Faktograf.hr

Samo činjenice

Nema dokaza da Covid potvrde doprinose širenju epidemije

Više rubnih portala neutemeljeno tvrdi da Covid potvrde doprinose širenju epidemije. Pozivaju se na Facebook objave Gordana Lauca i Nenada Bakića.
HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Više rubnih portala objavilo je zadnjih dana tvrdnje prema kojima Covid potvrde doprinose širenju epidemije. U iznošenju takvih tvrdnji pozivaju se na Facebook objave poduzetnika Nenada Bakića i znanstvenika Gordana Lauca, samoprozvanih “pandemijskih realista” (1, 2, 3).

Rubni portal Paraf.hr objavio je tako članak u kojem se tvrdi da Covid potvrde doprinose širenju epidemije (arhiviran ovdje). Članak je objavljen 18. studenog, a od objave je na Facebooku prikupio skoro šest tisuća interakcija, pokazuju podaci servisa CrowdTangle; skupio je skoro pet tisuća lajkova, a podijeljen je više od osamsto puta.

Članak sa sličnim tvrdnjama objavljen je i na rubnom portalu Crodex (arhivirano ovdje).

“Da je netko htio smisliti bolji alat za širenje epidemije, teško da je mogao bolji od propusnica”, Bakićeva je tvrdnja koja se nalazi i u naslovu članka portala Paraf. Bakić je to na Facebooku napisao 18. studenog; njegov post podijelilo je oko 60, a lajkalo oko 500 ljudi.

“Cijepljeni par mjeseci od cijepljenja šire zarazu skoro kao necijepljeni, a propusnice im daju ‘licence to spread’, plus mnogi se stoga ne pridržavaju mjera. Stoga mogu zaraziti druge, biti zaraženi i umrijeti. Istina je da cijepljeni može zaraziti cijepljenog koji onda može umrijeti. Stoga je važna treća doza / booster”, napisao je Bakić te objavio grafikon sa stranice Our World in Data koji prikazuje širenje epidemije u Austriji, Nizozemskoj i Njemačkoj.

Najprije treba ponoviti nešto što često ističemo: korelacija nije isto što i uzročno-posljedična veza. Sama činjenica da je broj zaraženih Covidom-19 u porastu unutar neke države koja koristi Covid potvrde kao mjeru suzbijanja epidemije, ne znači da Covid potvrde uzrokuju širenje epidemije.

Drugim riječima, nepoznato je kako bi u državama koje Bakić spominje tijek epidemije izgledao da nisu počeli koristiti Covid potvrde kao epidemiološku mjeru. Moguće je da bi se zaraza u tom slučaju širila još brže.

Debata oko Covid potvrda

Točne efekte korištenja Covid potvrda kao epidemiološke mjere teško je izmjeriti. S obzirom da se Covid-19 prenosi s čovjeka na čovjeka, svaka mjera koja smanjuje broj kontakata među ljudima ograničava prostor za širenje virusa. Međutim, nejasno je u kojoj mjeri Covid potvrde doista smanjuju širenje virusa SARS-CoV-2.

Nepostojanje jasnih analiza o učinkovitosti Covid potvrda znači da je i stručna javnost podijeljena oko njihovog korištenja. Ugledni medicinski časopis The BMJ nedavno je objavio članak pod naslovom “Jesu li vakcinacijske putovnice i Covid propusnice valjana alternativa lockdownu?”, u kojem su suočili dvije strane ove debate. Osvrt protiv korištenja Covid potvrda napisala je Imogen Parker, direktorica Instituta “Ada Lovelace”, dok su njihovo korištenje zagovarali Kirsty Innes i Daniel Sleat s Instituta za globalnu promjenu “Tony Blair”.

