Faktograf.hr

Samo činjenice

“Maske padaju” – balkanska plandemija

Foto: Facebook/Faktograf

Ovaj članak nastao je u suradnji s portalima Raskrinkavanje.ba  i Razkrinkavanje.si. Raskrinkavanje.ba, Faktograf.hr i Razkrinkavanje.si članovi su regionalne SEECheck mreže.

Dvominutni video prepun dezinformacija proteklih se tjedana širi društvenim mrežama u regiji. Riječ je o svojevrsnoj regionalnoj varijanti “Plandemije”, dezinformirajućeg “dokumentarca” koji je, kako smo ranije pisali, poslužio kao snažno pogonsko gorivo za širenje teorija zavjera o pandemiji Covida-19 i na globalnoj razini rušio rekorde gledanosti takvih sadržaja na društvenim mrežama.

Na regionalnoj razini isto se sada može reći za video nastao u Sloveniji, koji je preveden na hrvatski jezik, a potom gledan i dijeljen u svim zemljama regije.

Maske padaju

“Maske padaju” – titlovani dvominutni video koji vrvi dezinformacijama o aktualnoj pandemiji ostvario je u protekla tri tjedna preko milijun i nekoliko stotina tisuća pregleda među korisnicima Facebooka. Riječ je o prevedenoj verziji videa koji prikazuje “slovenske liječnike koji otvoreno govore o Covid-19 krizi”. 

Originalna, duža verzija emisije iz koje je nastala dvominutna top lista dezinformacija snimljena je u produkciji grupe koja se naziva “Triglav medija – Slovenci za Slovenijo”. 

Ukupnog trajanja sat i dvadeset minuta, emisija je na društvene medije – poput YouTubea i Facebooka – puštena u koordiniranoj akciji 16. rujna. Logističku pozadinu ove organizirane akcije je novinarki slovenskog Razkrinkavanja objasnila Jasna Martinjak, koordinatorica Pokreta Triglav. 

“Najava je objavljena 16.9. 2020. u 19 sati na raznim kanalima, portalima i FB stranicama istovremeno. Isto tako, ulomci i glavna emisija objavljeni su raštrkani, istovremeno, na nekoliko stranica i portala, kako gledatelji ne bi bili opterećeni tko je pripremao snimku, već bi slušali činjenice. Video je pripremio Pokret Triglav koji okuplja nekoliko grupa pa video nema logotip”, tumači Martinjak.

Koordinatorica akcije, paradoksalno, tvrdi da je cilj bio gledatelje upoznati sa “znanstvenim činjenicama” i “drugom stranom medalje”. Prezentirana “druga strana medalje”, međutim, ne sadrži nikakve činjenice, ali zato obiluje manipulativnim dezinformacijama o pandemiji Covida-19.

Spomenuti rašireni dvominutni video služio je, dakle, kao najava cijele emisije. Prema podacima alata CrowdTangle prva verzija najavnog videa objavljena je 16. rujna, nekoliko sati ranije od dogovorenog, ako je vjerovati riječima koorinatorice Martinjak. Naime, na Facebook stranici “Maske dol” video je objavljen dogovorenog dana, no 6 sati ranije. Od tada je podijeljen gotovo 10 tisuća puta i pregledan gotovo 400 tisuća puta. Ta izvorna objava korisnike Facebooka odvodi na YouTube kanal, osnovan 15. rujna i nazvan “Glas razuma”, na kojemu je istoga dana objavljen video najave, a četiri dana kasnije i cjelovita snimka u trajanju od sat i 20 minuta.

Tko je dijelio video?

CrowdTangle također ukazuje na to da je najvjerojatnija prva inačica titlovanog videa najave emisije podijeljena u antivakserskoj grupi “Roditelj odlučuje 4.0” i to 23. rujna. Upravo ta inačica objave ostvarila je najviše pojedinačnih pregleda i dijeljenja – njih više od 20 tisuća i to u preko 160 Facebook grupa.

O snimljenom videu izvještavali su i rubni mediji poput portala Logično i Croativ.

Zbog sličnosti jezika titlovani video dijeljen je u grupama koje koriste i administriraju osobe iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, odnosno čitave regije.

