Dezinformacije o koronavirusu

Britanija bilježi višak smrtnosti, no cjepiva se i dalje ne spominju kao glavni uzrok

Ni institucije, a niti rezultati istraživanja ne potvrđuju tezu da je višak smrtnosti izazvala kampanja cijepljenja protiv Covida-19.
Izvor: Gabe Raggio from Pixabay

Biolog Srećko Sladoljev objavio je video s TikToka Britanke koja se na svojim kanalima predstavlja kao medicinska sestra i duhovna savjetnica Poppy, odnosno @mindfulnurse, a promovira liječenje energijom, odnosno Reiki te holistički pristup bolestima. Obratio se novom Glavnom državnom odvjetniku, Ivanu Turudiću:

“Prvi i glavni zadatak novog glavnog odvjetnika Hrvatske je da u situaciji demografskog nestajanja Hrvatske, dakle u situaciji NESTANKA SMISLA POSTOJANJA posla koji mu je povjeren, smisla uopće postojanja institucije Državnog odvjetništva Hrvatske, istraži razloge koji su doveli do viška smrtnosti u Hrvatskoj u cjepodemijskim vremenima, da kolovođe i njihove pomagače u tom poslu ‘identificira, locira i transferira’! Ne globalno, ne u EU, ne u Britaniji, u Hrvatskoj!”

U videu nastalom krajem siječnja ove godine, Britanka alarmira javnost oko viška smrtnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu. U međuvremenu je video nestao s TikToka, no nastavio se dijeliti kroz Facebook Reels.

Moguće je rekonstruirati kada je nastao po tome što spominje raspravu u britanskom parlamentu na inicijativu bivšeg torijevca Andrewa Bridgena. Lani je Bridgen izbačen iz Konzervativne stranke jer je cjepivo usporedio s Holokaustom.

Video s viškom smrtnosti započinje na sljedeći način:

“Zašto nitko ne govori o višku smrtnosti u UK? Medicinska sam sestra već devet godina i ne znam kako da vam prenesem što viđam na poslu. Višak smrtnosti u UK je 13 posto i to bi trebalo biti na naslovnicama svih novina. Ovo je zasigurno humanitarna kriza.”

U tom trenutku, prikazuje naslov teksta sa Spectatora s kraja kolovoza 2022. godine, kojim se navodi da je Britanija “na pandemijskim razinama smrtnosti” te pita zašto nitko o tome ne govori. Nastavlja sljedećim tvrdnjama:

“Objavljeni podaci kažu da povećanje u smrtnosti nije zabilježena kod naše starije populacije, već kod osoba između 50 i 65 godina. A najveći rast u višku smrtnosti dolazi od bolesti srca i problema s krvotokom. Viđamo toliko puno više zastoja srca u mladih ljudi, višestruke krvne ugruške u plućima i u krvi. Najveće je pitanje je zašto se ovo događa. Podaci koji će se prezentirani parlamentu (na sjednici koju je inicirao Bridgen) ukazuju na korelaciju između cijepljenja mRNA cjepivima i povećanja u problemima sa srcem i krvožilnim sustavom.”

Stvari koje navodi uglavnom su točne. Tome svjedoči i članak nedavno objavljen u Lancetu, čija su dva autora deklarirala honorare od farmaceutskih kompanija, od kojih jedan i honorare od Pfizera. Međutim, podaci o višku smrtnosti su nešto niži, a korelacija s cijepljenjem nedovoljno je istražena i autori pozivaju na daljnju istragu, dok udruženja koja se bave prevencijom kardiovaskularnih bolesti upiru prstom u drugi set problema.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Neočekivano umiru mlađi od 65, pa čak i oni mlađi od 25

Spomenuti Lancetov članak citira britanski statistički ured (ONS) iznoseći stav da se radi o značajnim brojkama. ONS je izračunao da je u 2022. u Ujedinjenom Kraljevstvu bilo 7,2% ili 44.255 više smrtnih slučajeva u usporedbi s petogodišnjim prosjekom (bez 2020.).[1] To se zadržalo u 2023. s 8,6% ili 28.024 više smrtnih slučajeva registriranih u prvih šest mjeseci ove godine nego što se očekivalo.[1] Kontinuirano istraživanje smrtnosti (CMI) pronašlo je sličan višak (28.500 smrtnih slučajeva) za isto razdoblje korištenjem različitih metoda.[3]

Pritom, točno je i da umiru mlađi ljudi – čak i oni mlađi od 25.