Parker u svom osvrtu tako naglašava da Covid potvrde stavljaju naglasak na osobnu umjesto na kolektivnu odgovornost, što može predstavljati ugrozu javnog zdravlja ako osobe koje posjeduju Covid potvrde zbog toga počnu ignorirati ostale epidemiološke mjere (poput nošenja maski i držanja distance u zatvorenim prostorima). Najviše je, međutim, zabrinjava mogućnost da će se korištenjem Covid potvrda produbiti postojeće društvene nejednakosti i normalizirati metode masovnog društvenog nadzora.

Zagovaratelji korištenja Covid potvrda, s druge strane, smatraju da se radi o jedinoj stvarnoj alternativi lockdownu, mjeri koja učinkovito zaustavlja širenje zaraze jer međuljudske kontakte svodi na minimum, ali istovremeno nanosi veliku gospodarsku i društvenu štetu. Naglašavaju kako je analiza Instituta “Tony Blair” pokazala da korištenje Covid potvrda za pristup zatvorenim prostorima u kojima se okuplja puno ljudi može smanjiti broj slučajeva zaraze i smrtnih slučajeva za do 30 posto.

Međutim, kako je ova analiza utemeljena na epidemiološkim modelima koji pokušavaju predviđati budući tijek epidemije, tako dijeli i njihove boljke. Pouzdanost epidemioloških modela ovisi ne samo o kvaliteti dostupnih podataka, već i sposobnosti predviđanja budućih obrazaca ljudskog ponašanja, što je iznimno teško. Stvarni ishodi stoga mogu znatno odstupati od modeliranih projekcija (1, 2).

Cilj Covid potvrda

Da bi se moglo evaluirati učinke Covid potvrda, potrebno je najprije utvrditi s kojim se ciljem koriste.

Odgovor na to pitanje prilično je jasan; sve epidemiološke mjere koje se u Hrvatskoj donose od početka pandemije za cilj imaju “sravniti krivulju”, tj. smanjiti opterećenje zdravstvenog sustava kako bi se izbjegla situacija u kojoj medicinsko osoblje ne može pružiti skrb svima kojima je potrebna.

Da bi se to postiglo, nužno je povećati broj cijepljenih osoba, kao i smanjiti širenje zaraze među osobama koje nisu primile cjepivo.

Covid potvrde bi tom cilju trebale doprinijeti na dva načina: 1) smanjenjem broja slučajeva prijenosa zaraze u zatvorenim prostorima u koje se ulazi s Covid potvrdama; 2) motiviranjem što većeg broja ljudi da se cijepe.

Smanjuju li, dakle, Covid potvrde transmisiju virusa u prostorima u kojima se koriste?

Svrha Covid potvrda

Covid potvrdu trenutno mogu dobiti osobe koje su preboljele Covid, cijepile se protiv Covida ili posjeduju recentni negativan test.

Problem je što imunitet stečen cijepljenjem s vremenom opada. Dostupna istraživanja (1, 2) pokazuju da kvaliteta zaštite koju pruža cjepivo ovisi o duljini protoka vremena, vrsti primljenog cjepiva, ali i općem stanju imunološkog sustava, što je faktor koji je potpuno individualan za svaku osobu. Stopostotnu zaštitu od virusa ne pruža ni imunitet stečen preboljenjem; slučajevi reinfekcije su rijetki, ali ipak postoje.

Drugim riječima, osobe koje su cijepljene ili preboljele Covid-19 također se mogu zaraziti i proširiti virus na druge osobe. Njihove šanse za zarazu i oboljenje su manje nego kod osoba čiji se imunološki sustav nikad nije susreo s virusom, ali nisu zanemarive. Covid potvrda, stoga, nije garancija da osoba koja ju posjeduje ne može širiti virus.

Međutim, važno je istaknuti i da ukupan broj slučajeva nije ključan faktor u ovom stadiju širenja epidemije. Stvarni indikator ozbiljnosti situacije u kojoj se nalazimo su hospitalizacije i smrtni slučajevi, jer većini cijepljenih osoba u slučaju zaraze novim koronavirusom neće biti potrebna liječnička pomoć.

