Demokracija, demografija i demagogija

Ana Brakus, Gabrijela Galić

HDZ-ova europarlamentarka Dubravka Šuica danas je službeno nominirana za potpredsjednicu Europske komisije i čelnicu resora demografije i demokracije.

„Želimo novi zamah europskoj demokraciji. To je naša zajednička odgovornost. Demokracija je više od glasanja na izborima svakih pet godina. Ona znači da se naš glas čuje i mogućnost da sudjelujemo u načinu na koji se društvo gradi“, rekla je nova čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen na predstavljanju nominiranih za mjesta povjerenika u Europskoj komisiji.

Skepsa i kritika nominacije Dubravke Šuice za čelnicu spomenutog resora višeslojna je.

Uz, u najmanju ruku, dubioznu povijest glasanja Dubravke Šuice u Europskom parlamentu gdje je glasala protiv izvješća u kojem se tražila rodna ravnopravnost, odnosno nije podržavala sankcioniranje Mađarske i Poljske zbog kršenja vladavine prava u tim zemljama, upitno je i kakvom se razinom demokracije može pohvaliti zemlja iz koje dolazi.

Hrvatska demokracija

Freedom House, američka nevladina organizacija koja se bavi istraživanjem i podupiranjem demokracije u svijetu u ovogodišnjem je izvještaju ustvrdila da iako Hrvatska spada u slobodne zemlje, razina demokracije u zemlji opada.

Nedavno istraživanje Fakulteta političkih znanosti, u suradnji s Gongom, pokazalo je da su građani i građanke Hrvatske uglavnom nezadovoljni funkcioniranjem demokracije u Hrvatskoj. Tako je funkcioniranjem demokracije vrlo nezadovoljno 27%, donekle nezadovoljno 39%, a donekle zadovoljno 29% ispitanih građana Hrvatske.

„Iz rezultata možemo vidjeti da su hrvatski državljani bitno nezadovoljniji demokracijom od prosjeka EU (56 posto zadovoljnih) pri čemu je nezadovoljstvo najveće u području borbe protiv korupcije i načina djelovanja političkih stranaka“ izvijestili su tada.

Nedavno objavljeni podaci Eurobarometra pokazuju da je Hrvatska prva u EU po postotku građana koji nemaju povjerenje u državne institucije. Prema istraživanju Europske komisije, Hrvatske je posljednja na ljestvici zemalja EU i u razini povjerenja koju građani imaju u neovisnost pravosuđa.

Dubravka Šuica, kako je danas najavila Ursula van der Leyen, trebala bi predvoditi i tim Komisije za organizaciju Konferencije o budućnosti Europe. Zanimljivo je stoga primijetiti kako su hrvatski građani među najeuroskeptičnijim stanovnicima EU, a i dalje manje od polovine građana misli da je članstvo u Europskoj uniji dobra stvar.

Podaci o optimizmu ispitanika Eurobarometra mogu Šuici i Komisiji eventualno pružiti utjehu. Naime, na razini EU, ali i u Hrvatskoj, više od 60 posto ljudi na budućnost EU gleda s optimizmom.

Hrvatska demografija

Podaci Eurostata iz 2018., zato pak, pokazuju porazne rezultate po kojima su građani i građanke Hrvatske na drugom mjestu, odmah iza onih iz Rumunjske, po brojnosti napuštanja Hrvatske i života u drugim članicama Europske unije. Ti se podaci odnose na one čija je dob između 20 i 64 godine. Pitanje je kako će naša povjerenica upravljati resorom na europskoj razini, a s obzirom na rezultate u Hrvatskoj.

“Ovo je jedan veliki folklor. Nakon godinu i četiri mjeseca u Vladi, kao demograf, mladi čovjek, smatram da ovo nije dovoljno ozbiljno i današnjim danom podnosim ostavku na mjesto državnog tajnika jer država izumire. Ovo je najgore stanje u Hrvatskoj otkad postoji država i pričati ovako neozbiljno o ovome, ja kao mladi čovjek, kao čovjek Republike Hrvatske, građanin, otac dvoje djece, nezaposlene supruge i roditelja, ne vjerujem da će se išta riješiti ovakvim pristupom. Hvala vam lijepa”, podsjetimo bile su riječi kojima je demograf Marin Strmota 20. veljače prošle godine dao ostavku na mjesto državnog tajnika u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Ostavku je dao pred tadašnjom ministricom Nadom Murganić, iznenada, na konferenciji za novinare nakon treće sjednice Vijeća za demografsku obnovu, na kojoj su doneseni zaključci istovjetni zaključcima s prve dvije sjednice tog tijela.