“[O]d tjedna koji je završio 3. lipnja 2022. do 30. lipnja 2023., prekomjerna smrtnost za sve uzroke bila je relativno najveća za osobe od 50 do 64 godine (15% više od očekivanog), u usporedbi s 11% više za osobe od 25 do 49 i < 25 godina, i oko 9% više za skupine starije od 65 godina“, navodi se u članku.

Značajan porast zabilježen je na prijelazu 2022. na 2023., kada su nastali i sljedeći naslovi koje prikazuje Britanka u svom TikTok videu. Radi se o naslovima u tri britanska medija [1, 2, 3] koji govore o otvaranju ukupno dvije improvizirane mrtvačnice – u Salisburyju i Wollastonu od 13. siječnja 2023. godine. Objašnjenje mrtvozornika, pored sezone respiratornih bolesti, jest i to da zbog četiri slobodna dana oko Božića i tri oko Nove godine nisu uspjeli obaviti sve ukope.

“Procjenjuje se da je do kraja godine umrlo oko 4.000 Britanaca više nego što je uobičajeno – uz kombinaciju gripe, Covida i kašnjenja bolnica i hitne pomoći”, navodi, primjerice, Wales Online.

Što je istraženo?

Posebno je zabrinjavajuća povećana smrtnost mladih ljudi. U proljeće prošle godine objavljen je članak koji je istraživao 3.807 smrti osoba u dobi između 12 i 29 godina u Engleskoj od početka vakcinacije u prosincu 2020. do sredine 2022. godine, dakle, prije omikron varijante virusa. Od tih 3.907 mladih cijepljeno je 39,7 posto, odnosno 1512. Njih 444 od ukupnog broja ili 11,7 posto je preminulo zbog problema sa srcem.

Iz mrtvozorničkih podataka izvukli su i onaj o pozitivnom testu na Covid i isključili one (rutinske) testove koji su bili pozitivni prilikom prijema u bolnicu. Za rizični period u oba slučaja određeno je 12 tjedana, poslije vakcinacije ili pozitivnog testa.

Nije utvrđena statistički relevantna korelacija između cijepljenja i smrti od srca ili od drugih uzroka u rizičnom periodu, usprkos pretpostavci da su najprije cijepljene one mlade osobe s najvećim zdravstvenim rizicima. S druge strane, utvrđena je puno jasnija korelacija između pozitivnog testa na Covid i smrti u iduća tri mjeseca, kako od zatajenja srca, tako i od smrti u bolnici, kao i smrtnosti općenito. Utvrdili su i da je 11 od 15 srčanih smrti kod mladih žena unutar 12 tjedana od prve doze bile povezane s cjepivom. No, nije se radilo o mRNA cjepivima, već AstraZenecinom, koje je još u proljeće 2021. godine povučeno iz upotrebe za mlađe od 30 godina.

Ljetos smo pisali da u više studija nije pronađena veza u pogoršavanju srčanih tegoba ili povećanog mortaliteta nakon cijepljenja, što se ponavlja u rezultatima znanstvenih članaka od početka cijepljenja [1, 2, 3, 4]. U međuvremenu se pojavila američka studija iz veljače ove godine, koja je analizirala slučajeve smrti do kolovoza 2021., također tvrdi da nema veze između cijepljenja mRNA cjepivima te smrti od četiri srčana uzroka, kao i od svih uzorkâ. Također, nova studija iz Danske navodi da mRNA cjepiva nisu bila povezana s povećanim rizikom od pogoršanja zatajenja srca, miokarditisa, venske tromboembolije ili smrtnosti od svih uzroka.

