Gošća emisije Bujica 15. veljače 2021. godine bila je umirovljena pedijatrica Nada Jurinčić, koja je tom prilikom ponovila više puta demantirane tvrdnje da virus SARS-CoV-2 nije izoliran, odnosno da ne postoji. Faktograf je zaprimio više upita čitatelja da provjeri točnost tvrdnji koje je Nada Jurinčić iznijela u emisiji Velimira Bujanca.
Emisija Bujice objavljena na YouTubeu arhivirana je ovdje, a do dana objave ovog članka skupila je preko 200 tisuća pregleda. Nastup Nade Jurinčić su prenijeli i neki rubni portali (1, 2, 3), a na Facebooku se dijeli i skraćeni video gostovanja (primjer arhiviran ovdje).
Jurinčić je u emisiji ponovila dezinformacije koje je Faktograf već razotkrio (1, 2, 3): da virus SARS-CoV-2 nije izoliran te da virusi ne postoje, nego su oni izlučevine naših stanica. Nadalje, Edwarda Jennera i Louisa Pasteura, izumitelje važne za povijest cijepljenja, Jurinčić je nazvala ‘dripcima’.
Juha u laboratoriju
U emisiji, Nada Jurinčić kaže:
“Nitko nikad nije izolirao niti virus SARS-CoV-2 niti druge viruse…. Nitko nikada nije izolirao virus. Oni zlorabe termin izolirati, oni ga mobingiraju, muče ga. Izolirati znači izdvojiti od ostaloga. Znači ne možete vi meni juhu koju ste u laboratoriju napravili, u kojoj nema šta nema mrtvih stanica, dodataka antibiotika i tako dalje, govoriti da je to izolirani virus. Ne možete vi meni reći da su komadići genetskog materijala koji vi tražite testom da su oni dijelovi tog virusa, vi to morate dokazati. Znanost traži dokaze”.
“Znači hologram koji pluta pred nama je virus SARS-CoV-2. On ne postoji, on je hologram. On ne postoji jer nije nađen, ni na koji način nije nađen. Ima elektron mikroskop, znači on je promjera negdje u prosjeku 3 nanometra. Ako ga mogu snimiti u stanici, onda ga mogu snimiti i van stanice. Ako tvrde da on van stanice ne živi, onda ja njih pitam: čemu mjere kojima oni nas tjeraju da se mi branimo od nečega što nije živo. Kako nešto što nije živo može imati kinetičku energiju da prodre u stanicu da nas zarazi”.
Virus je izoliran
Nije jasno koji laboratorijski postupak bi Jurinčić prihvatila kao znanstveni postupak dokazivanja postojanja virusa. Kao što je Faktograf već pisao, virus SARS-CoV-2 jest izoliran: prvi je put izoliran u Kini 7. siječnja 2020. godine, a u Hrvatskoj ga je sredinom travnja izolirala magistra molekularne biologije dr. sc. Željka Mačak Šafranko s Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Krajem travnja 2020. su znanstvenici Instituta Ruđer Bošković, riječkog Medicinskog fakulteta i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo te Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci sekvencirali genom virusa.
Kako se izolira virus
Luka Čičin Šain, virusni imunolog u Centru za infektološka istraživanja Braunschweig u Njemačkoj, za Faktograf je pojasnio kako se izolira virus.
“Virus se obično izolira iz uzorka zaražene osobe koja ima puno virusa na dostupnom mjestu (npr. u nazofarinksu u slučaju Covida-19, krvi u slučaju AIDS-a itd.). Izolat se stavlja na kulturu stanica u sterilnom mediju koje tim virusom mogu biti inficirane i u kojima se može razmnažati (kultura stanica Vero-E6 u slučaju Covida-19), u prisustvu antibiotika koji blokiraju rast bakterija, ali ne utječu na viruse. Nakon nekoliko dana se pod mikroskopom gleda jesu li stanice promijenjene na način koji je tipičan za infekciju datim virusom.
Zdrave stanice (fotografija lijevo); stanice zaražene SARS-CoV-2 virusom (fotografija desno)
Ukoliko jesu, dio tekućine iznad stanica se uzima i prenosi u iduću kulturu stanica u istim uvjetima. Nakon druge, treće pasaže virusa na nove stanice i ekspanzije virusne količine, virus iz supernatanta se razrjeđuje serijski i stavlja na stanice koje onda bivaju prekrivene gustim hranjivim medijem koji onemogućuje da virus otpluta od inficiranih stanica, već dovodi do toga da je moguće vidjeti pojedinačna žarišta infekcije – takozvane virusne plakove. O tome postoje i kratki informativni video uraci:
To omogućava npr. da se infektivne čestice u virusnom pripravku prebroje, ili da se virus iz pojedinačnog plaka izolira i pasažira dalje kao pojedinačni virusni klon. Na koncu se identitet virusa potvrđuje genetskim metodama, npr. sekvencioniranjem, čime je moguće utvrditi porijeklo DNA ili RNA u kulturi stanica inficiranoj virusom i dokazati da je u kulturi stanica prisutan kod određenog virusa u visokoj koncentraciji, a ne nekih drugih virusa koji bi teoretski mogli praviti slične plakove”, kaže Čičin Šain.
Napominje da nije riječ o novom postupku.
