Faktograf.hr

Samo činjenice

Priča o šatorima u Saudijskoj Arabiji i slanju izbjeglica u EU je samo priča

Izvor: Wikimedia

Ponovo su u optjecaju teze da bogate zemlje Zaljeva nisu primile niti jednu izbjeglicu iz Sirije, odnosno da ih se šalje u Europu. Konkretno, Hercegovački portal objavio je tekst pod naslovom: “Zašto se migranti šalju u Europu, a ne u bogate muslimanske zemlje”.

Dоk sе europskim zеmlјаmа prigоvаrа kаkо nisu učinilе dоvоlјnо dа primе brојnе migrаntе kојi bјеžе sа Bliskоg Istоkа, Sаudiјskа Аrаbiја – kоја niје udоmilа niti jednu izbјеglicu – imа 100.000 klimаtizirani šаtоrа kојi mоgu prеstаvlјаti dоm zа čаk tri miliоnа lјudi.

Naslov i primarna teza ovog članka višestruko su netočni. Sa sličnom tezom izašao je i Direktno, koji se izvještavajući o “šatorskom naselju za milijune migranata” poziva na portal hrsvijet.

Za početak treba reći da se priča o šatorima podignutim za hodočasnike u Mekku periodički ponavlja još od 2015. s ciljem da se Europa prikaže “žrtvovanom” od strane bogatih zemalja Zaljeva. Snopes se šatorima bavio još 2015. godine kada je započet prvi veći priljev izbjeglica iz Sirije u Europu, a tada su slike šatora osvanule i u hrvatskim medijima. Da, Mina je najveće šatorsko naselje na svijetu, koje je većinu godine prazno.

“[K]ako je Mina tradicionalno počivalište za vrijeme svetog hodočašća, nije vjerojatno da će se tamo smjestiti bilo kakve izbjeglice, čak i ako im Saudijska Arabija u potpunosti otvori granice”, pisao je Snopes.

Prazne nekretnine

Naime, postavlja se pitanje – jesu li prazni smještajni kapaciteti uistinu argument, kada govorimo o izbjeglicama? U slučaju da jesu, onda se isto tako može analizirati i kako Europa stoji s praznim nekretninama.

Prije šest godina podatak je, naime, zgrozio europsku javnost. Guardian je izvijestio da u Europi postoji – 11 milijuna praznih kuća i stanova. A kada je izbio rat u Siriji, Europa je brojala 38 milijuna rezidencija koje nisu domovi – dakle, ili su prazne ili su povremeno o upotrebi kao, primjerice, spomenuto šatorsko naselje. Samo u Hrvatskoj broj takvih nekretnina blizu je 800.000:

Europa i njen dio “tereta”

Netočno je i da je Europa pod neuobičajenim ili povećanim pritiskom kada su u pitanju izbjeglice, o čemu smo već pisali. Kao i u većini slučajeva, i današnje izbjeglice svijeta bježe uglavnom u susjedne zemlje. U Europi tako i dalje obitava maleni broj izbjeglica s Bliskoga Istoka, i konkretno iz Sirije.

UNHCR-ovi podaci kažu da je “neviđenih 70,8 milijuna ljudi širom svijeta protjerano iz domova” i da jedna osoba biva prisilno raseljena svake dvije sekunde kao rezultat sukoba ili progona. Dakle, uzroci povezani s klimom, primjerice razorne suše ili dramatične vremenske neprilike, niti ne ulaze u ovu računicu.

“Među njima je”, nastavlja UNHCR, “gotovo 25,9 milijuna izbjeglica, od kojih je polovina mlađa od 18 godina. Postoje također milijuni osoba bez državljanstva kojima je uskraćeno državljanstvo i pristup osnovnim pravima kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, zapošljavanje i sloboda kretanja.”

Što se Sirije tiče, UNHCR navodi da je 5,6 milijuna ljudi napustilo tu zemlju od 2011. godine, tražeći sigurnost u Libanonu, Turskoj, Jordanu i šire:

Turska je domaćin najvećeg broja registriranih sirijskih izbjeglica – trenutno 3,6 milijuna…

U Libanonu je život svakodnevna borba za više od milijun sirijskih izbjeglica, koji imaju malo ili nikakva financijska sredstva…

U Jordanu je preko 655.000 muškaraca, žena i djece trenutno zarobljeno u egzilu.

Irak također bilježi sve veći broj Sirijaca koji dolaze – više  ih je od 246.000, dok u Egiptu UNHCR pruža zaštitu i pomoć više od 126.000.

Dakle, priča o tome da Sirijci ne bježe u muslimanske zemlje je upravo to – priča. I to zlonamjerna. Pogotovo ako se uzme u obzir da EU ima čak pola milijarde stanovnika, za razliku od Libanona, koji ih ima oko šest milijuna.