Širenje zaraze među osobama koje su cijepljene ili su preboljele virus, dakle, ne predstavlja toliki problem iz aspekta opterećenja zdravstvenog sustava. Problem je širenje virusa među osobama koje nisu cijepljene, a koje prema izvještajima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo čine oko tri četvrtine hospitaliziranih. Covid potvrde moći će se stoga smatrati učinkovitima ako se pokaže da ova mjera smanjuje broj kontakata između zdravih necijepljenih osoba i potencijalnih prenosioca virusa.

Pritom je, naravno, nemoguće osporiti da Covid potvrde mogu imati i neželjene posljedice. Primjer je slučaj koji je ovih dana zabilježen u Varaždinu. Ravnatelj varaždinske bolnice je za proboj virusa u tu zdravstvenu ustanovu okrivio pacijente s Covid potvrdama (Nova TV). Takvi proboji mogli bi se izbjeći testiranjem svih osoba koje ulaze u zdravstvene ustanove, ali upitno je ima li Republika Hrvatska financijske i ljudske kapacitete da implementira takvu mjeru.

Drugi važan faktor koji treba promatrati je utjecaj uvođenja Covid potvrda na broj cijepljenih osoba. Ako zbog korištenja Covid potvrda dođe do značajnog porasta interesa za cijepljenjem, također će se moći reći da ova epidemiološka mjera ispunjava svoj cilj.

Čelni ljudi hrvatskog javnozdravstvenog sustava otvoreno govore kako je upravo to glavna svrha Covid potvrda (1, 2).

Evidentno se radi o pokušaju kopiranja francuskog pristupa borbi protiv epidemije. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je, podsjećamo, sredinom srpnja najavio da će se ograničiti kretanje osobama bez Covid potvrda, što je rezultiralo znatnim povećanjem udjela cijepljene populacije u toj državi.

Macron je uvođenje Covid potvrda najavio 12. srpnja, kada je u Francuskoj barem jednom dozom bilo cijepljeno manje od 54 posto populacije. Udio cijepljenih osoba u Francuskoj u međuvremenu je prebacio 76 posto pa je broj hospitaliziranih i mrtvih ove jeseni daleko manji nego u ranijim “valovima” epidemije (1, 2).

Svakako je zanimljivo istaknuti i da je uvođenje Covid potvrda u Francuskoj imalo sličan društveni učinak kao i u Hrvatskoj, tj. isprovociralo je masovne prosvjede. Međutim, usprkos nezadovoljstvu velikog broja ljudi, pokazalo se da je Macronova odluka polučila rezultate. Epidemija se zbog Covid potvrda nije dodatno razbuktala, a povećani interes za cijepljenje omogućio je smanjenje opterećenja francuskog zdravstvenog sustava u ovogodišnjem jesensko-zimskom “valu” korone.

Utjecaj cijepljenja

U istom članku u kojem su prenijeli Bakićev post o Covid potvrdama, portali Paraf i Crodex objavili su i status Gordana Lauca od 18. studenog. Taj je Laucov status lajkalo skoro pet tisuća, a podijelilo skoro 800 korisnika Facebooka.

U tom statusu Lauc tvrdi da “cijepljenje ima vrlo mali učinak na dinamiku epidemije”. Kaže da je cijepljenje “osobni čin kojim pojedinac umanjuje vlastiti rizik [od] teškog oblika bolesti”, ali “na druge ljude nema nikakvog učinka”.

Ovu svoju tvrdnju Lauc je također ilustrirao grafom sa stranice Our World in Data. Lauc je objavio graf koji prikazuje broj dnevno zabilježenih slučajeva na milijun stanovnika u sljedećim državama: Slovenija, Austrija, Hrvatska, Nizozemska, Belgija, Irska, Bugarska, Rumunjska i Švedska.