U ovoj analizi iznijet ćemo koje su sve netočne tvrdnje iznesene u tom široko raširenom videu.

Napomenimo da su neposredno nakon objave dezinformirajućeg videa u Sloveniji reagirali brojni infektolozi i drugi liječnici, kako je već 17. rujna izvještavala Radiotelevizija Slovenije.

Već dan nakon objave najavnog videa, na službenom Facebook kanalu Sveučilišnog kliničkog centra Ljubljana (UKC Ljubljana) svoju potpisanu reakciju i razotkrivanje netočnih teza objavilo je 15 liječnika UKC-a.

Tko je u videu?

Netočne tvrdnje u videu iznose traumatolog Uroš Dobnikar, specijalist opće i hitne medicine Sebastijan Piberl, umirovljeni specijalist abdominalne kirurgije Eldar Magomomedović Gadžijev,  biolog i homeopat Živan Krevel, specijalist interne medicine Matjaž Figelj, specijalist dentalne medicine Gregor Knafelc te Srečko Šorli, takozvani “mističar-fizičar”.

DOBNIKAR: Ako si zdrav, masku ne trebaš. Mi liječnici nosimo maske ako smo uz zaraženog pacijenta, kad smo na operacijama da ne unesemo bakteriju u operativnu ranu. Maske apsolutno nisu namijenjene za to da ih nosi zdrava populacija.

Specijalizanti infektologije odgovorili su na ovu tvrdnju na sljedeći način:

“Izjava je u osnovi točna. Problem s infekcijom novim koronavirusom prvenstveno je u tome što pacijenta ne vidimo tako očigledno kao u traumatologiji. Ovdje nema deformacija udova i sličnih očitih znakova. Nositelji virusa mogu imati minimalne simptome ili ne imati probleme. Asimptomatski prijenos je stoga glavni problem. Kada bismo mogli pogledati na ulicu ili u trgovinu i vidjeti tko je zaražen koronavirusom, slažem se da bismo mogli maske dati samo njima. Međutim, budući da to nije moguće, pokušavamo učiniti sve da usporimo širenje virusa”.

A usporavanje infekcije je ključna ambicija nošenja maske – ne toliko zaštita onoga koji je nosi, nego zaštita drugih od vlastitih respiratornih kapljica i dijela aerosola, čak i ako simptomi ne postoje. Simtpomatskim se osobama, naime, preporučuje ili nalaže samoizolacija. Da se virus širi prije nastupanja simptoma i kod asimptomatskih nosilaca, utvrđeno je u više navrata. Oxford je nedavno objavio da oko 40 posto svih novih infekcija dolazi od predsimptomatskih nositelja virusa, a dodatnih 30-ak posto od osoba koje su na dan kontakta s nezaraženom osobom razvile simptome, eventualno drugi dan simptoma.

Gadžijev tada prelazi na ponavljanje i ranije razotkrivenih teza o nedozvoljenosti obdukcija.

Netočne tvrdnje o obdukcijama

GADŽIJEV: Pogodilo me i smrdjelo mi je to da nisu bile dozvoljene obdukcije.

Tvrdnja da obdukcije na tijelima Covid-19 pacijenata nisu bile dozvoljene u Sloveniji nije točna. Takve obdukcije jesu one obavljane i to od početka pandemije, kako nam je potvrđeno iz Instituta za patologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani.

“Na Institutu za patologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani smo do sada obavili devet obdukcija umrlih koji su imali COVID-19, i to tri obdukcije u travnju, jednu u svibnju, jednu u lipnju, dvije u kolovozu i dvije u rujnu. Sve osobe na kojima je izvršena obdukcija su umrle u bolnici.”

Iz Instituta nam je također rečeno da je uzrok smrti utvrđen u sedam od devet obavljenih obdukcija, a čekaju se rezultati za preostale dvije. U svih sedam slučajeva, uzrok smrti je bio Covid-19 ili komplikacije povezane s tom bolešću. 

Tvrdnje da su “obdukcije zabranjene” da bi se sakrilo kako “koronavirus ne ubija” pojavile su se ranije ove godine i o njima su pisali i portali Faktograf i Raskrinkavanje.ba.

