Razotkriveno

Stara snimka radnika Mlinara izazvala širenje mržnje prema strancima

Iz Mlinara navode da kruh kojega radnik gazi je pripreman za prijevoz u bioelektranu kako bi ga iskoristili kao sirovinu za proizvodnju struje.
Foto: Gurth Bramall/ Unsplash

Gotovo godinu dana stara objava na Facebooku koja je snimku radnika pekarskog lanca Mlinar prikazala bez objašnjenja i konteksta, ponovno se počela širiti i ponovno je izazvala neprimjerene ksenofobne komentare, posebno na račun stranih radnika u Hrvatskoj.

“Uvozna radna snaga iz Nepala, s Filipina i s Bliskog istoka osim što deložira branitelje iz stanova voli vam začiniti svojim čizmama i peciva koja jedete u Mlinar. Zahvalite grimzivim gazdama i velikom vođi Andrej Plenković što vas moji Hrvati ponižavaju i Nepalci i ovi štakori uvezeni u Hrvatsku”, piše u statusu korisnika Domovini Vjeran.

Uz tekst objavljen je i video (arhiviran ovdje) na kojem se vidi kako se radnik Mlinara, lanca pekarskih trgovina, penje i staje na kašetu punu kruha i gnječi ga cipelama. Na video je još dodatno nalijepljen titl koji kaže: “Evo kako se jeftina radna snaga odnosi prema nama, dobar tek Mlinar Hrvatska”.

Premda je status originalno objavljen 3. prosinca 2023. godine, u posljednjih tjedan dana ponovno su se počeli pojavljivati komentari ispod videa i ponovno se počeo dijeliti.

Komentari su velikim dijelom rasistički i usmjereni protiv stranih radnika premda ima i onih koji podsjećaju da se ne radi o kruhu za konzumaciju kao i to da prema snimci nije posve jasno je li radnik iz Hrvatske ili nije. Status je u nešto manje od godinu dana prikupio 191 reakciju i više od 2.800 dijeljenja na Facebooku te 87 komentara od kojih su mnogi napisani u zadnjih tjedan dana.

Kruh iz povrata

Da se doista ne radi o “gaženju hrane koju jedemo”, potvrdili su još u prosincu prošle godine za Index iz Mlinara. Radi se o kruhu koji nije prodan, a budući da ne smije stajati, on se prosljeđuje u bioelektranu gdje se koristi kao sirovina za proizvodnju električne energije te nije namijenjen za daljnju upotrebu u ljudskoj prehrani.

Unatoč tome, iz Mlinara su potvrdili da je zaposlenik koji je gazio kruh dobio upozorenje jer je postupao mimo procedure.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

“Na društvenim mrežama pojavio se video na kojem zaposlenik Mlinara nogama pritišće stari kruh. Želimo dodatno i nedvosmisleno naglasiti da se radi o neprodanom kruhu s tržišta, koji je jednodnevan proizvod te se svakodnevno odvozi i nije namijenjen daljnjoj konzumaciji.

Kruh iz povrata se odvozi u bioelektranu Energija Gradec gdje se koristi kao sirovina za proizvodnju električne energije te nikako nije namijenjen za daljnju upotrebu u ljudskoj prehrani. Sirovina se ne koristi ni za ljudsku ni za stočnu hranu, već isključivo za biomasu koja se koristi za proizvodnju električne energije.

Unatoč svemu, zaposlenik čiji je postupak snimljen u objavljenom videu je upozoren, s obzirom na to da je mimo pisanih procedura pokušao ubrzati proces prikupljanja kruha iz povrata koji se koristi kao sirovina za proizvodnju električne energije.

Naglašavamo da svi zaposlenici Mlinara prolaze obuke na radnom mjestu te grupne obuke o sigurnosti hrane i higijenskom minimumu (na hrvatskom ili engleskom jeziku). Sigurnost, kvaliteta proizvoda i zadovoljstvo kupca su nam na prvom mjestu, a uz to nositelji smo međunarodno priznatih certifikata za sigurnost hrane (HACCAP te IFS) čije se kritične točke redovito nadgledaju i kontroliraju internim i eksternim auditima”, rekli su iz Mlinara.

Retorika mržnje

Negativan stav prema stranim radnicima, posebno onima koji dolaze iz afričkih zemalja ili s Bliskog i Dalekog istoka, širi se već dulje vrijeme društvenim mrežama o čemu je Faktograf u više navrata pisao (1, 2).

U posljednjih šest mjeseci istraživali smo nekoliko takvih narativa i viralnih objava. Tako se društvenim mrežama širila vijest da su nepalskim radnicima u Varaždinu pronađene škrinje pune mačjeg mesa što se pokazalo netočnim. Strane su radnike upleli i u prometnu nesreću sa smrtnim ishodom, no na koncu se pokazalo da se radilo o poznanicima i obitelji osoba stradalih u prometnoj nesreći. Pisalo se i da migranti u Hrvatskoj imaju veća prava od lokalnog stanovništva te da im se poklanjaju mobiteli kad stignu u Europu, no i to se pokazalo netočnim.

Kao osobito plodno tlo za širenje mržnje prema stranim radnicima pokazala se proslava Nove godine 2024. na glavnom zagrebačkom trgu nakon čega su društvene mreže bile prepune govora mržnje i ksenofobnih komentara (1, 2). “Nepalska Nova godina”, “Wolt proslava”, “Bolt proslava”, samo su neki od komentara. No, neki su tad otišli korak dalje i pisali o navodnom uznemiravanju maloljetnih djevojaka na Trgu bana Jelačića. Portal Paraf, za kojeg je Faktograf već ranije utvrdio da širi netočne i neutemeljene tvrdnje (1, 2, 3, 4), objavio je članak na tu temu naslova “DOČEK NOVE U ZAGREBU! Brojna svjedočanstva majki: Tamnoputi mladići su napadali djevojčice!” Kao izvor informacija koristili su komentare na društvenim mrežama, a policija je kasnije potvrdila da u novogodišnjoj noći nije bilo policijske intervencije na Trgu te da im nitko nije pristupio s informacijama o uznemiravanju maloljetnica. Takvu dojavu policija nije zaprimila ni putem broja 192, kao ni u nadležnoj policijskoj postaji.

Zaključno, objava na profilu Domovini Vjeran o radniku Mlinara koji gazi kruh u kašeti, osim što je stara godinu dana, ne prikazuje stranog radnika koji gazi kruh namijenjen za konzumaciju. Kao što su objasnili iz te pekarske tvrtke, radi se o kruhu iz povrata koji odlazi u bioelektranu za proizvodnju električne energije. Znači, u objavi nije točno navedeno da je to kruh “koji ćete jesti”, dok se sa samim statusom jedan izdvojen slučaj pripisuje svim stranim radnicima i time stavlja stigma na sve njih.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.