Ocjena točnosti

Tko je u pravu u svađi Plenkovića i Milanovića oko jednog potpisa

Nije točno da se u zakone inače nije pisao datum. Milanović, međutim, ispravno navodi da je vladajuća većina imala dovoljno vremena da donese taj zakon bez da su ulazili u njegove rokove.
foto HINA/ Mladen VOLARIĆ/ tm

„Koliko su dana imali da taj zakon, nakon što su ga raspravili izglasaju? Imali su 10 dana. Završili su u srijedu i umjesto da u petak to naprave, čekali su sljedeći četvrtak. Da su to izglasali odmah, ja uopće ne bih bio tema. Ali to nisu napravili jer nisu imali većinu, jer je kupuju cijelo vrijeme. Dakle, Zakon je trebao biti izglasan odmah nakon što je raspravljen. Čekali su 10 dana dok skupe žetone i onda dolaziš meni“, kazao je predsjednik Zoran Milanović kojeg premijer Andrej Plenković optužuje (1, 2) kao glavnog krivca što Zakon o izbornim jedinicama mora na doradu u Sabor.

Zakon o izbornim jedinicama na raspravi u Saboru u drugom čitanju bio je 20. rujna, izglasan je 28. rujna, a predsjednik je svoj potpis na zakon stavio tek 3. listopada, da bi Zakon bio objavljen u Narodnim novinama 4. listopada. U samom zakonu pak piše kako na snagu stupa s prvim listopadom, iako se zakoni ne smiju donositi retroaktivno.

Novinari su Milanovića podsjetili kako je Vlada rekla da je i ranije bilo sličnih situacija pa ipak nije izostao predsjednikov potpis, na što je Milanović ustvrdio:

„Nije točno. Laže. Ja sam potpisivao 100 puta zato što bi zvali iz Sabora moje suradnike ‘jel može ovo biti potpisano što prije?’. Može. Ali je uvijek stajalo onako kako treba: stupa na snagu toliko dana nakon objave u Narodnim novinama. Dakle, nije nikada pisao točan datum. Koliko puta to moram ponoviti za ponavljače? Ovo je situacija u kojoj je napisano kada ima točno stupiti na snagu, a imali su od veljače dovoljno vremena da to 10 puta izglasaju. I nisu. I u stvari nema nikakvog problema. To je trebalo samo prešutjeti i ići dalje. Ja od toga ne bih radio politiku i nisam radio politiku“.

Predsjednik je još dodao:

„Imaš rokove u kojima svatko mora odraditi svoj posao. Ušao si džonom u moj rok. Ne može. Gubi se. Makni se. Daj meni mojih osam dana. Ja ću ti potpisati odmah – o tome gospodin govori ali vam ne govori sve, laž, svjesno manipuliranje – kada nazoveš i kažeš ‘čujte stalo nam je da to što prije bude objavljeno u Narodnim novinama’. Ako sam u Zagrebu uvijek potpišem. Sto puta, dvjesto puta. Ali ova vrsta nasilja ne“.

Vlada se istog dana obratila priopćenjem za medije u kojem navodi:

„Predsjednik Republike Zoran Milanović ponovno iznosi laži u vezi sa stupanjem na snagu Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Stoga radi potpunog informiranja javnosti, dostavljamo popis zakona koji su sadržavali odredbe o stupanju na snagu točno određenog dana, odnosno zakone čije je proglašenje potpisano u roku kraćem od 8 dana. Obrazloženja koja je iznio ne odgovaraju postupanju ni ranijih predsjednika, kao ni njega samog u ulogama predsjednika Vlade i predsjednika Republike.

Primjerice, parlamentarna većina predvođena SDP-om u vrijeme Vlade Zorana Milanovića donijela je 14 takvih zakona. Usto, predsjednik Republike Milanović nedavno je (28. lipnja 2023. godine) potpisao odluku o proglašenju Zakona o osobnoj asistenciji i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi na isti dan kad je Hrvatski sabor i donio navedene zakone.

Predsjednik Republike je svjesno propustio obaviti svoju dužnost i potpisati odluku o proglašenju Zakona o izbornim jedinicama u roku koji bi omogućio stupanje na snagu onako kako je predvidio Hrvatski sabor uzimajući u obzir odluku Ustavnoga suda, koji je ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama s 1. listopada 2023.“

Tko iznosi neistine, predsjednik Milanović ili Vlada?