To što jedan liječnik nije imao pacijente s Covidom, ne znači da ne postoje

Piebrl potom iznosi osobno iskustvo koje neutemeljeno poopćava.

 

PIBERL: Nisam imao pacijente s Covidom, zapravo ne znamo što je Covid. Niti poznajem ikoga tko bi poznavao nekoga tko je to imao. Struka je tu zakazala.

Međutim, slovenski se infektolozi ne slažu s Piberlovom definicijom “dobrog rada u struci”.

“Poznavanje ljudi osobno sa svakom bolešću o kojoj saznate tijekom studija nije i nikada neće biti uvjet obavljanja posla liječnika. Medicinsko znanje temelji se na podacima, statistikama i istraživanjima, a ne na odnosima u susjedstvu i razgovorima na kavi”, komentirali su ovaj dio.

Ovdje treba naglasiti i da je Piberl “specijalist opće i hitne medicine” koji radi u hitnoj službi doma zdravlja.

Zato smo ga upitali je li liječnik hitne uopće u prilici konstatirati da mu je pacijent zaražen tim virusom, odnosno bavi li se hitna medicina utvrđivanjem prisustva virusa u svojim uobičajenim procedurama. Ako im i prođe “kroz ruke” netko tko je zaražen, čak i ako se radi test za svakog pacijenta, dostavlja li se rezultat testa specijalistima kojima je pacijent dalje upućen ili natrag hitnoj pomoći.

U odgovorima koje smo zaprimili, sudionici emisije nastavili su inzistirati na ranije iznesenim činjenično netočnim tvrdnjama. Što su nam odgovorili slovenski liječnici, možete vidjeti ovdje.

Što je Covid-19?

Iako medicinska struka još uvijek upoznaje Covid-19, manipulativno je izjaviti da je se ne zna što je ta bolest. Piberl se pritom pozvao na francuskog nobelovca Luca Montagnaira, koji je izjavio nešto slično.

Naime, bolest uzrokovana novim koronavirusom po simptomima se poklapa s drugim virusima koji napadaju dišni sustav, čak i po pitanju djelomičnog ili potpunog gubitka njuha (hiposmije i anosmije) te gubitka okusa. Međutim, kod gripe se anosmija pojavljuje kod manje od trećine oboljelih, a u slučaju Covida gotovo kod dvije trećine, odnosno u rasponu od 33 do 68 posto. Anosmija, prema nekim liječnicima, udesetorostručuje vjerojatnost da će vam biti dijagnosticiran Covid-19 i upućuje da će se raditi o blažem ili srednje jakom obliku bolesti.

Uspoređujući gripu i Covid-19 CDC navodi i da te dvije viroze imaju i sličan set komplikacija, ali da je za Covid karakteristično zgrušavanje krvi u venama i arterijama pluća, srca te nogu. O odnosu na gripu, Covid povećava šanse za moždani udar šest do sedam puta, čak i ako su simptomi blagi i ako je pacijent u tridesetim godinama, bez ozbiljnih problema sa zdravljem.

Rizične skupine nisu u potpunosti podudarne. Djeca i mladi nisu u visokom riziku za Covid-19 u usporedbi s influenzom i drugim respiratornim virusima. Ipak, preporuča se oprez kod djece s kroničnim oboljenjima. Multisistemski upalni sindrom u djece (MIS-C), odnosno upala niza vitalnih organa može biti ubojit i zabilježen je kod djece oboljele od Covida.

Očekivalo se da su osobe s astmom na udaru Covida-19, međutim, ispostavilo se da među najtežim slučajevima nema toliko pacijenata s ovom kroničnom bolešću pluća, premda im se preporučuje oprez.

Osobama koje su preboljele Covid-19 potrebna je i rehabilitacija zbog štete nastale na mozgu, krvi (tromboza), kardiovaskularnom sustavu, skeletnim mišićima i slično.

