Curenje informacija iz pravosudnih istraga postat će kazneno djelo te će Vlada promijeniti Zakon o kaznenom postupku (ZKP) i Kazneni zakon (KZ) kako informacije iz istraga više ne bi “nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano i aranžirano”, izlazile u medije. Najavio je to Andrej Plenković, predsjednik Vlade nakon jučerašnje sjednice šireg predsjedništva HDZ-a (1, 2).
„Ovakve stvari da nam stvari iz ispisa čine političke probleme i cure, to se neće dogoditi jer će to biti kazneno djelo”, najavio je Plenković dodajući kako novinari znaju više nego policija i Vlada te da na televiziji gleda „live“ uhićenja poput onog ministra Branka Horvata.
„To nije normalno, to ne može znati nitko tko nije povezan s nekim tko prati proces. Promijenit ćemo Zakon o kaznenom postupku i Kazneni zakon i ovakve situacije da nam stvari iz spisa nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano, aranžirano izlaze van i čine političke probleme, to se više neće događati jer će to biti kazneno djelo“, naglasio je Plenković.
Naveo je i kako Ministarstvo pravosuđa i uprave ima radnu skupinu za ZKP, a ministar pravosuđa i ta radna skupina imaju zadatak popraviti stvari koje postoje u zakonskim propisima (KZ-u ili ZKP-u).
Predsjednik Vlade pritom je dodao i kako je „očita sprega pojedinih distributera informacija iz kaznenih predmeta s nekim zastupnicima“.
„Ovo me u političkom smislu jako, jako, ali baš jako podsjeća na slovenski scenarij prošle godine uoči parlamentarnih izbora, kada je na vlasti bila vlada Janeza Janše“, dodao je Plenković, navodeći kako se otprilike ovako nešto događalo gotovo svakog dana.
Plenkovićeva najava kažnjavanja curenja informacija iz istraga uslijedila je nakon što je u medije procurila prepiska između optuženica Josipe Rimac, nekadašnje državne tajnice i Gabrijele Žalac, nekadašnje ministrice regionalnog razvoja i europskih fondova oko nabavke spornog softvera u kojoj se spominje i „A.P.“. Uslijedile su i objave poruka iz kojih je razvodno da su njegovi suradnici sređivali poslove u Hrvatskim šumama (1, 2, 3).
Ljubo Pavasović Visković ne vjeruje da Plenkovićeva ideja može biti provedena
Najava izmjena ZKP-a i KZ-a u smislu kriminalizacije objave podataka iz istražnih postupaka kojima su, prije svega, obuhvaćeni državni dužnosnici, ozbiljna je prijetnja, odnosno udar na slobodu medija nesvojstven demokratskim sustavima.
Odvjetnik Ljubo Pavasović Visković, komentirajući u razgovoru za Faktograf najavu kriminalizacije „curenja“ informacija iz pravosudnih istraga, ističe kako to nije realno.
„To je ideja koja je njemu nabačena, to je ishitrena ideja. To je tehnički nemoguće, skoro da bi Ustav morao mijenjati i suđenja proglasiti tajnima“, navodi Pavasović Visković, izražavajući nadu da će se od takve ideje odustati jer bi ona značila i odmicanje od europskih pravila igre.
Pojašnjavajući kako cijeli postupak izgleda, Pavasović Visković podsjeća kako se najprije obavljaju izvidi i istražne radnje u kojima se dokazi fiksiraju. Izvidi dovode do istrage, a potom i optužnice čiji su sastavni dio dokumenti prikupljeni u ranijim fazama procesa.
Sam postupak istrage je „nejavan“, ali to ne znači da je tajan. No, u trenutku kada se podigne optužnica, više nema nikakvih „tajni“ jer su informacije prikupljene u postupcima koji su prethodili optužnici njen sastavni dio i ne može se govoriti ni o kakvom curenju informacija. Naime, nakon objave optužnice cijeli spis je „vani“, odnosno javno je dostupan i ne može se govoriti o curenju informacija.
Kada bi se tijek cijelog istražnog postupka zatvorio, odnosno proglasio tajnom, Hrvatska bi ponovo, podsjeća Pavasović Visković, imala novinare koje se prati, prisluškuje, poziva na obavijesne razgovore.