Od Strmotinog odlaska iz Vlade prošlo je godinu dana i sedam mjeseci. I u tom se razdoblju nije puno toga promijenilo, osim što je u srpnju ove godine došlo do promjene na čelu ministarstva. Smijenjena je Nada  Murganić, a zamijenila ju je Vesna Bedeković. Zamjena za državnog tajnika za demografiju nikad nije pronađena, a tim se područjem u ministarstvu demografije bavi Ivica Bošnjak, pomoćnik ministrice. On nije demograf, već ekonomist koji je prije dolaska u to ministarstvo, prema podacima iz njegove imovinske kartice, bio pročelnik za financije u Zagrebačkoj županiji.

Godinu dana i sedam mjeseci Hrvatska tako nije uspjela pronaći demografa koji bi se u ministarstvu kojem po prvi put u nazivu stoji  “demografija” bavio demografskim pitanjima. No u tih godinu dana i sedam mjeseci politika je osigurala da Hrvatska dobije potpredsjednicu Europske komisije koja bi trebala biti zadužena za područje demokracije i demografije. I tim bi se područjem trebala baviti Dubravka Šuica, profesorica engleskog i njemačkog jezika i književnosti.

Hrvatska demagogija

Demografija je jedno od istaknutih područja za koje je HDZ u svom predizbornom programu najavljivao cijeli niz mjera. Govoreći o demografskoj obnovi, obitelji i mladima HDZ, je među ostalim najavio delimitiranje rodiljnih i roditeljski naknada za drugih šest mjeseci rodiljnog dopusta kako bi zaposleni roditelji imali punu  plaću i drugih šest mjeseci. To se do danas nije ostvarilo. Najavljeno je tek da će naknada za drugih šest mjeseci iznositi najviše 5600 kuna, a i ta će se naknada početi isplaćivati tek za godinu dana, odnosno od 1. travnja 2020. godine.

Nije se ostvarila niti najava da će za svako novorođeno dijete osigurati jednokratnu naknadu do 7,5 tisuća kuna, niti je donesen zakon o pravima i statusu roditelja-odgojitelja u obitelji s četvero i više djece. Nije donesen ni novi obiteljski zakon, niti je osnovan alimentacijski fond za djecu koji je trebao biti „jamstvo zaštite djece od  nemara i zanemarivanja“.

Jedinstvena dječja naknada trebala je biti zamjena za postojeći sustav poreznih olakšica na djecu, koji, kako se objašnjavalo u predizbornom programu HDZ-a, „dovodi u neravnopravan položaj djecu u obiteljima roditelja s nižim dohocima u odnosu na roditelje s višim dohocima“. Umjesto tog pravednijeg sustava, kroz porezne izmjene povećan je odbitak na plaći za djecu, što i dalje pogoduje onima s višim primanjima.

Predizborna obećanja vladajućeg HDZ tako su u mnogome ostala mrtvo slovo na papiru. Tako je i najavljena posebna briga za jednoroditeljske obitelji za sada izostala, jednako kako što niti neiskorištena nepokretna imovina nije „usmjerena ka realizaciji projekata socijalnog stanovanja i pružanja inovativnih socijalnih usluga“.

Iz cijelog kompleta najavljenih mjera s ciljem demografskog oporavka, za sada se ispunjavaju dvije. Ponovo je u provedbu stavljen Zakon o subvencioniranju kamate na stambene kredite. To je ostvareno, iako ne na način kako je to HDZ najavljivao. Drugi krug prijava za subvencionirane kredite krenuo je danas.

Osim tog obećanja u realizaciji je i to, zahvaljujući sredstvima Europskog socijalnog fonda, i projekt dužeg rada vrtića. Odnosno, “razvijanja usluga i servisa za djecu koji će biti usklađeni sa stvarnim životnim okolnostima, uključujući dostupnost vrtića te produljenje radnog vremena vrtića i dnevnog boravaka“.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"