“Doista vidimo brojne izvještaje ljudi koji prijavljuju dugotrajni umor, glavobolju, vrtoglavicu i, što je zanimljivo, poteškoće s kognicijom, gubitak kose, srčane probleme i smanjenu kardiorespiratornu kondiciju. I mislim da nam se sprema saznanje da se velik dio – ne sve, ali velik dio slučajeva – odnosi na značajnu štetu na staničnoj razini koju ovaj virus može prouzročiti “, kaže dr. Gregory Poland, profesor medicine i zaraznih bolesti te molekularne farmakologije. Ne isključuje da bi ova stanja mogla pogoditi i asimptomatske pacijente ili one s blagim oblikom Covida-19.

Još uvijek se procjenjuje koliko bi Covid mogao biti opasniji od gripe, koja godišnje zarazi oko milijardu ljudi i odnese između 250 i 650 tisuća života. U prvih devet mjeseci 2020. broj umrlih od Covida premašio je milijun u svijetu pa se procjenjuje da bi mogao biti šest do deset puta ubojitiji (Johns Hopkins).

Homeopatski rad na terenu je kršenje samoizolacije

KREVEL: Ove pacijente ne možete vidjeti na terenu. Molim sve ako znaju nekoga tko ima Covid. Uglavnom odgovor je ‘ne znam nikoga’.

Ova je izjava na tragu Piberlove, međutim, kudikamo je zanimljivija jer se radi o homeopatu pa nije u potpunosti jasno o kakvom se “terenu” radi.

“Iako nam je drago što je homeopatski iscjelitelj tako temeljito upoznat s terenskim radom liječnika hitne medicine, željeli bismo istaknuti da su simptomatski pacijenti s Covidom-19 rijetko dovoljno zdravi da ih se može sresti na ulici – pored toga, kršili bi na taj način odluku o izolaciji”, odgovaraju slovenski infektolozi. Terenski rad koji školovani bolničari izvode u suradnji s liječnicima hitne pomoći, navode također, sastoji se od procjene rizika nakon teškog tijeka infekcije i najučinkovitijeg prijevoza do odgovarajuće medicinske ustanove.

Koliko je Krevelova izjava bazirana isključivo na ograničenom, vlastitom iskustvu govori i zajednička poruka dvaju društava homeopata u Velikoj Britaniji. Oni ne samo da govore o tome da su zatrpani upitima o Covidu, već savjetuju osobama sa simptomima da se strogo pridržavaju izolacije:

“Ako ste zabrinuti i mislite da ste zaraženi, nemojte ići direktno svom liječniku ili u neku medicinsku ustanovu. Umjesto toga nazovite 111 i ostanite u samoizolaciji dok vam se ne savjetuje da postupite drugačije”, navode zaključujući svoju poruku savjetom oboljelima da se pridržavaju informacija koje objavljuju Vlada, Nacionalna služba za zdravlje (NHS) te Svjetska zdravstvena organizacija.

“Što se tiče poznavanja bolesnika s Covidom, primjenjuje se odgovor iz prethodne točke”, zaključuju slovenski infektolozi u odgovoru Krevelu.

O Covidu-19 govori se javno i često

DOBNIKAR: Premalo se istražuje i premalo se istine govori.

Slovenski infektolozi odgovorili su na ovu netočnu tvrdnju.

“Covid-19 je trenutno najistraženija tema na svijetu. Na Klinici za infektivne bolesti i febrilna stanja UKC Ljubljana imamo sedmične seminare koji se bave literaturom. Imamo posebnu grupu stručnjaka koji čine Radnu grupu za terapiju i na osnovu najnovijih podataka iz literature prilagođavaju smjernice na takav način da pomažu pacijentima što efikasnije. Puno je informacija, puno istraživanja. Naravno, potrebno je usredotočiti se na ovu temu i pročitati koji stručni članak.”

Trenutno ne postoji bolest ili zdravstveno stanje koje privlači više medijske i stručne pažnje od Covida-19. Izvještavanje o pandemiji, kao i o istraživanjima i naprecima u tretmanu nove bolesti, posebno na polju pronalaska vakcine, je svakodnevno. Google pretraga vijesti o Covid-19 je dala 9,150,000,000 rezultata u vrijeme pisanja ove analize. Usporedbe radi, pretraga vijesti o raku dala je 742,000,000 rezultata. I vijesti o drugim, nemedicinskim aktualnostima su manje zastupljene. Pretraga vijesti o Nagorno-Karabakhu, regiji u Azerbejdžanu u kojoj su izbili sukobi u vrijeme pisanja ove analize, dala je 8,330,000 rezultata. 

