Faktograf.hr

Samo činjenice

U Zagrebu se dijele letci prepuni dezinformacija o epidemiji Covida-19

Korona dezinformatori poruke s društvenih mreža odlučili su prikupiti i plasirati direktno u - poštanske sandučiće.
Ilustracija: Faktograf

Ispravak: zahvaljujemo čitatelju koji nas je upozozorio na nenamjernu pogrešku u tesktu – naime, prva žrtva Covida-19 u Hrvatskoj zabilježena je u ožujku, ne rujnu. Ispričavamo se čitateljima i čitateljicama na pogrešci.

Korona dezinformatori našli su nove načine na koje mogu doprijeti do svoje publike. Osim što redovito šire dezinformacije putem društvenih mreža, ovog puta odlučili su ih plasirati direktno u – poštanske sandučiće.

Naime, jedan Zagrepčanin nam se javio s fotografijama letaka koje je našao, a na kojima se ne može naći informacija tko je autor. Nekoliko stranica teksta koji se proteže ispod naslova “Činjenice koje vam većina javnih mediji i vlast neće reći o Covidu-19” prepun je manipulativnih i znanstveno neutemeljenih tvrdnji.

“U ovom kratkom natpisu iznijet ćemo činjenice – zaključke izvedite sami”, stoji na početku letka.

Smrtnost

“Da nismo toliko testirali i bolesti nadjenuli ime, ne bismo je do sada ni primijetili” kaže prof. dr.sc.Miroslav Radman, pa u razgovoru za RTL direkt od 23.10. ove godine navodi izvješće Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske iz kojeg se vidi da je unatoč pandemiji broj umrlih manji za 1000 manji nego lani. Novi podaci od siječnja do listopada 2020. godine govore da je broj pao za 0.5 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno, umrlih je bilo 232 manje”

Faktograf je o izjavi Miroslava Radmana već pisao. Podatak kojeg je Radman iznio  je točan i on proizlazi iz privremenih podataka Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva. Prema tim podacima, u prvih  osam mjeseci 2020. godine umrlo je 967 osoba manje nego u istom razdoblju prošle godine. (DZS, Statistika u nizu -Prirodno kretanje stanovništva)

Međutim, kada se ta statistika uzima u obzir, treba napomenuti da je prvi slučaj oboljenja od Covida-19 zabilježen krajem veljače, dok je prvi smrtni slučaj povezan s Covidom-19 zabilježen u ožujku. U periodu od kraja ožujka do kolovoza  statistika bilježi više umrlih nego u istom razdoblju 2019.

Kako se može naći na stranicma Državnog zavoda za statistiku, ukupan broj umrlih od siječnja do studenoga 2020. porastao je za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno umrlih je bilo 1 125 više. Kada se gleda razdoblje od ožujka, kada je službeno proglašena epidemija bolesti Covid-19, broj umrlih porastao je za 6,1 posto od ožujka do studenoga 2020. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine,  umrlih je bilo 2 298 više.

Prve potpune podatke za 2020. znat ćemo krajem siječnja ove godine.

PCR test

“PCR test je test koji je predviđen za laboratorijsko istraživanje i njime se ne može ustvrditi prisustvo virusa. To je tvrdio i njegov izumitelj, Kary Mullis, koji je za taj izum 1993. godine dobio Nobelovu nagradu. Rezultat testa ovisi o načinu postupanja s materijalom koji se dobiva iz sluznice nosa ili ždrijela, tj. o broju takozvanih ciklusa. Što više ciklusa, to više pozitivnih rezultata. Zanimljivo je da, nakon tzv. prvog vala epidemije, kad je broj slučajeva već jenjavao, predsjednik Svjetske zdravstvene organizacije poručio: Testirajte, testirajte, testirajte! Možda su to preporučili i zbog toga što se bolest covid-19 , da je nisu zbog nečeg izdvojili, ni po broju slučajeva, a ni po smrtnosti ne bi razlikovala od obične sezonske gripe.”

Nije točno da je Kary Mullis, izumitelj PCR testa, tvrdio da se njime ne može ustvrditi prisustvo virusa. Tu smo tvrdnju razotkrili  smo kada se društvenim mrežama širila dezinformacija da je Mullis smatrao da se PCR ne može biti u potpunosti i nikada se ne bi trebao koristiti kao alat u dijagnostici infektivnih bolesti. To je naprosto netočno. Naime, kako smo i pisali, točno je da je Mullis tvrdio da se bez kliničke slike ne može tvrditi da je netko obolio zbog virusa, međutim, on je patentirao PCR test imajući na umu upravo uporabu u dijagnostičke svrhe.

