Faktograf.hr

Samo činjenice

Nestranački gradonačelnici i načelnici vladat će u 130 gradova i općina

Nestranački kandidati na lokalnim izborima nastavljaju rasti. Osvojili su 41 fotelju više nego prije četiri godine.
foto: HINA/ Damir SENČAR /ds

Nestranački gradonačelnici i načelnici u iduće četiri godine vladat će u 130 gradova i općina, što znači da se po svojoj brojnosti svrstavaju odmah iza Hrvatske demokratske zajednice koja je i dalje najjača stranka na lokalnoj razini prema broju osvojenih mandata na čelnim funkcijama lokalne uprave i samouprave, kao i u gradskim, općinskim i županijskim tijelima.

Kada se gledaju samo podaci o broju osvojenih gradova i općina, HDZ bi iduće četiri godine trebao vladati u 252 grada ili općine. Pritom je samostalno osvojio 180 čelnih funkcija u gradovima i općinama, a preostale u suradnji s koalicijskim partnerima.

Druga najveća politička opcija, Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) ukupno je osvojila 77 gradova i općina, a od toga bez podrške koalicijskih partnera 20 pozicija.

Nestranački kandidati na lokalnim izborima, s osvojenih 130 gradova i općina, tako su SDP pogurali na poziciju treće političke opcije na lokalnoj sceni kada promatramo koliko su gradova i općina osvojili.

Usporedi li se učinak nestranačkih kandidata u odnosu na SDP, oni su na ovim lokalnim izborima osvojili 6,5 puta više lokalnih funkcija no što ih je SDP osvojio samostalno, odnosno 1,7 puta više od SDP-a i koalicijskih partnera.

Pritom su nestranački kandidati osvojili 50 lokalnih pozicija manje u odnosu na HDZ kada se promatra samostalna borba kandidata te stranke za gradonačelničke i načelničke funkcije. U odnosu na ukupan broj osvojenih gradova i općina HDZ-a s partnerima, nestranački kandidati su osvojili gotovo dva puta manje čelnih pozicija na lokalnoj razini.

Trend rasta nestranačkih kandidata

Trend rasta broja nestranačkih kandidata na lokalnim izborima vidljiv je u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, a taj se trend na netom završenim izborima ubrzao. Nakon lokalnih izbora 2017. godine, nestranački kandidati su vodili 19 gradova i 70 općina. Već nakon prvog kruga ovogodišnjih lokalnih izbora bilo je jasno da će nestranački kandidati ostvariti bolji učinak nego prije četiri godine. Naime, u prvom krugu je izabrano četvero nezavisnih gradonačelnika više nego nakon prvog kruga lokalnih izbora 2017. godine te pet načelnika više nego nakon oba kruga lokalnih izbora 2017. godine.

I dok su u protekle četiri godine nestranački kandidati vodili 89 gradova i općina, u iduće četiri godine vladat će u njih 130. U odnosu na 2017. godinu kada su osvojili 19 gradova sada su ih osvojili sedam više – ukupno 26. Kada je riječ o općinama, rezultat je još i bolji. Protekle četiri godine vodili su 70 općina, naredne četiri godine u rukama ih imaju 104, odnosno 34 više.

Drugim riječima, nakon ovogodišnjih lokalnih izbora, gotovo svaki peti gradonačelnik te svaki četvrti načelnik nije obojan stranačkim bojama. Pritom valja napomenuti i da svi sadašnji nestranački kandidati to nisu bili i prije četiri godine kada su mandate osvajali uz stranačku podršku, ali su u međuvremenu vratili stranačke iskaznice. Dio „novopečenih“ nestranačkih kandidata, pritom je na izbore izašao sa svojom listom, ali su im potporu dale druge stranke.

Tako je, primjerice, Damir Juzbašić, do ovog tjedna ravnatelj Ravnateljstva za robne zalihe i nekadašnji predsjednik županjskog HDZ-a početkom ožujka ove godine napustio stranku i najavio samostalan izlazak na izbore. Vlada je Juzbašića na ovotjednoj sjednici razriješila s pozicije u Ravnateljstvu za robne zalihe. Na izbore je izašao s nestranačkom listom i uz podršku Domovinskog pokreta (1., 2.). Dojučerašnjeg stranačkog kolegu i dugogodišnjeg gradonačelnika Županje Davora Miličevića pobijedio je u drugom krugu osvojivši naklonost 60,59 posto birača.

Najuvjerljivije pobjede u drugom krugu u Križevcima i Hvaru

Uvjerljivo najuspješniji gradonačelnici drugog kruga su nezavisni Mario Rajn iz Križevaca i Rikardo Novak iz Hvara koji su i na prošlim lokalnim izborima vlast osvajali u drugom krugu. Pritom je Rajn u Križevcima pobijedio HDZ-ova kandidata s nadmoćnih 71,53 posto osvojenih glasova, a podrška birača mu je u četiri godine porasla za nepunih 10 postotnih bodova.