“Svi ovi postupci se koriste još od šezdesetih godina naovamo i poslužili su da se izoliraju skoro svi poznati klinički virusi. Izolacija nekih virusa je teška i komplicirana, jer njihov rast zahtijeva vrlo složene uvjete – na primjer humani koronavirus HKU1 nije moguće uzgajati u kulturi stanica, ili to barem još nikome nije pošlo za rukom. Mnoge životinjske viruse je isto teško uzgajati jer nemamo odgovarajuće stanice iz vrste koja je domaćin tom virusu. Međutim za SARS-CoV-2 koji uzrokuje Covid-19 je to više nego dobro utvrđeno u brojnim laboratorijima”, govori nam Čičin-Šain.
Jesu li virusi živi?
Vezano uz tvrdnje o “živosti” virusa i kinetičkoj energiji koja virusu treba da zarazi stanicu, podsjetimo na izvrstan članak dr. sc. Tamare Čačev za portal Ideje.hr : “Virusi su baš to granični – neživi biološki entiteti dok ne ‘ožive’ u stanicama… Virusi napadaju i biljke i životinje i bakterije. Koriste njihovu energiju i procese biosinteze kako bi kopirali svoju nukleinsku kiselinu i izgradili proteine kojima je ta nukleinska kiselina obavijena.”
Čini se i da dr. Jurinčić smatra da su virusi zapravo egzosomi, što je također netočno.
“To upućuje na to da se mora preispitati što u naravi jest ono što se zove virus, što u naravi jest formacija koju uvijek nalazimo samo u stanici. Pitam vas, je li logično nešto nalaziti uvijek u stanici, nikad van stanice, i nijednog trenutka ne pomisliti da je to možda nastalo u stanici, da to nije ušlo u stanicu nego izlazi iz stanice… Takvu formaciju, identičnu, jedan niz briljantnih američkih znanstvenika, formaciju koja je identična tri nanometra ili nešto manje ili nešto više, svaki put različita, genetski materijal unutra, proteinska vreća koja ima na površini receptore na površini, znači oni zovu egzosomima i njima pridaju mogućnost da su oni zapravo vreće za otpad kojim se stanica čisti od silnih toksina koji nastaju bilo njezinim metabolizmu bilo ulazom izvanka”.
Bernard Kaić, rukovoditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo je za AFP objasnio da virusi i egzosomi nisu isti.
Egzosomi i virusi
“Nekoliko je bitnih razlika između egzosoma i virusa. Egzosomi su proizvod stanice, a virusi koriste stanični materijal za svoje umnažanje. Egzosomi nemaju osobine virusa, tj. ne umnažaju se u živim stanicama na način kako se virusi umnažaju. Egzosomi ne sadrže sve elemente potrebne za umnažanje u stanicama, a koje virusi sadrže”, naveo je Kaić.
I znanstvenik James Hildreth, čiji se rad o egzosomima iz 2003. godine citirao kao “dokaz” da su virusi ustvari egzosomi, na svom Twitter profilu je povodom ovih krivih tumačenja napisao: “Virus je stvaran. Pandemija je stvarna i uzrokovana je virusom. Točka.”
Smrtnost
Nejasna je i tvrdnja Nade Jurinčić da Covid-19 nije smrtonosan jer opća stopa smrtnosti ostaje ista.
“Onda se postavlja pitanje zbog čega se tvrdi da je zarazna bolest Covid-19 smrtonosna, kad opća stopa smrtnosti ostaje ista”.
Po podacima sa stranice Koronavirus.hr, na dan 22. veljače u Hrvatskoj je zabilježeno 5.449 smrtnih slučajeva uslijed zaraze virusom SARS-CoV-2.
Kako je pak objavio Državni zavod za statistiku (DZS), u Hrvatskoj je ukupan broj umrlih od siječnja do prosinca 2020. porastao za 8,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno umrlih je bilo 4.350 više. Ukupno je u Hrvatskoj u 2020. godini umrlo 56.677 ljudi.
Podsjetimo da DZS u statistici prirodnog kretanja stanovništva iznosi samo podatke o broju rođenih i umrlih, dok HZJZ objavljuje godišnje izvješće o umrlim osobama prema uzroku smrti. Izvješće za 2020. godinu bit će dostupno tek u drugoj polovici 2021. godine.
Vezano za tvrdnje Nade Jurinčić oko dijagnostike bolesti Covid-19 i uspoređivanja s gripom, podsjetimo kako se bolest uzrokovana virusom SARS-CoV-2 po simptomima poklapa s drugim virusima koji napadaju dišni sustav, čak i po pitanju djelomičnog ili potpunog gubitka njuha (hiposmije i anosmije) te gubitka okusa. Uspoređujući gripu i Covid-19 CDC navodi da te dvije bolesti imaju i sličan set komplikacija, ali da je za Covid karakteristično zgrušavanje krvi u venama i arterijama pluća, srca te nogu.
O odnosu na gripu, Covid povećava šanse za moždani udar šest do sedam puta, čak i ako su simptomi blagi i ako je pacijent u tridesetim godinama, bez ozbiljnih problema sa zdravljem.
Poznato dezinformiranje
Faktograf je ranije razotkrivao netočne tvrdnje koje je iznosila Nada Jurinčić. Pisali smo o viralnoj objavi u kojoj je iznijela je niz netočnosti i nepreciznosti o koronavirusu, 5G-u, pa i 6G-u; zatim o netočnoj tvrdnji da virusi nisu prijenosnici zaraze, već otrovi koje izlučuje ljudski organizam, a razotkrili smo i bizarnu tvrdnju da se testovima na Covid-19 kreira virus.
