Pod povećalom

Vlada će prije raspuštanja Sabora inzistirati na zakonima i odlukama koje ocjenjuje bitnima za izbore

Sabor će se raspustiti najkasnije 22. ožujka, a na dnevnom redu je još oko 200 neraspravljenih dokumenata.
foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Vlada će već u ovaj petak, četiri dana nakon zatvaranja javnog savjetovanja o nacrtu Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, donijeti odluku kojom se osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika povećava 11,5 posto te će iznositi 787,75 eura bruto. Već idući tjedan Sabor će raspravljati o tom rastu osnovice kao i predloženim većim koeficijentima za izračun plaće pravosudnih dužnosnika.

Naime, zakonskim izmjenama predlaže se povećanje koeficijenta pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima županijske razine s 4,55 na 5,00; koeficijenata čelnika tih pravosudnih tijela sa sadašnjeg raspona 4,98 – 5,56 na 5,15-5,73; kao i koeficijenata čelnika prvostupanjskih pravosudnih tijela sa sadašnjeg raspona od 4,55 do 5,13 na 5,00 do 5,58.

Osim tih izmjena, pravosudnim dužnosnicima ubuduće će se priznavati pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, imat će pravo na nagradu za uskršnje i božićne blagdane, dar za dijete do navršenih 15 godina života, regres kao i pravo na sistematski pregled.

Žurno povećanje plaća pravosudnih dužnosnika, koje će na snagu stupiti s prvim danom travnja, od kada počinje isplata plaća za preko 240 tisuća zaposlenih u državnoj i javnim službama prema novom sustavu koeficijenta, najavio je sam Andrej Plenković, predsjednik Vlade govoreći o temama koje Vlada i aktualni saborski sastav trebaju realizirati prije njegova raspuštanja. A ono će biti najkasnije 22. ožujka. Do tog datuma traje aktualna 21. sjednica Sabora.

“Lex AP” i femicid

Saborski zastupnici bi do raspuštanja Sabora, prema najavi predsjednika Vlade, trebali donijeti nekoliko zakonskih prijedloga. Ovaj tjedan raspravljaju o rješavanju problema stanarskog prava, kao i o konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama kaznenog zakona, kojim se uvodi kazneno djelo femicida. Međutim, Vlada je femicid vezala uz zabranu curenja informacija iz istraga prije podizanja optužnica (kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje) što je ocijenjeno udarom na slobodu novinarstva. Zbog takozvanog „Lex AP-a“, prosvjedovali su novinari, a prosvjeduje i oporba (1, 2, 3).

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

I dok su izmjene Kaznenog zakona, kao i Zakona o kaznenom postupku te Zakona od zaštiti od nasilja u obitelji već dugo u saborskoj proceduri, u idućim tjednima Vlada će Saboru uputiti još dokumenata koje želi donijeti prije njegova raspuštanja.

Osim zakona kojim se reguliraju plaće pravosudnih dužnosnika, u narednim tjednima Sabor bi trebao raspravljati i izglasati izmjene i dopune Zakona o strancima, ali i donijeti posve novi Zakon o središnjem registru stanovništva čija bi primjena trebala zamijeniti popis stanovništva, kao i donijeti novi paket mjera koji bi trebao osigurati stabilnost cijena energenata.

Izmjenama Zakona o strancima država želi uvesti koliko-toliko reda na tržištu radne snage i zaštitit radnike iz trećih zemalja. Javno savjetovanje o tom zakonskom prijedlogu otvoreno je do 14. ožujka. Kani li Vlada doista zakonske izmjene izglasati u aktualnom saborskom mandatu, o tom bi se dokumentu trebalo raspravljati u hitnom postupku.

Ista je situacija i s dokumentom koji regulira središnji registar stanovništva (i o kojem je javno savjetovanje zatvoreno 3. ožujka), a koji je izazvao negodovanje u javnosti zbog niza osobnih podataka koji bi se prikupljali.

Prijedlogom zakona je, naime, predviđeno da građani državi prijavljuju koje su vjere, nacionalnosti, žive li u izvanbračnoj ili neformalnoj istospolnoj zajednici…( 1, 2, 3, 4, 5). Građani će to moći učiniti osobno, u Poreznoj upravi, ili izjavom koju će uputiti putem usluge e-Građani. No, ako se podaci ne daju u zadanom roku ili se eventualne promjene stanja ne prijave u roku od 10 dana nakon što su nastupile, slijedi novčana kazna u iznosu od 660 do 2650 eura. Ministarstvo financija je nakon javnog propitkivanja modela po kojem bi se prikupljali osobni podaci te kažnjavalo građane koji ih ne dostave, najavilo ublažavanje zakonskih odredbi pa je pitanje mogu li one biti gotove do kraja rada Sabora.

