Što su Tomislav Tomašević i Marija Selak Raspudić rekli točno, a što krivo u dosadašnjim debatama

Gradonačelnički kandidati Tomislav Tomašević i Marija Selak Raspudić održali su ovog tjedna već dva sučeljavanja: prvo na Novoj TV koje je obilježila naknadna trivijalna rasprava treba li zagrebački gradonačelnik ili gradonačelnica znati što je to ajngemahtec (1, 2, 3 ), a drugo u Otvorenom HRT-a iz kojeg je ostala najupečatljivija prozivka Marije Selak Raspudić oko navodnog stranačkog kadroviranja u Zagrebačkom holdingu u kojoj je spominjala nepostojećeg Radenovića.

Nakon što je prvo ispravno spomenula kako je na čelu Čistoće SDP-ovac Davor Vić, počinila je gaf tvrdeći kako je SDP-ovac Radenović i na čelu Holdinga. Kad je Tomašević iskazao čuđenje i rekao da tog imena nema na čelu Holdinga, Selak Raspudić je Radenovića najprije smjestila u Nadzorni odbor, gdje također nema nikoga s takvim imenom, a potom i u nepostojeći Upravni odbor Holdinga.

Točno je da nikog s imenom Radenović nema ni u Upravi niti u Nadzornom odboru Zagrebačkog holdinga pa se pretpostavlja da je kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba možda na čelo Uprave Holdinga htjela zapravo smjestiti SDP-ovca Igora Rađenovića koji je voditelj Gradskih groblja, a koji je najpoznatiji po tome što je svojedobno pretučen zbog ukazivanja na korupciju u Zagrebačkim cestama.

Dok je dvoje kandidata nastavilo ratovati video isječcima (1, 2), Faktograf je odlučio ipak provjeriti točnost najvažnijih tvrdnji koje su izrečene u debatama, a koje su se u velikoj mjeri na oba sučeljavanja i sadržajno preklapale.

Čermakovi neboderi

Najprije tijekom debate na Novoj, a potom, razrađenije, i na HRT-u, u sklopu razgovora o Generalnom urbanističkom planu, Marija Selak Raspudić je Tomaševiću predbacila kako je tijekom mandata doneseno samo “sedam urbanističkih planova, od čega tri za groblja”, te ga potom pitala:

“Objasnite ako nikome ne pogodujete – kako to da je baš Klisovićev šef uspio dobiti urbanistički plan i sada će graditi nebodere?”

Na Novoj TV Tomašević se nije naročito osvrtao na tu tvrdnju, ali kada je isto pitanje Marija Selak Raspudić povukla i na HRT-u, rekavši kako je “šef Joška Klisovića uspio izgurati svoje izmjene urbanističkih planova i čiji će se neboderi sada graditi, dok si obični građani ili mali poduzetnici to nisu mogli priuštiti”, Tomašević je odgovorio:

“UP za Jankomir koji navodite je 2005. usvojen. Njegove izmjene su pokrenute prije nego što sam ja postao gradonačelnik. I znate kako su završile? Tako da je neboder od 30 katova smanjen na 20 katova”, da bi u nastavku dodao i kako to nije bilo jedini urbanistički plan koji je bio usvojen te kako je taj urbanistički plan završio tako da je na tom području smanjena mogućnost izgrađenosti u odnosu na onu kakva je bila ranije predviđena.

Selak Raspudić se ovdje referirala na činjenicu da je u proteklom mandatu zagrebačke Gradske skupštine izglasana Odluka o izradi izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Slobodne carinske zone Jankomir koja je umirovljenom generalu Ivanu Čermaku tamo omogućila gradnju nebodera. Tomaševićeva protukandidatkinja je pritom insinuirala da se to dogodilo jer SDP-ov bivši predsjednik zagrebačke Gradske skupštine, Joško Klisović, od kolovoza 2023. godine radi za Čermaka. Do kraja mandata je posao predsjednika Skupštine obavljao volonterski. Prvo je radio kao savjetnik Uprave u Čermakovoj tvrtki Delta-Oil International. Kako piše portal 24 sata, dva mjeseca nakon usvajanja prostornog plana prebačen je u Čermakovu tvrtku Futura inženjering koja će i graditi neboder.

Čermakov plan za gradnju poslovno-trgovačkog nebodera kod zagrebačkog Jankomira priča je koja se poteže još od 2005. godine. Crodux je tada zatražio izmjene tamošnjeg urbanističkog plana, a 2008. je u Skupštini odobrena gradnja poslovno-trgovačkog nebodera visine do 25 katova na čestici kod Jankomira u vlasništvu Croduxa (bivše Čermakove tvrtke).

Već u studenom iste godine krenulo se u izmjene prostornog plana kojima se povećava visina na 33 kata, a što je predložio tadašnji SDP-ov predsjednik četvrti Mario Jelić. Promjene se prihvaćaju, a na javnom natječaju Društva arhitekata Zagreb prolazi projekt od dva nebodera naslonjena jedan na drugi, od 27 i 33 kata. Neboderi su odmah prozvani “pijani twinsi”. Tada se pisalo kako će troškovi te investicije iznositi između 50 i 80 milijuna eura.