Neoprezno je, smatra Pavasović Visković, najavljivati takve izmjene zakonodavstva.
„Kada bi netko s takvom idejom došao na radnu skupinu, u kojoj uglavnom sjede ozbiljni ljudi, ne bi se dobro proveo“, navodi Pavasović Visković, komentirajući najavu predsjednika Vlade prema kojoj će radna skupina pri Ministarstvu pravosuđa i uprave „popraviti“ postojeće zakonodavstvo.
Anto Nobilo: Plenković svjesno ide u represiju da bi se održao na vlasti
Za razliku od njega, odvjetnik Anto Nobilo je uvjeren kako će aktualna vlast izglasati restriktivne zakonske novine.
„Mislim da će on to provesti jer se pogubio. On ide svjesno u represiju da bi se održao na vlasti. To je pogubno“, navodi Nobilo. Kako objašnjava, pravno-tehnički se može odlučiti da su svi podaci iz istrage, koja je sada nejavna, tajni.
„Ovo se čini konzistentno njihovoj politici jer se iz SMS-ova vidi model upravljanja državom, a to je da je javni interes po strani“, objašnjava Nobilo. Prepiska nekadašnjih i sadašnjih suradnika predsjednika Vlade, odnosno SMS-ovi koji su procurili u javnost, izašli su u javnom interesu.
Ponavljajući kako je sve što je iz istražnog postupka izašlo u javnost i uznemirilo Plenkovića bilo u svrhu javnog interesa, Nobilo objašnjava kako u samom sadržaju SMS-ova nema javnog interesa već je riječ o „brizi o sebi i stranci“.
S te pozicije, za očekivati je da će, navodi Nobilo, izglasati zakon koji će biti u interesu stranke i političara. No, takav će zakon „u pitanje dovesti demokratski legitimitet Plenkovića“.
„To je jedna represija da se zaštiti sebe i vrh stranke, to nije demokracija“, jasan je Nobilo. Na naš upit bi li takav zakonski prijedlog prošao u Saboru, navodi kako on može proći.
„Može to proći, kako ne. Ali, koalicijski partneri se moraju zamisliti. Ako će se upregnuti u ta koalicijska kola, od njih se nikada neće oprati“, objašnjava Nobilo.
Kao nekad
Potpuno zatvaranje istražnih postupaka bio bi civilizacijski korak unatrag, odnosno narušavanje demokratskog napretka.
Do prije desetak godina istrage su u Hrvatskoj bile tajne. Unatoč tajnosti postupaka, u javnost su izlazili podaci iz tajno istraživanih korupcijskih slučajeva, poput afere Fimi Media, koja je rezultirala i osudom HDZ-a. Primjerice, zbog curenja podataka o istrazi protiv HDZ-a 2011. godine (uoči tadašnjih parlamentarnih izbora na kojima je HDZ izgubio vlast) pod nadzorom je bio Mladen Bajić, tadašnji glavni državni odvjetnik i osmero novinara. Afera s tajnim nadzorom, nazvana Operativna akcija Juda, otkrivena je krajem 2012. godine. Da je policija sredinom 2011. godine preko nadzora novinara obrađivala Bajića, a što je utvrđeno unutarnjim nadzorom, potvrdio je i sam MUP (1, 2, 3).
Europski sud za ljudska prava jasno kaže da istraga ne smije biti tajna. Tajnost se može proglasiti ukoliko je to potrebno za probitak postupka, no ako je nešto od interesa javnosti za to se mora znati. Upravo zato smo mijenjali u ZKP-u istragu iz tajne u nejavnu, kazala je za Telegram profesorica Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
“Premijer spominje političku štetu koja se nanosi objavama dijelova istrage. Pa zar nije veća politička šteta to što imamo klijentelističku državu, nego nešto što je izašlo u javnost”, ocjenjuje profesorica Đurđević. Slaže se kako u ovom času nije sasvim jasno o kakvim se mogućim izmjenama zakona govori i na koga bi se one točno donosile, no tajnost istrage, prema njezinim riječima, ne smije se vraćati.
Ovaj tekst dio je projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca europskih populista” kojeg podupire European Media and Information Fund.