Osim tih zakonskih prijedloga o kojima ni Vlada još nije raspravljala, vladajućoj koaliciji je cilj u narednih dva tjedna, kako je kazao Plenković, donijeti novi paket mjera kojim će se osigurati subvencioniranje cijena energenata i nakon travnja, kada sadašnji paket mjera ističe. I taj paket mjera treba izglasati Sabor.

Zakon o referendumu u drugo čitanje poslan još prije dvije godine

Uoči parlamentarnih izbora Vlada je tako osigurala rast plaća u državnoj i javnim službama (iako svi nisu zadovoljni novim koeficijentima), osigurat će veća prava pravosudnim dužnosnicima, a građanima će ponavljati kako im je osigurala stabilnost cijena energenata.

Kada će Sabor biti raspušten, za sada nije poznato. Predsjednik Vlade je kazao kako će ovo biti posljednja sjednica Sabora prije njegova raspuštanja. Iz toga proizlazi da bi zadnji mogući radni dan Sabora u aktualnom sazivu bio 22. ožujka.

Do tog datuma, Sabor neće stići raspraviti sve dokumente koji se nalaze u proceduri, ali još nisu stavljeni na dnevni red.

Na dnevnom redu aktualne 21. sjednice Sabora nalazi se 200-tinjak zakonskih prijedloga, godišnjih izvještaja, poslovnika koji još nisu uvršteni u raspravu. Mnogi od tih dokumenata prebacuju se sa sjednice na sjednicu. Kako je u većini slučajeva riječ o oporbenim prijedlozima zakona, rezolucija, zaključaka (gotovo 140 dokumenata koji su ušli u proceduru) o njima se, izgleda, nikada neće raspravljati.

No, do kraja mandata ovog saborskog sastava na dnevni red vjerojatno neće doći niti vladin Konačni prijedlog izmjena Zakona o referendumu. Vlada ga je u drugo čitanje uputila prije dvije godine, ali do danas rasprava o njemu nije provedena.

Osim tog zakona, za sada, na dnevnom redu Sabora nema nekih značajnijih zakonskih prijedloga koje je Vlada priredila, a za koje je upitno hoće li biti raspravljeni do raspuštanja Sabora. No, pitanje je, primjerice, hoće li do kraja mandata saborski zastupnici raspravljati o Izvješću pučke pravobraniteljice pod nazivom „Utjecaj epidemije Covid-19 na ljudska prava i jednakost – preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize“. To je izvješće u proceduru ušlo još sredinom svibnja 2022. godine, o njemu su se očitovali nadležni odbori i Vlada, ali do danas rasprava nije provedena.

Na red nisu došla ni izvješća pravobraniteljica, niti fondova

Rasprava nije provedena, primjerice, niti o izvještajima o radu mirovinskih fondova za 2019. i 2022. godinu, državnim potporama u 2022. godini, kao i poslovanju Hrvatske radio televizije u istoj godini, obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za istu godinu, stanju sudbene vlasti u 2022…. Na red nisu došla ni izvješća pučke pravobraniteljice, pravobraniteljice za ravnopravnost sporova, pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, pravobraniteljice za djecu za 2022. godinu, izvještaj Državne revizije o stanju robnih zaliha, plan statističkih aktivnost za tekuću godinu i drugi dokumenti.

Broj neraspravljenih dokumenata koji su do sada uključeni u dnevni red aktualne sjednice 10. saziva Sabora vjerojatno će se u narednim tjednima smanjiti. U kojem broju ovisi i o tome što će sve Vlada uputiti Saboru na donošenje po hitnom postupku, prije održavanja izbora.

Kada će se, pak, parlamentarni izbori održati ovisi o danu raspuštanja Sabora. Nakon raspuštanja Sabora na potezu je Zoran Milanović, predsjednik države koji prema odredbama Ustava kao i Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski Sabor  donosi odluku o raspisivanju izbora. Od odluke o raspisivanju izbora do dana izbora mora proteći najmanje 30, a najviše 60 dana.

Raspusti li se Sabor 22. ožujka, parlamentarni izbori održat će se najranije 28. travnja, a najkasnije 19. svibnja.

Parlamentarni izbori održat će se po novom Zakonu o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski Sabor kojim nije mijenjan postojeći izborni sustav, ali su prekrojene karte izbornih jedinica.

U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam biraju pripadnici nacionalnih manjina te tri dijaspora, odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj. Birači u Hrvatskoj imaju pravo na preferencijalni glas, odnosno na glasačkom listiću mogu označiti kandidata kojem daju prednost pred ostalima.

Zbog prekrajanja karti izbornih jedinica (1, 2, 3, 4), oko petine birača će na ovogodišnjim parlamentarnim izborima promijeniti izbornu jedinicu. Ne značajna, ali ipak najveća promjena je u Zagrebu koji se dijeli na tri (umjesto dosadašnje četiri) izborne jedinice i po novom potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.