Iako se činilo da će Čermaku ta investicija proći glatko, uskoro su se pojavili problemi. Trebalo je provesti promjenu plana koji propisuje da neboderi moraju biti udaljeni jedan od drugoga u razmaku polovice svoje visine, što je pak bilo nemoguće postići s predloženim arhitektonskim rješenjem. Potom su tri skupštinska odbora odbila Čermakovu investiciju zbog preizgrađenosti. Zbog svega toga u svibnju 2011. godine tadašnji predsjednik skupštinskog Odbora za Statut, Poslovnik i propise, Tomislav Saucha, predložio je da se odlučivanje o UPU Slobodna carinska zona Jankomir odgodi “dok se plan ne uskladi s onim što su tražili od investitora” – što je većina u Skupštini i uvažila.

Prema obrazloženju Odbora za Statut, Poslovnik i propise, izmjenama i dopunama plana koje su stigle pred zastupnike povećana je izgrađenost u dijelu poslovne zone plana pa tako i na čestici gdje bi se trebao graditi Čermakov neboder. Broj nadzemnih etaža njegova objekta podigao se na kraju na 34 kata. Odbor je upozorio i na to da se predloženim izmjenama nisu osigurale nove pješačke zone, niti veze sa Starim Savišćem i Zagrebačkom avenijom, a mimo odluke je i izgrađenost čestice koja je s 50 povećana na 60 posto, a obvezan prirodni teren smanjen s 20 na 15 posto.

Projekt je prošao nakon što je znatno reduciran

Projekt je potom bio na poduljem čekanju – sve do 2020 godine. U listopadu te godine Crodux plin šalje pismo namjere Gradu Zagrebu u kojem izražava spremnost financiranja izrade izmjena i dopuna UPU-a Slobodne Carinske zone Jankomir, a čime je počeo postupak pregovaranja. Nakon što su nadležna javnopravna tijela dala zeleno svjetlo na elaborat plana koji je izradila tvrtka Planimetar, tadašnji gradonačelnik Milan Bandić 24. veljače 2021. potpisuje akt kojim se odobravaju izmjene.

23. lipnja 2022. godine na sjednici Gradske skupštine donesena je Odluka o izradi izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Slobodne carinske zone Jankomir. Prema prijedlogu izmjena, na čestici na kojoj bi se neboderi gradili najveći broj nadzemnih etaža smanjen je s 33 na 21. Određen je i najmanji broj nadzemnih etaža, a smanjeni su najveća građevinska bruto površina nadzemno s 50 000 na 35 000 kvadratnih metara te nadzemni koeficijent iskoristivosti sa 7,0 na 5,5. Pritom su u projekt dodali mogućnost smještaja specijalne bolnice, poliklinike, hospicija i slično. Prijedlog izmijenjenog UPU-a bio je izložen u prizemlju zgrade Područnog ureda Susedgrad gdje je 19. ožujka 2024. godine održano javno izlaganje, a do 26. ožujka je bila otvorena i javna rasprava.

Početkom rujna 2024. godine odluka o izmjenama UPU-a ponovno se našla na dnevnom redu u Gradskoj skupštini.

Odgovarajući na pitanja novinara na konferenciji za medije prije glasanja, Klisović je rekao kako misli da će se izuzeti iz glasanja o planu. “Mislim da hoću, iako ne vidim ništa kontroverzno u tom projektu. To je projekt koji ja vidim kao koristan za Grad Zagreb, a puno je tu bilo natezanja s bivšom upravom tako da stvari konačno dolaze na svoje mjesto. Nevjerojatno je da toliki dugi niz godina je potreban da gradska uprava jednom investitoru omogući da odradi svoj posao. I to nema veze samo s ovim slučajem, već u svim drugim slučajevima”, izjavio je tada Klisović te pritom istaknuo kako je taj projekt tako dugo bio na čekanju “jer se zna kako je bivša gradska uprava djelila dozvole”.

Snimka 36. sjednice Gradske skupštine pokazuje kako se nitko od nazočnih zastupnika nije javio za raspravu pa je odluka odmah nakon toga stavljena na glasanje. Odluka je usvojena s 24 glasa za i dva suzdržana (Igor Peternel i Marko Sladoljev). Nitko nije glasao protiv odluke. Kako je ranije i najavio, Klisović se doista i izuzeo od glasanja.

Klisović i Čermak su dali izjave kolegi iz 24 sata Ivanu Pandžiću koji priču o gradnji nebodera prati od 2008. Čermak tvrdi kako ga je Bandić godinama zavlačio oko tog projekta, da nema govora o pogodovanju te da se radi o manipulacijama. Čak tvrdi i da će neboder na kraju imati tek 12 katova i izgledati kao piramida. Klisović tvrdi da je sve što je Selak Raspudić izgovorila neutemeljeno, da je procedura provedena u skladu sa zakonom i propisima (zbog čega je trajala tri godine) te da on uopće neće niti raditi na projektu nebodera.