Svjetska zdravstvena organizacija radi na prikupljanju rezultata istraživanja o Covidu-19 širom svijeta, koja zatim čini dostupnima u svojoj bazi. To nije jedina organizacija ili institucija koja ima bazu podataka o novoj bolesti. Slične baze su dostupne na stranicama Cambridge University Pressa, američkog Centra za kontrolu bolesti (CDC), Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), časopisa The Lancet i Science, i drugih. 

Znanstvene spoznaje se uvažavaju

 

ŠORLI: U slučaju Covida-19 znanstvene spoznaje se uopće ne uvažavaju. 

Slovenski infektolozi objasnili su zašto je i ova tvrdnja netočna.

“Obavještavamo istraživača Cobiss-a [informatička mreža biblioteka] da je svaki doktor/ica u svom radu u potpunosti odgovoran/a pred i vezan/a zakonom. Ako propiše terapiju ili izvrši intervenciju koja je suprotna ‘znanstvenim činjenicama’ ili prihvaćenoj praksi te profesije, on/a je i kazneno odgovoran/a. Rado prihvaćamo reference (stručni članci ili istraživanja) koje će pokazati kako doktori u Sloveniji pogrešno liječe koronavirusnu bolest, jer ćemo u tom slučaju odmah prilagoditi smjernice u korist pacijenata.”

Specifičnost testa

PIBERL: Mi se liječnici među sobom ne uspijevamo dogovoriti kakvo je značenje testa, je li specifičan i tako dalje.

Piberl u izlaganju navodi i kako je RT PCR test “vrlo visoko specifičan, koji ne otkriva virus”, već “otkriva sekvencu virusa, koja je također u sekvenci virusa Covid-19 o kojoj sada govorimo”. Navodi da je pravo mjesto pravljenja brisa grlo, a ne nos, budući da nos ima funkciju filtera u dišnom sustavu.

Točno je da se potvrdilo kako test brisa nosa češće daje pozitivne rezultate od onoga napravljenog brisom grla. Konkretnije, u procesu lančane reakcije umnožavanja polimerazom, bio je potreban manji broj umnažanja DNA kod briseva nosa da bi se virus detektirao, pogotovo u kasnijoj fazi bolesti, kada je od infekcije prošlo više od sedam dana.

Zbog toga su istraživači iz Wuhana proljetos preporučivali upravo bris nosa za početnu fazu pandemije, kako bi se lakše moglo utvrditi tko je dolazio u dodir s virusom te kako bi se izbjegli lažno negativni rezultati.

Međutim, iako su PCR testovi kritizirani od strane skeptika prema novom koronavirusu na samom početku pandemije, tijekom ljeta dolazi do novog vala osporavanja PCR testova s argumentom da registra virus i u beznačajnim količinama, u kontekstu viralnog titra i zaraznosti nositelja virusa. Drugim riječima, utvrdi li se prisutnost virusa nakon manjeg broja ciklusa umnažanja, što je slučaj s brisevima grla, to bi moglo značiti da je osoba zarazna. Registrira li se virus tek nakon 40 ciklusa, može se smatrati da je test očitao i fragmente virusa kod osobe kojoj ne prijeti bolest, niti je može prenijeti na druge.

Ako je osoba zdrava…

Međutim, uočeni su slučajevi sličnog viralnog titra kod asimptomatskih i simptomatskih slučajeva, što je indicija da asimptomatski nositelji virusa mogu imati jednak potencijal prijenosa kao i simptomatski. I tu dolazimo do Dobnikarovog odgovora na pitanje postavljeno prilikom snimanja emisije – što se može napraviti da bolest na ljude ne utječe toliko, ukoliko se slučajno razbolimo.

“Ako je osoba zdrava, teško će dalje prenijeti ovu zaraznu bolest. Zdrava osoba štiti druge, mnogo više od recimo maske. Iznad svega, ovoj priči ovo nedostaje poticanje ljudi da čuvaju zdravlje, piju čistu vodu, jedu zdravu hranu, vježbaju na svježem zraku. To su glavne stvari kojima je čitavoj ovoj profesiji, koja upozorava koliko je ovaj virus opasan, potrebna vakcina za pobjedu protiv ovog virusa, što su govorili od početka, ali ljude nisu poticali: budite zdravi.”

