“Ne znam je li u nekoj demokratskoj državi oporba protiv izbora osim u Hrvatskoj. Nakon što tri godine zazivaš raspuštanje Sabora, sada kada smo u samom finišu mandata, sporno im je, nezadovoljni su, gruntaju oko izbora”, požalio se pred novinarima predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić i dodao: “Mi u HDZ-u držimo da su se stekli epidemiološki uvjeti i da je kraj mandata, izbori su redovni da se održe, tako smo u skladu sa stajalištima predložili odluku o raspuštanju Sabora koja bi trebala biti usvojena u ponedjeljak 18. svibnja”.
Ovakvim nastupom Bačić pokušava ustvrditi da je oporba, iz samo njoj znanih razloga, nakon tri godine zazivanja izbora sada odlučila „štopati“ HDZ u namjeri raspuštanja Sabora. Bačić pokušava situaciju prikazati u potpunosti normalnom, iako to ona ni po kakvim mjerilima nije.
Redovni izbori mogli su se održati do prosinca, nisu trebali biti u lipnju ili srpnju
Podsjetimo najprije kako četverogodišnji mandat ovog saziva Sabora traje do 14. listopada. Prema odredbama Ustava RH (članak 74.), izbori se moraju održati najkasnije 60 dana nakon isteka mandata (ili raspuštanja Hrvatskog sabora), što znači da bi ustavnopravno bilo ispravno čak i održavanje izbora tek u prosincu ove godine – da se vladajući nisu odlučili na sadašnje prijevremeno raspuštanje Sabora uz prikupljanje većine glasova.
K tome, mandat zastupnika, navodi Ustav u svom članku 77., može se zakonom i produžiti u slučaju rata ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države te velikih prirodnih nepogoda – što po mnogima ova zaraza koronavirusom jest, odnosno ona to može biti na jesen.
Nisu postojali, dakle, nikakvi pravni razlozi za raspisivanje parlamentarnih izbora na ljeto, već je riječ o prijevremenim izborima do kojih će vjerojatno doći zbog računice vladajuće stranke da će sada ostvariti bolji rezultat nego što bi to bilo na jesen.
Većina zemalja odgodila izbore, Rumunjska lokalne izbore koji su trebali biti 28. lipnja
Iako se Bačić pravi nevješt i pokušava napraviti paralelu s ostatkom svijeta, činjenica je da je u razdoblju od 21. veljače do 7. svibnja broj zemalja koje su odgodile provođenje izbora koje je trebalo biti u tom razdoblju ili neposredno nakon njega daleko veći od onih koje su se odlučile da bez obzira na pandemiju izbore provedu.
Globalno je najmanje 55 zemalja ili teritorija odgodilo izbore, od čega je 18 odgođenih izbora ili referenduma na nacionalnoj razini. Među ostalima, odgođeni su predizbori u 15 američkih država koji su se trebali odvijati u razdoblju od ožujka do svibnja, ustavni referendum u Čileu koji se trebao odviti krajem travnja, parlamentarni izbori u Makedoniji koji su se trebali dogoditi u travnju, predsjednički izbori u Poljskoj koji su trebali biti 10. svibnja…, ali i lokalni izbori u Rumunjskoj koji su bili zakazani za 28. lipanj 2020., dakle na jedan od datuma koji se sada spominju kao mogući datumi izbora u Hrvatskoj.
Neke zemlje koje su u odgode krenule na samom početku pandemije, odgodile su ih na kraći rok: Francuska je drugi krug lokalnih izbora koji je trebao biti održan u ožujku pomakla na tri mjeseca koji sada padaju na 21. lipanj, uz podršku političara sa svih strana spektra za takvu odgodu, a Srbija je izbore koje je trebala održati 26. travnja pomakla također na 21. lipnja.
Neke su države, međutim, rok pomakle daleko dalje – u Litvi su izbori za gradsko viječe Rige pomaknuti s 25. travnja na 5. rujna, a lokalni izbori u Engleskoj pomaknuti su sa svibnja 2020. na svibanj 2021.
Suprotno tome, 22 zemlje ili teritorija odlučilo je održati izbore kako je ranije bilo planirano, od čega je 9 nacionalnih izbora ili referenduma. U tu brojku uračunati su izbori u Iranu u veljači, izbori u Izraelu na samom početku ožujka te parlamentarni izbori u Južnoj Koreji u travnju, kao i niz lokalnih izbora, poput spomenutog prvog kruga lokalnih izbora u Francuskoj, lokalnih izbora u Bavarskoj i izbora u Ženevi, ali oba zadnja primjera odvijala su se isključivo dopisnim putem.