Tvrdnjom da PCR test ne može detektirati viruse bavio se i Reuters. Riječ je o citatu iz teksta koji je napisao John Lauritsen u prosincu 1996., i koji se pogrešno pripusuje Mullisu.

Nadalje, netočno je i da se Covid-19 po smrtnosti ne razlikuje od obične sezonske gripe. Kako smo već pisali,  istraživanja procjenjuju ukupni IFR Covida-19 na oko 0.6 posto, što govori da je bolest najmanje deset puta smrtonosnija od prosječne gripe. Slične su bile i procjene WHO-a iz kolovoza, kada je organizacija objavila kako se stopa smrtnosti od Covida-19 procjenjuje na između 0.6 i 1 posto, o čemu je Faktograf već pisao.

Maske

“No svakome iole prisebnom trebalo bi biti jasno da su maske štetne, naprosto zato što ometaju disanje – jednu od osnovnih životnih funkcija. Dr. Margareta Griezs -Brisson, jedan od vodećih njemačkih neurologinja, upozorava da udisanje izdahnutog CO2 izaziva manjak kisika i poplavu ugljikovog dioksida. Neposredna reakcija može biti glavobolja, pospanost, vrtoglavica, smanjeno vrijeme reakcije, smetnje u koncentraciji.

Izjavom Margarete Griezs-Brisson već se bavio Reuters, a i sami smo razotkrili više dezinformacija na temu nošenja maski koje su kružile društvenim mrežama. Kako smo već pisali, iako nošenje maske može uzrokovati nelagodu, zbog činjenice da ljudi nisu navikli nositi maske na licu, ni jedna relevantna zdravstvena institucija nije upozorila da one mogu izazvati gušenje zbog sniženog unosa kisika i povećanog unosa ugljičnog dioksida.

Ipak, postoje skupine ljudi kojima se ne preporuča nošenje maski. Kako se može naći na stranicma Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, to su djeca u dobi do dvije godine te djeca predškolske,a ona koja idu u niže razrede osnovne mogu ih nositi u vremenskom ograničenjuu od dva sata. Maske se ne preporulaju ni osobama s određenim oblicima invaliditeta, te bolesnicima koji pate od teškoća s disanjem uslijed kroničnih stanja.

Pogrešno interpretiranje zdravstvenih institucija

“A da li nas maske štite od SARS-CoV-2 ? Studija koju je objavio CDC (Centar za kontrolu bolesti u SAD-u)za razdoblje između 3.i 29. srpnja 2020. , pokazuje kako je 85% oboljelih od covida -19 redovito ili gotovo redovito nosilo maske, dok ih svega 15% nije nosilo maske”

O pogrešnoj interpretaciji već je pisao PolitiFact. Naime, izvješće CDC-a pokazalo je povezanost između pozitivnog rezultata testa na koronavirus i odlaska u barove i restorane, gdje se maske ne mogu učinkovito nositi. Tvrdnja da nisu učinkovite počela se širiti nakon što je voditelj Fox News-a Tucker Carlson pogrešno je predstavio izvještaj CDC-a.

Naime, u izvješću CDC-a navodi se da su dvije aktivnosti povezane s pozitivnim testom na koronavirus: bliski kontakt s nekim tko je također imao pozitivan test te odlazak u restorane i barove. Od 154 sudionika ankete koji su bili pozitivni, 70.6 posto ih je reklo da “uvijek” nose masku ili pokrivač za lice, a Carlson je taj podatak prenio tako da je rekao da 85 posto ljudi koji su dobili koronavirus dobili nosili maksu.

Dezinfekcijska sredstva

“Ta sredstva obično sadrže biocide , tj. otrove koji ubijaju sve živo, te hormonske otrove (endokrine disruptore) koji djeluju na rad žlijezda, a minimalno 10 % toga ulazi u krv. “To osim alergija i astme može izazvati i reproduktivne, neurološke i imunološke probleme”

Istina je da se sredstva koja su odobrena koriste samo za dezinfekciju ruku i ne smiju dolaziti u kontakt sa sluznicom nosa, oka i usne šupljine. Otkako su na snazi protuepidemijske mjere, dezificijensi se mogu naći na ulazu gotovo svakog zatvorenog javnog prostora. Neki od njih pak su sumnjivog porijekla, neoznačene ambalaže te sadržavaju opasna sredstva, o čemu su mediji već pisali. (Net.hr).

U preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite navodi se kako bi dezinficijens za ruke trebao sadržavati najmanje 70 posto etilnog alkohola, a zakoni i europske uredbe propisuju da svi dezinficijensi i biocidni pripravci, moraju biti detaljno označeni. (Novi list)

Nema dokaza da dezificijens za ruke, ako se povremeno i pravilno koristi onaj koji je odobren, može izazvati probleme navedene u letku. Ipak, stučnjaci i dalje ističu da je najbolja dezinfekcija onoj pri kojoj se koriste sapun i voda, te da sa korištenjem sredstava za dezinfekciju ruku i prostora ne treba pretjerivati. (Slobodna Dalmacija)

Cjepivo

“Cjepivo protiv SARS-CoV-2 napravljeno je u svega nekoliko mjeseci i nedovoljno je testirano. Razlikuje se od svih dosada korištenih jer mu je glavni sastojak genetički materijal koji se može ugraditi u naš organizam i nepovratno ga promijeniti. “

Nije točno da mRNA cjepivo može nepovratno promijeniti naš organizam. O tome smo već pisali ovdje. Kako nam je objasnio Marko Močibob s Kemijskog odsjeka PMF-a, i unosom sintetske RNA u ljudski organizam ili ljudske stanice nije moguće izazvati trajne ili nasljedne promjene genetskog materijala u ljudskim stanicama.

“mRNA, a samim time i mRNA cjepivo, ne ugrađuje se u genom domaćina te ni na koji način ne može promijeniti genetski materijal domaćina. S obzirom da se genetska modifikacija definira kao namjerna izmjena nasljednoga genetskog materijala organizma, unos mRNA cjepiva se ne može smatrati genetskom modifikacijom”, rekao je Močibob za Faktograf.

Sastojci cjepiva

“Sastojci nekih cjepiva uzgojeni su na stanicama dobivenim iz tkiva abortitanih fetusa. Želite li da vam to ubrizgaju u tijelo?”

Faktograf je o ovoj temi već pisao povodom izjava studentskog kapelana Riječke nadbiskupije Ivana Dominika Iličića. Naime, točno je da cjepivo nastalo u suradnji Oxforda i AstraZenece ima poveznicu s abortusima koji su se dogodili prije pola stoljeća godina, ali ne i da sadrži njihove stanice. Na stranicama Sveučilišta Oxford može se naći objašnjenje o tome da su neka cjepiva nastala korištenjem stanični sojeva WI-38 i MRC-5, s čijim se uzgojem počelo još 1960-ih.

“Korištene su plućne stanice uzete iz dva pobačena fetusa. Pobačaji su bili legalni i s njima su se složile majke, ali oni nisu provedeni u svrhu razvoja cjepiva”, stoji informacija na  Oxfordovim stranicama.

Činjenica da cjepivo ima poveznicu s abortusima ne znači da će cjepivo sadržavati stanice istog tog tkiva, a virusne čestice uzgojene na takvim staničnim kulturama pročišćene su prije unosa u cjepivo.

“Nurnberški procesi”

“Diljem svijeta, znanstvenici, liječnici i pravnici, medicinsko osoblje, nobelovci i odgovorni roditelji udružuju se u brobi za istinu i slobodu mišljenja i odlučivanja. Pitanje je: Zašto tek sad? Evo što je na to pitanje odgovorio profesor Rainer Fuellmich, njemačko-američki odvjetnik koji zastupa interese oštećenih u suđenjima protiv korporacija: Tek sad počinjemo shvaćati da tzv. covid pandemija neće tako lako proći. U njemačkoj su Dr. Fuellmich i njegov međunarodni odvjetnički tim podnijeli tužbu protiv tzv. fact-checkera koji su oklevetali profesora Wolfganga Wodarga, epidemiologa koji je tvrdio da o epidemiji covid-19 ne može biti govora”

Teoretičari  zavjera o epidemiji Covid-19 često znaju spominjati kako se diljem svijeta ljudi ustaju protiv nepravde koju im je donijela epidemija.

Za to se već udomačaio i naziv novi “nurnberški procesi”, i to najviše zbog Reinera Fuellmicha, odvjetnika koji planira pokrenuti udružnu tužbu kako bi tražio odštetu za sve Nijemce koji su bili oštećeni zatvaranjem “uslijed PCR testiranja”. O njegovom slučaju Faktograf je već pisao, kao i o Wolfgangu Wodargu, njemačkom liječniku i bivšem zastupniku u Bundestagu.

Wodarg je na početku epidmije tvrdio da je koronavirus „stara stvar“ ne uzimajući u obzir činjenicu da je SARS-CoV-2 u tom trenutku bio star tek nekoliko mjeseci, te da za njega još nije postojalo cjepivo. Osim toga, pogrešno je navodio kako koronavirus ništa ništa gori od prethodnih valova gripe, što nije točno, kao ni da je epidmija “navodna”, što je također bila jedna od njegovih tvrdnji.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.