Studije o mortalitetu nakon cijepljenja

Naprotiv, postoje studije koje tvrde upravo suprotno, a to je da je cijepljenje protiv Covida smanjilo smrtnost od svih uzroka. Jedna je analizirala podatke smrtnosti i procijepljenosti u 178 zemalja, sa zaključkom da korelacija ide upravo u tom smjeru – veća pokrivenost populacije, manja smrtnost.  Druga je na primjeru Mađarske uspoređivala smrtnost u pandemijskim godinama i nakon, za 4.026.849 potpuno cijepljenih i 2.377.853 necijepljenih odraslih osoba. U mađarskoj je osim mRNA cjepiva i AstraZenecinog bilo dostupno i cjepivo Janssen, Sputnik te Sinofarm.

Prvo, ispostavilo se da su cijepljeni bolje preživjeli pandemiju. Gruba stopa smrtnosti bila je 4,64/100 000 osoba-dana među potpuno cijepljenim pacijentima i 8,01/100 000 osoba-dana među necijepljenim. Drugo, utvrđeno je da su pacijenti koji su primili Modernino mRNA cjepivo, imali manje šanse preživjeti pandemiju već da se nisu cijepili, a odmah iza Moderne je najslabije kotirao Pfizer. Sputnik, AstraZeneca i Sinofarm povezani su s manjom smrtnošću. Treće, u postpandemijskim uvjetima rezultati su bili vrlo slični: ponovo su necijepljeni imali veću šansu za smrt (5,32% naprema 3,98%), ali Moderna je nosila veću stopu smrtnosti od one kod necijepljene populacije (6,10%), dok je Pfizer također imao relativno visoku stopu (5,18%).

BHF: Sve je zakazalo – od prevencije, dijagnoze, liječenja i oporavka, do ključnih istraživanja

No, kao što je već naglašeno u Lancetu, višak smrtnosti jest primjetan u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ali osim za spomenutih 3.807 mladih koji su umrli nakon početka kampanje cijepljenja, za najveći dio preminulih još se uvijek ne zna ni cijepni status, niti podatak o preboljenju Covida. Najpoznatije britansko udruženje za pomoć oboljelima od srčanih i kardiovaskularnih, British Heart Foundation, također je alarmiralo javnost zbog činjenice da se broj smrti uzrokovanih tim bolestima u UK već tri godine za redom povećava, a trend smanjenja smrtnosti je obrnut nakon 60 godina. Iste su teme i dva naslova koja prikazuje Britanka u svom TikTok videu [12].

Ako se događa nekakvo opće zataškavanje veze između cjepiva i srčanih smrti, onda i ovo udruženje u njemu sudjeluje, jer u nizu objašnjenja ovog rasta smrtnosti ne spominje cjepiva. Oni pozivaju na istragu uzroka tog rasta, ali navode da sâmi misle da u ključne faktore ulaze – “sve nezdravija populacija i širenje zdravstvenih nejednakosti u Engleskoj tijekom posljednjeg desetljeća, kao i dugotrajan i ekstreman pritisak na NHS i, u novije vrijeme, pandemija Covid-19 i potencijalni učinci Covid-19 zaraza”. Svaki dio sustava, navodi BHS, koji pruža skrb o srcu je oštećen: “od prevencije, dijagnoze, liječenja i oporavka, do ključnih istraživanja koja bi nam mogla dati brže i bolje tretmane”.

Prigovaraju vladi što 10 godina nije napravila smislenu akciju za rješavanje uzročnika mnogih bolesti srca i moždanog udara, kao što je “tvrdoglavo visoka stopa pretilosti”, iznad 60 posto.

“Milijuni ljudi žive s nedijagnosticiranim faktorima rizika poput visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola i dijabetesa, a gotovo dvije trećine odraslih u Engleskoj ima tjelesnu težinu klasificiranu kao prekomjerna tjelesna težina ili pretilost”, navode. Predlažu hitnu akciju na tri fronta: bolja prevencija srčanih bolesti i moždanog udara, davanje prioriteta brizi za srce NHS-a i pojačavanje kardiovaskularnih istraživanja kako bi se dostupnim učinili revolucionarni novi tretmani.

O kakvom se slomu zdravstvenog sustava radi, možda najbolje govore podaci o listama čekanja. Na donjem grafu svijetlo zelenom bojom ucrtan je postotak pacijenata koji čekaju na konzultacije s liječnikom dulje od 18 tjedana, a tamno zelenom postotak onih koji čekaju dulje od godinu dana. Broj pacijenata na listama čekanja, kao i broj tjedana čekanja na liječnika udvostručili su se u odnosu na početak pandemije.