Hvarskom gradonačelniku, pak, podrška je u četiri godine porasla za gotovo 18 postotnih bodova te je protukandidata dobio osvojivši 70,61 posto glasova Hvarana.

Nekadašnji HNS-ov gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian, na ove je izbore izašao kao nezavisni kandidat. Kao i prije četiri godine kada je imao stranačku podršku, fotelju je osvojio u drugom krugu osvojivši 56,61 posto glasova birača pa mu je podrška u četiri godine porasla za nepunih 5,5 postotnih bodova.

Dugoselski gradonačelnik nije jedini bivši HNS-ovac koji se odmetnuo u nezavisne vode. Dugogodišnji gradonačelnik Ivanca i nekadašnji HNS-ov potpredsjednik Sabora Milorad Batinić, stranku je s 200-tinjak članova napustio u siječnju ove godine. I dok je prije četiri godine uz podršku stranke Ivanec osvojio u prvom krugu, sada je nezavisnom Batiniću to pošlo za rukom u drugom krugu.

Istarskom demokratskom saboru (IDS) nezavisni kandidati oteli su dva grada. Nakon što su u prvom krugu izgubili Vodnjan, u drugom su ostali bez Pule. Splićanin iz Geta i nesuđeni svećenik Filip Zoričić u drugom je krugu minus uspio pretvoriti u plus i pobijediti Elenu Puh Belci, IDS-ovu kandidatkinju za gradonačelnicu Pule. Ona je u prvom krugu osvojila 35,01 posto glasova, dok je Zoričić za njom zaostajao 16,75 postotnih bodova. U drugom krugu je pobijedio osvojivši 55,05 posto glasova birača.

Početkom godine HDZ je potresala jedna u nizu korupcijskih afera. Ostala je zapamćena pod nazivom „Kaj bi štel biti“, a svodila se na to da je Žarko Tušek, saborski zastupnik HDZ-a i tadašnji predsjednik krapinskog-zagorskog HDZ-a pokušao podmititi Viktora Šimunića, nezavisnog vijećnika iz Oroslavlja. Uz Tušeka je u aferu bio upleten i Emil Gredičak, gradonačelnik Oroslavlja. (1., 2.). U zamjenu za podršku HDZ-u na lokalnim izborima nudio mu je pomoć u financiranju kampanje, ali i mogućnost postavljanja na određene položaje nakon izbora.

Nezavisni vijećnik nije se dao podmititi, a na izborima se kandidirao za gradonačelnika Oroslavlja. U drugom krugu promijenio je trend iz prvog te pobijedio HDZ-ova protukandidata osvojivši podršku 53,63 posto birača.

HDZ je ostao i bez gradonačelnika u Glini, jednom od gradova koji je nastradao u potresu koji je krajem 2020. godine pogodio Baniju, a posljedice razornog potresa protresle su i političku scenu. I dok je prije četiri godine HDZ-ov Stjepan Kostanjević u prvom krugu odnio pobjedu pridobivši 53,81 posto birača, na ovogodišnjim izborima iz igre je ispao u prvom krugu. Za gradonačelničko mjesto nastavila su se boriti dva nezavisna kandidata, a pobijedio je Ivan Janković s osvojenih 52,38 posto birača. Njegov politički angažman potakla su zbivanja na terenu nakon razornog potresa.

Nakon nekoliko uzastopnih mandata Ivu Mihaljevića, HDZ-ova gradonačelnika Opuzena također je zamijenio nezavisni kandidat. U drugom krugu i tijesnoj pobjedi od svega 16 glasova taj će grad iduće četiri godine voditi Ivan Mataga.

Nestranački gubitnici

Nestranački kandidati, međutim, i gube izbore. To se ove godine dogodilo Ivanu Čehoku, nekadašnjem HSLS-ovcu koji se u izbornu utrku prije četiri godine zaputio kao nestranački kandidat te je u drugom krugu osvojio vlast. On je Varaždin vodio od 2001. do 2011. godine kada je dao ostavku iz istražnog zatvora zbog optužbi da je oštetio grad za višemilijunske iznose u nekoliko slučajeva. Sudski procesi 2017. nisu su mu zasmetali da osvoji vlast. Na netom završenim izborima bez nje je ostao, izgubivši u drugom krugu od SDP-ova kandidata.

I dok se na razini gradova i općina vidi značajan rast nezavisnih kandidata koji osvajaju vlast, županije su još uvijek stranački čvrste. Ipak, od tri nezavisna kandidata za župane, jedan je uspio u drugom krugu pa će Šibensko-kninsku županiju naredne četiri godine voditi nekadašnji kninski gradonačelnik Marko Jelić, koji je pobijedio HDZ-ova Gorana Pauka. Knin kojeg je zadnje četiri godine vodio Jelić preuzeo je nezavisni Marijo Ćaćić. U drugom krugu s podrškom 60,64 posto birača porazio je HDZ-ova kandidata.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.