Faktograf.hr

Samo činjenice

Teorija zavjere da nas Bill Gates želi pobiti cjepivima počiva na brojnim dezinformacijama

Foto: Zaklada Bill & Melinda Gates

Peticija kojom se od Bijele kuće traži istragu Zaklade Billa i Melinde Gatesa zbog “nesavjesnog liječenja i zločina protiv čovječnosti”, prikupila je više od 450 tisuća potpisa.

To je četiri i pol puta više nego što je potrebno da bi Bijela kuća službeno odgovorila na peticiju.

Uspjeh peticije privukao je pozornost srpskog izdanja ruske državne agencije Sputnik, poznatom kanalu za širenje dezinformacija, koji je 24. travnja objavio informaciju o peticijskom zahtjevu za istragom protiv Zaklade Gates.

Peticija bazirana na dezinformacijama

Informacija o peticiji zatim se pojavila na više rubnih hrvatskih portala [1, 2, 3] koji podržavaju i ohrabruju protivnike cijepljenja. Ti portali navode da je peticiju pokrenuo Robert F. Kennedy Jr., istaknuti pripadnik antivakserskog pokreta. Na stranici na kojoj je postavljena peticija nije vidljivo tko ju je pokrenuo; potpisana je samo inicijalima C.S.

Domaći portali koji su prenijeli informaciju o peticiji, o njoj izviještavaju koristeći brojne činjenične netočnosti.

Počnimo od samog teksta peticije.

U njemu se tvrdi da su dva događaja koja su se održala prije nego se koronavirus SARS-CoV-2 počeo širiti u kineskom gradu Wuhanu na neki način povezana s pandemijom.

U pitanju su događaji “Event 201”, simulacija globalne pandemije koja je služila upravo da upozori javnost na takvu moguću ugrozu, te Svjetske vojne igre održane u Wuhanu, odakle je krenulo širenje virusa.

I dok je “Event 201” doista bio djelomično financiran od Zaklade Billa i Melinde Gates, nije jasno na koji bi način Gates trebao imati veze sa svjetskim vojnim igrama.

Jasno je, međutim, da se autor peticije poziva na teorije zavjere koje su raskrinkane kao činjenično netočne, a o kojima je Faktograf već pisao ovdje i ovdje.

U tekstu peticije se koristi i stara dezinformacija, koja je kružila i prije pandemije Covida-19, a prema kojoj Gates želi putem cjepiva eliminirati dio svjetske populacije. O netočnosti ove teorije zavjere Faktograf je također ranije izvještavao.

Nisu protjerani iz Indije

Rubni portali koji prenose dezinformaciju o peticiji protiv Zaklade Gates nadalje tvrde da je ova Zaklada već ranije protjerana iz Indije. Tvrde da je Indija čak i pokrenula tužbu protiv Zaklada Gates. Kao što je Faktograf već pisao, ni to nije točno.

Isto kao što nije točno da su tužbe protiv Zaklade Gates pokrenute i u drugim državama, konkretno u Keniji i Filipinima.

Katolička crkva lagala da cjepivo u Keniji uzrokuje sterilnost djevojčica i žena

U Keniji je, naime, kampanju protiv cijepljenja 2014. godine bila pokrenula Katolička crkva. Tvrdili su da cjepivo protiv tetanusa uzrokuje sterilnost kenijskih djevojčica i žena, zbog čega su pokrenuli hajku protiv Svjetske zdravstvene organizacije.

Međutim, kako je još u studenom 2014. objavio Snopes, tvrdnja da cjepivo protiv tetanusa u Keniji uzrokuje sterilnost također je prokazana kao činjenično netočna.

Zaklada Gates pomogla u razotkrivanju štetnosti cjepiva korištenog na Filipinima

Što se tiče Filipina, u toj je državi 2017. doista izbio skandal vezan za cjepivo protiv dengue groznice Dengvaxia, koje je razvila francuska tvrtka Sanofi Pasteur (Science).

Pokazalo se da je Sanofi Pasteur u uporabu stavio cjepivo koje može imati štetne posljedice. Njihovo se cjepivo, naime, pokazalo pogodnim samo za imunizaciju osoba koje su jednom u životu već preboljele dengue groznicu.

Radi se o specifičnoj bolesti, koja pri prvom izlaganju uglavnom ne izaziva opasne komplikacije, ali pri drugom slučaju zaraze istog organizma, može doći i do smrtne posljedice.

Kod ljudi koji ranije nisu preboljeli dengue groznicu, cjepivo tvrtke Sanofi Pasteur izazivalo je opasne nuspojave. Više osoba je umrlo, te je filipinska vlada 2017. zabranila daljnje korištenje ovog cjepiva.

Zanimljivo je, međutim, da je štetne posljedice cjepiva Dengvaxia prvi javno razotkrio Scott Halstead, američki stručnjak za dengue groznicu koji je još tijekom 1960-ih u Bangkoku otvorio prvi azijski laboratorij za istraživanje ove bolesti.

Ovaj podatak je važan jer je Halsteadov rad u to vrijeme financirala upravo Zaklada Gates koja je, dakle, time indirektno pomogla da se cjepivo Dengvaxia prokaže kao štetno (Fortune).

Filipinski skandal sa cjepivom protiv dengue groznice u toj državi još uvijek ostavlja štetne posljedice. Naime, nakon što su filipinske vlasti zabranile Dengvaxiju, među građanima te države raširilo se nepovjerenje prema cjepivima, što je 2019. rezultiralo epidemijom dengue groznice. Broj slučajeva dengue groznice porastao je za 98% s obzirom na razdoblje prije zabrane Dengvaxije, a zbog pada procijepljenosti proširile su se i ospice (The Guardian).

Red raskrinkanih dezinformacija za kraj

Ni tu nije kraj dezinformacijama koje se iznose u tekstovima koji javljaju o pokretanju peticije protiv Zaklade Gates.

Spominju se još i navodna namjera Billa Gatesa da putem cjepiva ljudima ugradi mikročip ID2020, promovira se netočna tvrdnja o štetnosti cjepiva protiv dječje paralize, a promovira se i nedokazana tvrdnja o čudotvornim učincima starog lijeka protiv malarije u tretiranju oboljelih od Covida-19, koju agresivno zagovara američki predsjednik Donald Trump, što je već rezultiralo i nekim smrtnim slučajevima.

Sve ove dezinformacije je Faktograf ranije raskrinkao kao netočne, o čemu možete čitati ovdje, ovdje i ovdje.

U ovom tekstu izvorno je stajalo da je peticiju protiv Billa Gatesa pokrenuo Robert F. Kennedy Jr. U pitanju je bila informacija koju nismo posebno provjeravali, a ispravljena je nakon što nam je ukazano da peticija na službenoj stranici Bijele kuće nije potpisana.

 

Zaklada Billa i Melinda Gates je među donatorima američkog Instituta Poynter, pri kojem je ustrojena Međunarodna mreža fact-checkera (International Fact-Checking Network, IFCN). Faktograf.hr član je IFCN-a, ali rad Faktografa nije financiran sredstvima Zaklade Billa i Melinde Gates. Informacije o izvorima financiranja portala Faktograf.hr dostupne su ovdje.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.