(Post)pandemijski višak smrtnosti

I premda “otok” doista bilježi povećani višak smrtnosti zadnjih godina, pandemijske razine u Ujedinjenom Kraljevstvu su ipak bile veće, što se vidi i u sljedećem grafu temeljenom na podacima tri međunarodne organizacije koje prate (prekomjerni) mortalitet:

Slično pokazuje u EuroMOMO, projekt monitoringa viška smrtnosti:

Statističari promijenili metodu računanja viška smrtnosti

No, tu postoji još jedan dublji problem, a to je sama pouzdanost modela kojim se izračunava višak smrtnosti. Britanski statistički ured ONS je zbog toga, otprilike kada je i napravljen video sestre Poppy, promijenio način na koji procjenjuje ovu brojku. Računici su pribrojali kretanje broja stanovnika te starenje populacije.

Ni to im nije pomoglo da izbjegnu osudu zbog pogrešnog izračuna viška smrtnosti, naprotiv. Naime, problem kod izračunavanja viška smrtnosti u prvim pandemijskim godinama vezan je za temeljne brojke, a to su razine mortaliteta u godinama koje su prethodile 2020. A tada, pogotovo 2019., smrtnost je bila – u padu. ONS je tako istaknuo da je revidirana metodologija zapravo smanjila broj prekomjernih smrtnih slučajeva u 2020. s 84.064 na 76.412 – što je pad od 9 posto.

No, nove promjene također su dovele do revidiranja viška smrtnih slučajeva u 2023. s 31.442 na 10.994, što je pad od čak 65 posto. U prijašnjoj metodi, prva godina pandemije Covida, odnosno 2020., isključena je iz kasnijih usporedbi, kako bi se izbjegla distorzija zbog iznimno velikog broja registriranih smrtnih slučajeva. Tako je petogodišnji prosjek korišten za procjenu prekomjernih smrtnih slučajeva 2022. godine bio prosjek 2016. do 2019. plus 2021., dok se za 2023. godinu računao kao prosjek 2017. do 2019. plus 2021. i 2022.

U novoj računici, 2020. godina je ostala u izračunu, ali bez mjeseci koji su se podudarali s vrhuncima prvog vala (ožujak i travanj 2020.) i drugog vala (studeni 2020. do veljače 2021.), umjesto da izostavi čitava 2020. I ova je promjena dala “znatan doprinos” novim procjenama za 2022. i 2023. godinu, poručio je ONS.

Vlada: Imali smo tešku sezonu gripe; nema viška smrtnosti kod mlađih od 75 godina

Vlada UK na svojim stranicama objašnjava ovu promjenu koju je napravio ONS na način da se do pandemije smatralo da će smrtnost polako padati, no pandemija je to promijenila. Novi način računanja promijenio je štošta, a Covid cjepiva se, dakako, ne spominju kao uzrok. Razliku u izvještavanju, odnosno promjeni referentnih brojki, objašnjavaju u grafu u kojem su pretpandemijske procjene ucrtane narančasto, a rekalibrirane pandemijske tirkiznom bojom:

Kao važan uzrok smrti za 2023. navode sezonu gripe, odnosno višak smrti od respiratornih bolesti. Rast smrtnosti od krvožilnih i srčanih problema povezuju upravo s tim: “U siječnju 2023. bio je posebno visok porast smrtnosti za bolesti krvožilnog sustava (uključujući cerebrovaskularne bolesti poput moždanog udara i ishemijske bolesti srca), kronične bolesti donjeg dišnog sustava te demenciju i Alzheimerovu bolest. Vjerojatno je visoka razina gripe koja cirkulira doprinijela porastu smrti od ovih uzroka”.

Pišu i da je smrtnost od raka u porastu, što se opet može pripisat listama čekanja. Pozivajući se na podatke Ured za poboljšanje zdravlja unutar ministarstva zdravstva (OHID), raspoređuju višak smrtnih slučajeva prema temeljnom uzroku smrti u Engleskoj 2023. na način da kardiovaskularne bolesti čine tek manji dio ukupnog viška smrtnosti, za razliku od gripe i upale pluća (+52%) te kroničnih bolesti dišnog sustava (+22%).

