Na Facebook profilu John Smith objavljena je fotografija (arhivirano ovdje) dviju mapa vremenske prognoze uz sljedeći opis: “Daaaaaaa, 20 stupnjeva je sada puuuuuuuuuno vruće nego 20 stupnjeva prije 6 godina. Temperatura u zadnjih 60 godina se NIJE mijenjala! Možemo se smijati ovome koliko god hoćemo, ali zapamtite – kovid ludilo će zamijeniti klima fašizam koji će nas pokušati jednako uništiti!!!“.
Status i fotografija dvije različite mape vremenske prognoze objavljeni su 17. srpnja. Identične fotografije društvenim mrežama su kružile i ranije. U pitanju je manipulacija o kojoj je Faktograf pisao na ljeto 2022. godine.
Zemlja se konstantno sve više zagrijava
Navod u statusu da se temperatura na Zemlji posljednjih 60 godina nije mijenjala česta je mantra klimatskih skeptika, ali brojni znanstveni podaci demantiraju te tvrdnje.
Podaci o kretanju globalnih temperatura objavljeni u siječnju ove godine na američkoj stranici Climate.gov pokazuju da je od 1880. godine temperatura Zemlje u prosjeku svako desetljeće rasla za 0,08 stupnjeva Celzijusa. Također, stopa zagrijavanja od 1981. godine naovamo se udvostručila i trenutno iznosi 0,32 stupnja Celzijusa po desetljeću.
Deset najtoplijih godina, od kad postoje mjerenja, se zbilo u razdoblju od 2010. do danas, a 2022. godina bila je šesta najtoplija godina zabilježena u razdoblju od 1880. do 2022. prema podacima Nacionalnog centra za informacije o okolišu koji je izdao Globalni izvještaj o klimi za 2022. godinu.
Prema Globalnom klimatskom izvješću za 2022. Nacionalnog centra za informacije o okolišu (NOAA), svaki mjesec 2022. rangiran je među deset najtoplijih, unatoč utjecaju hlađenja klimatskog fenomena La Niña u tropskom Pacifiku. “Najhladniji” mjesec bio je studeni, koji je bio 0,75 ˚C topliji od prosjeka.
Iako zagrijavanje nije ravnomjerno diljem planeta, trend rasta globalne prosječne temperature pokazuje da se više područja zagrijava nego što se hladi.
Količina budućeg zagrijavanja koje će Zemlja doživjeti ovisi o tome koliko ćemo ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova emitirati u narednim desetljećima. Danas naše aktivnosti – spaljivanje fosilnih goriva i krčenje šuma – dodaju oko 11 milijardi metričkih tona ugljika (ekvivalentno nešto više od 40 milijardi metričkih tona ugljičnog dioksida) u atmosferu svake godine. Budući da je to više ugljika nego što prirodni procesi mogu ukloniti, atmosferski ugljični dioksid raste svake godine.
Proteklih 8 godina bilo je najtoplije na globalnoj razini
Da se Zemlja sve više zagrijava potvrđuju i podaci Svjetske meteorološke organizacije (WMO). U njihovom priopćenju iz siječnja ove godine navodi se da je potvrđeno da je proteklih 8 godina na globalnoj razini bilo najtoplije, a svoje tvrdnje temelje na šest vodećih međunarodnih skupova podataka o temperaturi koje je konsolidirala Svjetska meteorološka organizacija.
Prosječna globalna temperatura 2022. bila je oko 1,15 [1,02 do 1,27] °C iznad predindustrijskih razina (1850.-1900.). 2022. je osma uzastopna godina (2015.-2022.) u kojoj su godišnje globalne temperature dosegle najmanje 1°C iznad predindustrijskih razina.
Desetogodišnja prosječna temperatura za razdoblje 2013.-2022. je 1,14 [1,02 do 1,27] °C iznad predindustrijske polazne vrijednosti 1850.-1900. To u usporedbi s 1,09°C od 2011. do 2020., prema procjeni Šestog izvješća o procjeni Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), ukazuje da se dugoročno zagrijavanje Zemlje nastavlja.
WMO naglašava da se očekuje da će se globalno zatopljenje i drugi dugoročni trendovi klimatskih promjena nastaviti zbog rekordnih razina stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u atmosferi.
Povratak El Niña
Pariškim sporazumom nastoji se zadržati porast globalne prosječne temperature znatno ispod 2°C u odnosu na predindustrijske razine, dok se istovremeno nastoji ograničiti porast temperature na 1,5°C u odnosu na predindustrijske razine. S 1,14 [1,02 do 1,27] °C iznad predindustrijskih (1850.-1900.) razina, globalna prosječna temperatura za desetogodišnje razdoblje 2013.-2022. već se približava donjoj granici povećanja temperature koju Pariški sporazum nastoji spriječiti.
Iako je dosad na snazi bio klimatski fenomen La Niña, WMO je u najnovijem priopćenju ovog mjeseca upozorio da su se prvi put u sedam godina na Pacifiku razvili uvjeti za El Niño, što je indikacija za vjerojatni porast globalnih temperatura i remetilačkih vremenskih i klimatskih obrazaca. Svjetska meteorološka organizacija predviđa da postoji 90% vjerojatnosti da će se klimatski fenomen El Niño nastaviti tijekom druge polovice 2023. Očekuje se da će biti barem umjerene jačine.
“Pojava El Niña uvelike će povećati vjerojatnost rušenja temperaturnih rekorda i izazivanja ekstremnijih vrućina u mnogim dijelovima svijeta i u oceanu”, ističe glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas.
“WMO-ovo proglašenje El Niña signal je vladama diljem svijeta da mobiliziraju pripreme za ograničavanje utjecaja na naše zdravlje, naše ekosustave i naša gospodarstva”, rekao je. “Rana upozorenja i anticipirajuće djelovanje ekstremnih vremenskih događaja povezanih s ovim velikim klimatskim fenomenom od vitalne su važnosti za spašavanje života i sredstava za život”, napomenuo je Taalas.
Zaključno, tvrdnja da se temperatura na zemlji u posljednjih 60 godina nije mijenjala nije točna. Brojni znanstveni podaci, između ostalog oni Svjetske meteorološke organizacije i američkog Nacionalnog centra za informacije o okolišu, o kretanju globalnih temperatura pokazuju da je od 1880. godine temperatura Zemlje u prosjeku svako desetljeće rasla za 0,08 stupnjeva Celzijusa. Također, analiza šest različitih setova podataka o temperaturama pokazuje da je proteklih 8 godina na globalnoj razini bilo najtoplije. Zbog svega navedenog, status korisnika Johna Smitha ocjenjujemo netočnim.