Nakon toga izjavljuje citat koji se našao u skraćenoj varijanti videa:

DOBNIKAR: “Ljudima nisu rekli: ako si zdrav nećeš se razboljeti, ako ste zdravi ne možete prenositi virus. Nema znanstvenih dokaza da zdrav čovjek prenosi koronavirus na drugog.”

“Ne postoje znanstveni dokazi da bi zdrava osoba mogla prenijeti virus na drugoga, jer zdrava osoba nema virus po definiciji.”, odgovaraju Dobnikaru slovenski infektolozi.

“No, ako je riječ o asimptomatskim nositeljima – koji su zaraženi, ali nisu bolesni – zapravo je suprotno. Pokazalo se da osoba koja nema ozbiljne simptome bolesti može zaraziti drugu osobu”, dodaju u fact-checku objavljenom na stranicama ljubljanske bolnice.

O asimptomatskom i predsimptomatskom širenju zaraze ponešto se zna od početaka pandemije, no postavljalo se pitanje kolika je zasluga predsimptomatskih i asimptomatskih osoba u širenju virusa. Oxford je nedavno objavio da se radi o značajnom broju. Četrdeset posto svih infekcija dolazi od predsimptomatskih nositelja virusa, a dodatnih 30-ak posto od osoba koje su na dan (ili drugog dana od) kontakta s nezaraženom osobom razvile simptome.

 “Što se tiče smirivanja javnosti, slažemo se da panika nema svrhu”, navodi također 15 supotpisanih liječnika infektologije iz Slovenije. Preporučuju javnosti da prouče medijske objave, odnosno izjava liječnika s područja infektologije ili epidemiologije.

 “[B]rzo se može uočiti da se o njima uvijek izvještava na potpuno transparentan način i da oni podsjećaju kako ljudi u starijoj dobi s pridruženim kroničnim bolestima imaju veću vjerojatnost da će oboljeti. Nažalost, vidimo i teže infekcije kod mlađih, zdravih ljudi – srećom ovo je iznimka”, odgovaraju Dobnikaru.

Cilj je da zdravstveni sustavi nisu preopterećeni

FIGELJ: Epidemija je minoran medicinski problem – lijek nemamo, mjere koje primjenjujemo u slučaju težeg oblika bolesti su one koje koristimo kod drugih bolesti, to nije problem u medicini.

“Kritični bolesnici s Covidom-19 trebaju liječenje na odjelu intenzivne njege. Istina je da ih liječimo potpornim mjerama koje već poznajemo i koristimo kod drugih kritičnih bolesnika (bolesnici sa sepsom, bolesnici nakon teških saobraćajnih nesreća itd.). Nažalost, ne možemo se složiti da to ‘nije problem’. Kapaciteti intenzivne njege u Sloveniji (kao i u svim ostalim zemljama) su ograničeni – s jedne strane opremom, a s druge (što je još važnije!) osobljem. Liječenje kritično bolesnog pacijenta s Covidom-19 vam se možda čini jednostavno, ali mi smo spremni tvrditi da takvog pacijenta niste ranije liječili. To su izuzetno bolesne osobe kojima prijeti ne samo respiratorni zastoj, već i sistemska upalna reakcija, akutni zastoj bubrega i teška koagulopatija. Ti pacijenti trebaju iskusnog doktora intenzivne njege”, odgovaraju slovenski infektolozi iz UKC Ljubljana.

“Cilj svih mjera tijekom epidemije je da se osiguraju oprema i odgovarajući doktor specijalist svima kojima su potrebni. Cilj nam je da se zdravstveni sistem ne preoptereti i da nijedno ljudsko biće ne umre samo zato što za njega nema mjesta”, dodali su.

Nepoznanica ima

Covid-19 je itekako medicinski problem, i ne samo zbog činjenice da je proglašena pandemija te bolesti. 

