Analiziramo koje su to sporne rezolucije o kojima je Dubravku Šuicu na saborskom odboru ispitivala oporba

S.D.

Dubravka Šuica prošla je danas ispitivanje na saborskom Odboru za europske poslove te je i formalno postala hrvatskom kandidatkinjom za mjesto povjerenice u novom sastavu Europske komisije.

Saslušanje, međutim, nije prošlo bez propitivanja njenog dosadašnjeg rada kao europske zastupnice, naročito kad je riječ o nekim spornim glasanjima. Najprije Joško Klisović, a potom i Peđa Grbin, Šuicu su pitali zašto je bila protiv izvješća u kojem se tražila rodna ravnopravnost kad je riječ o visini plaća žena i muškaraca, odnosno zašto nije podržala sankcioniranje Mađarske i Poljske zbog kršenja vladavine prava u tim zemljama.

Vezano za izvješće koje se odnosilo na rodnu ravnopravnost, Šuica se branila kako je to bio prijedlog portugalske lijeve kolegice koja je kroz spomenuto izvješće ubacila pravo na abortus i reproduktivna prava te dodala kako je klub pučana bio za drugu rezoluciju – koja nije prošla. Kasnije je pojasnila kako „to nije bilo pitanje stranke“, nego je bila protiv jer se ideološka pitanja guraju pod krinkom pitanja plaća.

Protiv reproduktivnih prava žena, ali za Istanbulsku konvenciju

Rezolucija o kojoj je ovdje riječ poznatija je pod nazivom Estrela report,  a ostala je zapamćena upravo zato što se prihvaćanje rezolucije o rodnoj ravnopravnosti smatralo neupitnim, sve dok zastupnike nisu zasuli mailovi s tada svježe pokrenute konzervativne platforme CitizenGo, a u kojima se tražilo njeno odbacivanje. Odbacivanje te rezolucije u prosincu 2013. godine smatra se početkom jačanja utjecaja ultrakonzervativnih opcija na donošenje odluka vezanih za politiku ljudskih prava u Europskoj uniji.

Poslije odbacivanja Estrela reporta, slična je sudbina tri mjeseca kasnije zadesila i rezoluciju o rodnoj ravnopravnosti koja je poznata pod imenom Zuber report, također po portugalskoj  političarki s ljevice. Posebnost tog slučaja bila je u tome što su se pučani podijelili i izvješće je palo s jako malom razlikom – 298 „protiv“, naspram 289 „za“. Tadašnji hrvatski eurozastupnici  Zdravka Bušić, Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier, Ruža Tomašić, ali i Andrej Plenković bili su protiv a, teoretski, da su drugačije odlučili mogli su odnijeti prevagu u korist rodne ravnopravnosti. Izjednačavanje muškaraca i žena u sferi rada ponovo je palo kao žrtva „ideoloških tumačenja“, vezano uz zagovaranje reproduktivnih prava žena, uključujući i dostupnost pobačaja. Bila su to dva najzvučnija, ali ne i jedina, pada dokumenata koji se odnose na ženska prava, uslijed podijele EPP-a na progresivniji sjever i zapad, naspram konzervativnijeg istoka Europe, među koje su se svrstali i HDZ-ovi eurozastupnici, u društvu s Marijanom Petir i Ružom Tomašić.

Istine radi, treba svakako istači da je Dubravka Šuica, za razliku od nekih njenih kolegica iz HDZ-a, na glasanjima podržavala Istanbulsku konvenciju, čak i kad je zbog toga dobivala salvu uvreda na društvenim mrežama. I na saborskom odboru je danas tumačila kako se uvijek zalagala protiv nasilja nad ženama. Takvom stavu vjerojatno nije odmagao ni podatak da je premijer Andrej Plenković zauzeo stav da Istanbulsku konvenciju treba ratificirati.

Svrstavanje uz Mađarsku i Poljsku

Vezano za upite o sankcioniranju Mađarske i Poljske zbog kršenja vladavine prava situacija je kristalno jasna – tu su hrvatski zastupnici neugodno stršali naspram ostatka EPP-a, a naročito onih iz najjače Njemačke. U nizu glasanja kojim se pokušavalo natjerati mađarskog premijera Viktora Orbana da poštuje vladavinu prava u zemlji (ovdje i ovdje) hrvatskim su zastupnicima – uz neuvjerljive izgovore – na pameti bili prije pregovori s Viktorom Orbanom oko Ine i LNG terminala, nego tričarije poput slobode sudova ili medija, odnosno borbe protiv korupcije u Mađarskoj.

Kad su zauzeli i (gubitničku) stranu vlade u Poljskoj vezano za pokretanje članka 7. odnosno procedure zbog kršenja vladavine prava, postalo je jasno da su hrvatski zastupnici ignorirali ostatak europskih pučana te stali uz bok krajnje desnice. Rezolucija je premoćno izglasana, a nakon medijskih napisa, vjerojatnu na intervenciju samog premijera Andreja Plenkovića, hrvatski su predstavnici – osim Ivice Tolića – naknadno promijenili glas u „suzdržan“.

Nije isključeno da će Šuicu o takvom svrstavanju netko pitati i prilikom saslušanja kandidata za povjerenike pred odborom Europskog parlamenta, naročito s lijeve strane spektra.

Najutjecajnija zastupnica iz Hrvatske

Organizacija VoteWatch koja detaljno prati rad europskih parlamentaraca u dva je navrata Dubravku Šuicu proglasila najutjecajnijom zastupnicom iz Hrvatske, ali ipak ne i toliko utjecajnom da bi se Šuica našla u prvih 100 najutjecajnijih parlamentaraca. Ipak, da uživa priličan ugled, a kojeg je zaradila uz puno rada i aktivnog sudjelovanja u brojnim odborima, pokazuje i podatak da je izabrana za jednu od potpredsjednica Kluba zastupnika EPP-a u novom sazivu Europskog parlamenta.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"