neće završiti u plusu.
Premalo mjera u demografiji i upravi
Kakav je rezultat postignut nakon dvije godine?
Kada je ulazio u Banske dvore, Andrej Plenković nije vjerojatno mogao predvidjeti da će mu mandat u velikoj mjeri obilježiti Agrokor ili da će se Uljanik rasplitati na ovaj način. Faktograf ove dvije godine prati kako se ispunjavaju ona obećanja koja su bila na dnevnom redu 2016. kada je, nakon propasti prošle vlade zbog sukoba interesa Tomislava Karamarka, Plenković kao spasitelj preuzeo HDZ, a potom i Vladu.
Polazeći od predizbornog programa HDZ-a kao glavne stranke u Vladi, Faktograf je napravio listu od 129 obećanja koja bi trebala biti ispunjena tijekom mandata premijera Andreja Plenkovića. Od tih 129 obećanja, analizirali smo ona za čije ispunjenje nije bio potreban cijeli mandat, već se očekivalo da se na njima počne raditi odmah. Takvih je obećanja bilo 114.
Od tih 114 nismo ocjenjivali one gdje je HDZ samo nastavio praksu dosadašnjih vlada poput zadržavanja besplatnog studiranja za redovite studente te subvencioniranja smještaja za siromašne studente, one koje nisu u neposrednoj ingerenciji Vlade – poput visine HRT pretplate, odnosno one gdje je obećavao uvođenje mjera koje su se zapravo već od ranije provodile
Velika analiza Faktografa pokazala je kako je u dvije godine HDZ ispunio ili započeo rad na trećini onog što je obećao.
U dvije godine Vlada je prekršila sedam obećanja: tiču se demografske politike (1000 eura za dijete, delimitiranje roditeljskih naknada, uvođenje jedinstvene dječje naknade), bolje uprave (koja bi se očitovala i u spajanju katastra i gruntovnice), a unatoč „smanjenju porezne presije“, nismo još došli do smanjenja opće stope PDV-a.
Koja je obećanja Vlada ipak u ove dvije godine ispunila do kraja ili djelomično i na čemu je počela raditi pogledajte u našoj rubrici Obećanja.