“Zemlje koje imaju najmanje cijepljenih poput Bugarske i Rumunjske imaju puno manje (i sve manje i manje) zaraženih od zemalja u kojima je jako puno cijepljenih i široko primjenjuju covid-propusnice poput Irske, Belgije, Nizozemske. To ne znači da cjepivo širi epidemiju. To je pogrešna interpretacija trenutne dinamike. To samo znači da cjepivo ne spriječava širenje epidemije”, napisao je Lauc priloživši svom statusu sljedeću sliku:

Poznata je stvar da cjepivo ne sprječava širenje zaraze, tj. da cijepljene osobe mogu oboljeti od Covida-19 i prenijeti bolest na druge osobe. Netočno je, međutim, tvrditi da cjepivo ne utječe na dinamiku epidemije.

Kao što smo već istaknuli, broj novozaraženih u ovom stadiju epidemije nije relevantna mjera za praćenje njene dinamike. Većina cijepljenih osoba će preboljeti Covid-19 samo s blagim simptomima. Njihovo zdravlje neće biti dugoročno narušeno, niti će njihovo oboljenje opterećivati zdravstveni sustav. Necijepljene su osobe, pak, u znatno većem riziku od hospitalizacije i smrti.

To je vrlo lako dokazati na primjeru baš onih zemalja koje je Lauc istaknuo u svom statusu. Evo kako graf za iste te zemlje izgleda kad se u njima uspoređuje broj smrtnih slučajeva, umjesto broja novozaraženih.
Priloženi grafikon prilično je jasan: države koje imaju veći udio cijepljenih osoba u populaciji bilježe znatno manji broj smrtnih slučajeva. Covid-19 u tim je državama još uvijek prisutan, ali predstavlja puno manju ugrozu po njihove građane nego u onim državama koje su procijepile manji udio stanovnika.

Drugim riječima, broj novozaraženih ne znači apsolutno ništa ako ogromnoj većini nije uopće potrebna liječnička pomoć. Ako znamo da glavni cilj mjera suzbijanja epidemije nije iskorijeniti samu bolest, već učiniti stanovništvo i zdravstveni sustav otpornijim na udare epidemijskih “valova”, onda je tvrdnja da cijepljenje ne utječe na dinamiku epidemije evidentno netočna. Jednom kad dođemo do stadija u kojem ljudi zbog Covida-19 ne završavaju u bolnicama i mrtvačnicama, epidemija će biti gotova, bez obzira na to hoće li virus još uvijek cirkulirati među nama (a pretpostavlja se da hoće).

Spašavanje života cijepljenih pritom nije jedini utjecaj cijepljenja na dinamiku epidemije. Cijepljene osobe, prema dosadašnjim istraživanjima (1, 2, 3), imaju manje šanse da će se i same zaraziti u kontaktu s oboljelom osobom. Ako se ipak zaraze, kraće ostaju zarazni, što opet umanjuje statističke šanse da će virus prenijeti na drugu osobu.

NADOPUNA: Nakon objave ovog članka pojavile su se tvrdnje prema kojima je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) potvrdila da Covid potvrde doprinose širenju epidemije (arhivirano ovdje i ovdje). Ni to nije točno. Predsjednik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus tek je potvrdio ono što je otprije poznato: da učinkovitost zaštite od zaraze koju pruža cjepivo s protokom vremena slabi, zbog čega i cijepljene osobe mogu širiti virus. Predsjednik WHO-a zbog toga je izrazio zabrinutost da kod nekih ljudi nakon cijepljenja postoji “lažni osjećaj sigurnosti” te naglasio kako je važno da se i cijepljene osobe pridržavaju epidemioloških mjera poput nošenja maski u zatvorenim prostorima i izbjegavanja gužvi i održavanja osobne higijene (Reuters). Međutim, kao što smo već objasnili u ovom članku, činjenica da i cijepljene osobe mogu širiti virus, ne znači da da ga šire podjednako kao i necijepljene osobe. Također, predsjednik WHO-a se u svom obraćanju uopće nije referirao na korištenje Covid potvrda u s svrhu suzbijanja epidemije.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.