Island bi predsjedničke izbore trebao imati 27. lipnja i nisu odgođeni, dok niz drugih demokratskih zemalja izbore ima tek na jesen – Litva parlamentarne izbore treba imati u listopadu i nisu još odgođeni, ali vlada zabrinutost, BiH bi izbore trebala imati u listopadu, a američki predsjednički izbori trebali bi se održati 3. studenog 2020.
Na Bačićevo pitanje postoji li i gdje oporba koja se, kao u Hrvatskoj, protivi izborima, dovoljno je ukazati na primjer Poljske čija je vladajuća PiS stranka do četiri dana prije njihovog samog održavanja inzistirala da će predsjednički izbori biti održani 10. svibnja, ali dopisnim putem. Oporba ih je optuživala da su izbore stavili ispred javnog zdravlja te kako kampanja u ovim uvjetima ne može biti pravedna (Reuters, Euronews).
Ne znaju virolozi, ali HDZ zna
Vezano za Bačićevu tvrdnju kako „mi u HDZ-u držimo da su se stekli epidemiološki uvjeti“, istina je da je voditelj HZJZ-a Krunoslav Capak u četvrtak ustvrdio kako je u Hrvatskoj, trenutačno, situacija epidemiološki pod kontrolom.
Takva, pretpostavljamo, ne mora ostati do kraja lipnja ili početka srpnja, a nakon što se zbog pokretanja gospodarskih aktivnosti odnosno turizma otvore granice. Pretpostavljamo jer je Capak na konferenciji za novinare u petak uspješno eskivirao pitanja mogu li s epidemiološkog stajališta izbori biti provedeni na siguran način, a s drugim epidemiolozima je praktički nemoguće doći u kontakt.
Nepoznato je, u ovom trenutku, hoće li virus oslabiti preko ljeta, kao i hoće li biti drugog vala na jesen, odnosno zimu. O tome se i virolozi spore. Čuvena beogradska virologinja dr. Ana Gligić, koja je 1972. godine bila na čelu tima koji je izoliravši virus velikih boginja napravio veliki pothvat na svjetskoj razini tvrdi da je Covid-19 oslabio i da drugog vala neće niti biti.
Hrvatski virolog Luka Čičin-Šain koji radi u njemačkom centru za infektologiju Helmholtz na pitanje što misli o predviđanjima da bi virus mogao oslabjeti tijekom ljetnih mjeseci pa opet buknuti u zimu odgovara: „ Ja zapravo ne znam odakle ta ideja o slabljenju virusa tijekom ljeta. Vjerojatno se ide po principu onog influence koji na taj način funkcionira. Ovo nisu čak ni srodni virusi, jer imaju drukčiju genomsku građu i drukčije osobine“.
U intervjuu kojeg je dao krajem travnja naglašava: “Ideja da će koronavirus splasnuti tijekom ljeta nije utemeljena ni na kakvim znanstvenim podacima, jer još nitko nije ni vidio što će se događati tijekom jedne klimatske sezone. Ono što sada vidimo jest da se taj virus širi i u tropskim krajevima. Imate ga u Singapuru, i u Saudijskoj Arabiji, kao i u čitavom nizu zemalja koje imaju puno topliju klimu nego mi u Europi. Kod njih su odavno temperature kakve će kod nas tek biti u lipnju ili srpnju. Ja bih stvarno ljude koji to šire volio pitati na temelju čega su donijeli takav zaključak. Ne želim reći kako je sigurno da će se koronavirus nastaviti širiti tijekom ljeta. Kao razuman znanstvenik, ne mogu reći ni da, ni ne“.
Mladi znanstvenik potom nastavlja:„Mi smo u ovom trenutku s mjerama karantene uspjeli u tome da se virus jako uspori i smanji mu širenje. Ali on još uvijek postoji u našoj sredini, njega još uvijek ima. To vam je poput vatre i ako sada ukinemo mjere karantene, onda ćemo opet dati kisika toj vatri i požar će se razbuktati. Vratit ćemo se tamo gdje smo bili prije nekoliko tjedana“.
S obzirom da i sami znanstvenici daju oprečne tvrdnje, a ne postoje još znanstveni radovi koji potvrđuju da je virus oslabio, teško da upravo HDZ zna kada je s epidemiološkog stanovišta najbolje ići na izbore.