“Slanje migranata” i Saudijska Arabija

Da migrante nitko ne šalje, već smo pisali. Zamjena stanovništva je teorija zavjere koja je pogonsko gorivo ubilačkih pohoda ekstremnih desničara. Lažna je i tvrdnja kako izbjeglice koji dolaze u Europu nezakonito dobivaju anonimne bankovne kartice, “napunjene” novcem koji mogu trošiti kako god žele. Turski predsjednik ima moć da im dopusti odlazak u smjeru Europe, ukoliko EU po njegovom mišljenju ne ispunjava uvjete dogovorene 2016. godine. No, to što ih on ne sprječava u prelasku, ne znači da ih on šalje. Ne šalje ih ni financijski moćni George Soros, niti saudijski princ.

Upravo u sklopu priče o tome da saudijski (neimenovani) princ šalje izbjeglice u Europu s 5.000 dolara “džeparca” izvijestili smo i kako je u Saudijskoj Arabiji ipak završio dio građana Sirije, unatoč popularnom vjerovanju da nisu primili niti jednog Sirijca. Brojke su predmet spora, a nesporno je tek da nikoga od njih Saudijska Arabija ne tretira kao izbjeglice, već kao “arapsku braću i sestre u nevolji“.

Naime, ta država, poput njenih susjeda na poluotoku, nije potpisnica Konvencije Ujedinjenih naroda o izbjeglicama iz 1951. godine i zato nije uključena u “brojače” i grafike UNHCR-a.

No, i UNHCR je krajem 2015. godine zabilježio da u Saudijskoj Arabiji boravi pola milijuna Sirijaca, dok ih je prije početka rata u Siriji bilo sto tisuća.

Ta se procjena razlikuje od priopćenja saudijskog Ministarstva vanjskih poslova, koje je uslijed međunarodnih kritika u jesen 2015. godine poručilo kako je od početka rata u Siriji 2011. godine otvorila vrata za 2,5 milijuna Sirijaca.

Sumnja u službene saudijske brojke

“Kraljevstvo ne tretira Sirijce izvan domovine kao izbjeglice. Oni ovdje žive u normalnom okruženju, a ne u specijalnim kampovima”, naveli su, dodajući da im je dozvoljena i puna sloboda kretanja unutar zemlje. Poručili su i da im je omogućeno da rade u privatnim tvrtkama, imaju besplatnu zdravstvenu zaštitu te da je javno obrazovanje omogućeno za 100.000 školaraca.

U ove službene brojke sumnju je izrazio i Posebni izvjestitelj UN-a za ekstremno siromaštvo i ljudska prava. U svom izvještaju nakon misije u Saudijskoj Arabiji od 8. do 19. siječnja 2017. godine, navodi:

“Dužnosnici su tvrdili da u zemlji trenutno ima 500.000 Jemenaca i 300.000 Sirijaca koji koriste besplatnu osnovnu zdravstvenu zaštitu i čija djeca pohađaju besplatne osnovne škole. Vlada također tvrdi da je ukupan broj jemenskih i sirijskih studenata koji su upisani u javne škole dosegao 285.644, odnosno 141.406. Međutim, to se čini prilično nevjerojatno s obzirom na to da su razni drugi stručnjaci obavijestili posebnog izvjestitelja o mnogim ne-Saudijcima koji su desetljećima bili u zemlji, uključujući one iz Egipta, Libanona, Sirije i Jemena, a nemaju pristup poslu ili besplatne socijalne usluge”.

Da je Saudijska Arabija prvih godina rata u Siriji “žmirila na jedno oko” kada bi netko iz Sirije onamo pobjegao govore i pojedinačna svjedočanstva. Neki su to napravili na način da su ušli u zemlju temeljem turističke vize i ostali. No kako je vrijeme odmicalo, gubili su zaposlenja i temelj za ostanak, a time i pristup tržištu rada i dostojanstvenom životu. Suočeni s kaznama i deportacijom, napuštali su Saudijsku Arabiju, zaključujući da su njihovi poznanici bolje prošli u Švedskoj, Nizozemskoj ili Njemačkoj.

Nisu za pohvaliti, ali nije točno da nisu nikoga primili

Ako pogledamo dalje od krize u Siriji, Američki State Department je u godišnjem izvještaju o ljudskim pravima za Saudijsku Arabiju naveo i da se u toj zemlji nalazilo i između 300 i 400 tisuća Palestinaca, koji nisu registrirani kao izbjeglice[3]. U zadnjih deset do 15 godina, ondje je boravila i zamjetno velika populacija progonjene muslimanske manjine Mianmara, oko pola milijuna Rohinja, no i za njih su se uvjeti pogoršali te su zadnjih godina zabilježene njihove deportacije u Bangladeš.

Dakle, unatoč gostoprimstvu koje je nedvojbeno pružila jednom dijelu sirijskih radnika i njihovih obitelji te financijskoj pomoći koju izdvaja za izbjeglice [1, 2] smještene van njenih granica, ne može se osobito pohvaliti odnos Kraljevstva prema izbjeglicama. No, isto tako, ne može se ni reći da nisu primili nikoga.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.