Nije bio jedini zakon s datumom kojeg je potpisao

Nisu točne riječi predsjednika Milanovića da je ovo bio jedini zakonski prijedlog kojeg je potpisao u kojem je stajao točan datum stupanja na snagu Zakona. Provjerom popisa s pet zakona kojeg je medijima dostavila Vlada, vidi se kako je i ranije u zakonskim prijedlozima znao stajati točan datum stupanja na snagu te da je predsjednik Milanović zakone znao potpisivati ponekad čak i u istom danu kada su izglasani.

Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi  izglasani su 28. lipnja 2023., potpisani su od strane Milanovića istog dana, a u njima je bilo navedeno kako stupaju na snagu 1. srpnja.

Vlada je podsjetila i na Zakon o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije koji je u Saboru donesen i potpisan od strane Milanovića 18. prosinca 2020. godine, a u njemu je izrijekom stajalo kako stupa na snagu 19. prosinca.

Potom, Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora koji je donesen 3. prosinca 2021., a trebao je stupiti na snagu 10. prosinca 2021. Predsjednik Milanović potpisao ga je tek 10. prosinca, istog je dana objavljen u Narodnim novinama i stupio je na snagu na vrijeme.

Vlada je priložila i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je donesen 25. ožujka 2022., predsjednik ga je potpisao 28. ožujka 2022., a u njemu je stajalo kako stupa na snagu 1. travnja 2022. godine.

Vlada je uz svoje priopćenje medijima priložila još i listu od 13 zakona koje je s definiranim rokom stupanja na snagu proizvela vlada Zorana Milanovića, a koje je na isti dan ili u kratkom roku potpisao bivši predsjednik Ivo Josipović te dva zakona iz vremena Milanovićeve vlade i jedan iz vremena vlade Tihomira Oreškovića koje je u kratkom roku potpisala bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Vlada je imala više od sedam mjeseci

Vlada je, dakle, uspješno demantirala Milanovićeve riječi kako u zakonima ne stoji (skori) datum kada stupaju na snagu.

Milanović je, međutim, u pravu kada spominje kako postoje „rokovi u kojima svatko mora odraditi svoj posao“, da je to njegovih osam dana te da je Vlada zašla u njegov rok.

Članak 89. Ustava RH navodi: „Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom, može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske“.

Ustav predsjedniku, dakle, daje osam dana i da razmisli o sadržaju zakona i da eventualno odluči hoće li pokrenuti ocjenu ustavnosti zakona, a, podsjetimo, ovaj zakon je dovoljno upitan s pozicije ustavnosti da su predstavnici oporbe najavili kako će ga uputiti na Ustavni sud.

Milanović nije, ipak, u pravu kada kaže da se probijanje roka koji je naveden u Zakonu o izbornim jedinicama moglo i ignorirati.

Članak 90. Ustava navodi: „Prije nego stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u Narodnim novinama, službenom listu Republike Hrvatske (…) Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno. Zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje“.

Ukidanje dosadašnjeg Zakona o izbornim jedinicama od strane Ustavnog suda, a koje stupa na snagu s 1. listopadom, Vlada je smatrala dovoljno opravdanim razlogom da se u zakon unese datum kada stupa na snagu.

Retroaktivna primjena, međutim, nije ustavna.

Milanović je u pravu kada podsjeća da je vladajuća većina imala sasvim dovoljno vremena da donese taj zakon bez da su ulazili u njegove rokove.

Ustavni sud je, podsjetimo, odluku o ukidanju Zakona o izbornim jedinicama donio još u veljači, što znači da je Vladi i Saboru na raspolaganju bilo više od sedam mjeseci do prestanka važenja zakona kojeg je Ustavni sud zacrtao s 1. listopadom. Umjesto da provede široku raspravu o ispravljanju izbornog sustava i/ili usklađivanju Zakona o izbornim jedinicama s načelom jednake vrijednosti glasa birača, HDZ se priklonio netransparentnom postupku određivanja novih granica izbornih jedinica o čemu smo pisali u više navrata (1, 2).

A potom su nakon provedene rasprave odgodili glasanje, ostavivši tako predsjedniku na raspolaganje, osim samog dana izglasavanja, svega jedan radni dan, 29. rujna za potpis. Da su uspjeli glasati odmah sljedećeg petka nakon rasprave, 22. rujna, predsjedniku bi rokovi iscurili prije 1. listopada i ne bi došlo do ovakvog problema.

Potpis, kao što ističe premijer Plenković, traje sekundu, ali Ustav jest ostavio mogućnost predsjedniku da o njemu razmišlja osam dana i Vlada taj rok predsjedniku ne može uskratiti.

Stoga Vladini argumenti da je tako bilo i ranije ne dokazuju toliko Milanovićev kapric, koliko učestalu praksu i Plenkovićeve i ranijih vlada da se akti potvrđuju u zadnji tren.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.