Što se tiče dobi preminulih, sada najveću relativnu prekomjernu smrtnost za cijelu 2023. bilježe kod mlađih od 25 i starijih od 85 godina (6% odnosno 5% više od očekivanog). “Broj umrlih u dobnoj skupini ispod 25 godina relativno je mali”, dodaju.

“Novo izvješće pokazuje manji relativni višak za one od 75 do 84 godine i nema viška za one od 65 do 74 godine, dok su oni od 25 do 74 godine doživjeli negativan višak. Prethodno izvješće pokazalo je da je najveći relativni višak bio u dobnim skupinama ispod 65 godina“, navodi se na stranicama vlade.

Koliko je ljudi uopće umrlo?

Višak smrtnosti je, dakle, nužna, ali nije egzaktna statistička kategorija. Iznimno je važna za planiranje zdravstvenog sustava i monitoring rizika, ali se radi o prognozi, koja se ne mora nužno preslikati u realnost.

Zato na odmet nije pogledati egzaktne brojke, odnosno registrirani broj preminulih u minulim godinama. Veličina populacije u Velikoj Britaniji je bila relativno stabilna, krećući se između 67 i 67,8 milijuna ljudi. Zima 2022. na 2023. godinu, kada su cjepiva već bila u upotrebi, premda sa smanjenom efikasnošću, imala je dosta povišenu smrtnost, ali nije dosegnula pandemijske zimske vrhunce.

Statistic: Monthly number of deaths in England and Wales from January 2019 to November 2023 | Statista
Find more statistics at Statista

Postoji i ovakav prikaz godina po broju umrlih u Engleskoj i Walesu:

Statistic: Weekly number of deaths in England and Wales from January 2020 to January 2024 | Statista
Find more statistics at Statista

Pritom, broj slučajeva Covida te zime početkom 2023. nije usporediv s pandemijskim vrhuncima.

Kako se kreće višak smrtnosti u najprocjepljenijim, a kako u najmanje procijepljenim državama?

Za kraj moguće je i usporediti kretanje viška smrtnosti u najprocjepljenijim i najslabije procijepljenim državama Europe. Hrvatska spada u donju skupinu po procijepljenosti, u kojoj su i Slovenija, Rusija, Slovačka, Srbija, te Bugarska i Rumunjska s najnižim stopama, a u prosincu 2023. su jedine u EU imale negativne stope.

Najviše podijeljenih doza po glavi stanovnika imaju Portugal, zatim Malta, Belgija, Italija, Švedska i Finska. Krivulja viška smrtnosti tu podsjeća na ono što se viđa u UK, koji je 10. u Europi po broju doza per capita.

Iz usporedbe je vidljivo da su više procijepljene zemlje izbjegle “žetvu” na kraju 2021. godine, kada su cjepiva bila dostupna širim slojevima društva. Manje procijepljene zemlje imale su tada vrhunac smrtnosti usporediv s godinom ranije kada cjepiva nije bilo. No, u zadnje dvije godine manje procijepljene zemlje prolaze “zaravnanje” kakvo nemaju zemlje s najvećim udjelom cijepljenih.

Višak smrtnosti u potonjim oscilira i u nekim je mjesecima premašuje i 30 posto. Malta je poseban slučaj, jer su oscilacije daleko upadljivije, kao u slučaju Islanda, zbog male populacije. Pritom, najveća smrtnost ondje se događala u ljeto, za vrijeme toplinskog vala, što je obrnut slučaj od sjevernih zemalja, gdje najviše ljudi u pravilu umire zimi. Statističari i javne vlasti ni ljetos nisu prihvaćale objašnjenje da se radi o višku smrtnosti uzrokovane cjepivom. No, kao što opetovano pokazuju društvene mreže, takvo propitivanje je neizbježno dok se ne naprave detaljnije analize (viška) smrtnosti, kao u slučaju britanske mladeži, kada su se provjeravali i izloženost Covidu i cijepni status. Pogotovo ako prosječno umire mlađa populacija.

To je zasigurno predmet analiza javno zdravstvenih vlasti, pa i u Hrvatskoj, koja zadnje dvije godine definitivno nije dosegla viškove smrtnosti koje je ostvarila u pandemiji.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.