No nepoznanice su i dalje brojne. Pored teških i asimptomatičnih slučajeva, postoje i oni “između” – osobe koje trpe zdravstvene posljedice i nakon “preležane” bolesti. Neurološki problemi, otežano disanje i problemi s radom srca mogu se osjećati mjesecima nakon što pacijent ozdravi, navodi se u članku o mogućim posljedicama Covida-19 koji je objavljen na portalu Science u srpnju ove godine. U članku se navodi kako se u nekoliko zemalja rade studije o dugoročnim efektima bolesti o kojoj se još uvijek zna malo. 

U članku o dugoročnim posljedicama te bolesti na stranici Mayo Clinic navodi se:

“Iako se COVID-19 smatra bolešću koja najprije pogađa pluća, ona također može oštetiti mnoge druge organe. To oštećenje organa može povećati rizik od dugotrajnih zdravstvenih problema”.

Doktorima se preporučuje da nastave nadzirati osobe koje su preboljele Covid-19 i pratiti funkcioniranje njihovih organa nakon oporavka.

Kao što su naveli u odgovoru iz UKC Ljubljana, jedan od ciljeva restriktivnih mjera je i sprječavanje preopterećenja u bolnicama. U ožujku ove godine, dok je broj oboljelih rastao u prvim mjesecima pandemije, taj cilj je popularizirao izraz “ravnanje krivulje” (eng. flattening the curve). U članku na portalu Live Science, objavljenom 16. ožujka, navodi se kako su zdravstveni stručnjaci sigurni da će se milijuni zaraziti, no od vremenskog raspona u kojem će se to desiti zavisi koliko kvalitetnu njegu će pacijenti dobiti. “Ravnanje krivulje” u tom smislu znači da – što taj vremenski period bude duži, bolnice će biti manje opterećene, a samim time će i pacijenti dobiti bolju njegu. 

Pandemija nije umišljena ni izmišljena

 KNAFEL: Treba normalno disati i živjeti i sve će biti normalno. Televizor treba iskopčati i živjeti. I za 14 dana ćemo sigurno ozdraviti.

Netočne tvrdnje kako virus SARS-CoV-2 ne postoji, ili kako je Covid-19 obična gripa ili prehlada smo obrađivali u nekoliko analiza. Ono što s ove vremenske distance možemo uraditi jest usporediti različite odgovore na pandemiju, odnosno “ležerniji” pristup nekih zemalja te rigoroznije mjere u drugima. 

Časopis The Lancet 24. rujna objavio je komparativnu analizu učinaka popuštanja mjera restrikcije u zemljama Dalekog Istoka i Europe koje su pogođene Covid-19 pandemijom. Analiza se fokusirala na pet zemalja Dalekog Istoka i četiri europske zemlje, kojima je zajedničko to da se svrstavaju u zemlje visokog dohotka (Hong Kong kao posebna administrativna regija, Japan, Novi Zeland, Singapur, Južna Koreja, Njemačka, Norveška, Španjolska i Velika Britanija). 

U zaključku studije se navodi:

 “Kao što se vidi iz iskustva Novog Zelanda, popuštanje restrikcija je nešto što treba voditi s mnogo opreza i uz kontinuiranu pažnju, a u vrijeme pisanja [analize], Španjolska, Njemačka i Velika Britanija su pružile podsjetnik na ogromni potencijal ponovnog rasta [broja novih slučajeva] ukoliko nema temeljitih mjera zaštite.”

Zdravo i “bolesno” ponašanje

Na tragu Knaefelovih i Dobnikarovih preporuka zdravom životu je i Piberlova poruka:

PIBERL: Krećite se, budite aktivni, svjež zrak, sunce, voda, vitamini, zdrava hrana.

Ovo je česta manipulacija, prema kojoj pridržavanje epidemioloških mjera isključuje zdravu prehranu i razum kao takav. O tome smo već pisali. Piberl i Dobnikar u ovu jednadžbu su unijeli i ispijanje vode. Zato ne čudi kratko očitovanje slovenskih infektologa o ovoj Piberlovoj izjavi:

“Slažemo se s preporukama i podržavamo zdrav način života, što značajno pridonosi smanjenju učestalosti i prevalencije mnogih kroničnih i akutnih bolesti.”

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.