Što se tiče navoda Selak Raspudić o tome kako je u međuvremenu doneseno “samo sedam urbanističkih planova, od čega tri za groblja”, pretraga Službenog glasnika Grada Zagreba otkriva da tomu nije tako. U prvoj godini mandata Tomaševićeve uprave doneseni su urbanistički planovi uređenja groblja Kupinečki Kraljevec te groblja Stenjevec. 2022. donesen je tek jedan plan – uređenja USA škola. 2023. doneseni su urbanistički planovi uređenja Vlaška – Šubićeva – Martićeva – Derenčinova, groblja Donji Dragonožec, Savske ulice – Prisavlje, i groblja Granešina. 2024. je donesen već spomenuti urbanistički plana uređenja Slobodne carinske zone Jankomir dok je ove godine donesen plan uređenja Soblinec.

Bandićev GUP

Vezano za širu temu GUP-a, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u ožujku ga je po drugi put Gradu Zagrebu vratilo na doradu. Gradska vlast planirala je taj dokument donijeti na travanjskoj sjednici Skupštine grada Zagreba, zadnjoj prije raspuštanja tog tijela uoči održavanja lokalnih izbora. Čekajući suglasnost, sjednica je odgođena, a kako suglasnost nije stigla u konačnici je i otkazana.

Govoreći na sučeljavanju o GUP-u, Tomašević je kazao kako su tražene korekcije već unijete u GUP.

“Međutim, Ministarstvo se pravi kao da nismo. I oni su tražili opet nekakve suglasnosti od nekih novih ministarstava, kao što je, recimo, Ministarstvo unutarnjih poslova. Iako smo mi njih četiri puta kontaktirali da se očituju o izmjenama GUP-a. I oni su svaki put rekli da nemaju što reći. Tako da je to bila čisto kupovina vremena. Šest mjeseci su imali vremena da nam daju suglasnost. Prošlom gradonačelniku su davali takvu suglasnost u roku od tri tjedna“, rekao je Tomašević.

Aktualni gradonačelnik tako se referira na 2019. i 2020. godinu kada je pokojni Milan Bandić donosio izmjene i dopune GUP-a. Netočno je, međutim, da je resorno ministarstvo bivšem gradonačelniku Bandiću suglasnost na izmjene i dopune GUP-a dalo u nekom jednostavnom postupku u roku od tri tjedna.

Bivša gradska administracija tri puta je dorađivala izmjene i dopune GUP-a. Tadašnje Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Bandićev GUP je odbilo najprije u srpnju 2019. godine, a potom i u studenom iste godine. Tek iz trećeg pokušaja, koncem studenog 2019. godine, GUP je dobio zeleno svjetlo i to u roku od tjedan dana (1, 2, 3, 4).

Kako su tada iz Ministarstva objašnjavali, Grad je, nakon što su im tjedan dana ranije dokument poslali na doradu, uvažio sve primjedbe pa je izdano pozitivno mišljenje. Time se, navodili su iz Ministarstva, Zagreb obvezao da će ispoštovati Zakon o prostornom uređenju.

“Osigurali smo da se u potpunosti ispoštuje Zakon, ali o razvoju grada i sadržaju GUP-a odlučuje politika u gradu, a ne nacionalna vlast. Na javnoj raspravi stiglo je na tisuće primjedbi, a na zastupnicima u Skupštini je odluka hoće li ih uvažiti. Osobno, ne bih nikad glasao za dokument na čiji sadržaj je stiglo toliko primjedbi struke i javnosti”, govorio je Predrag Štromar, tadašnji potpredsjednik vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja.

Tadašnje izmjene GUP-a podrazumijevale su izgradnju “Zagrebačkog Manhattana”, a protiv izmjena tog dokumenta bunila se struka, građani i udruge (1, 2, 3). Bivši gradonačelnik namjeravao je dokument staviti na skupštinsku raspravu u prosincu, ali je od toga odustao te je raspravu prebacio na veljaču, jer o tako važnoj temi nije htio raspravljati u predblagdansko vrijeme.

“Ako smo mogli čekati tri, četiri godine, pričekat ćemo još mjesec i pol jer ne želimo to napraviti na brzinu”, govorio je tada Bandić.

Međutim, tadašnji gradonačelnik nije imao skupštinsku većinu koja bi izglasala GUP. S HDZ-om se na gradskoj razini nije mogao dogovoriti (dok je na nacionalnoj razini surađivao s Vladom, bilo je to vrijeme „Bandićevih žetončića“). Nakon dugotrajne rasprave, skupštinski zastupnici odbacili su GUP – od 49 zastupnika, 18 ih je bilo za, a 31 protiv izmjena i dopuna GUP-a.

“Mi smo kao oporba bili dosta disciplinirani. Uvijek smo imali dovoljno ruku. Ovo je HDZ-u bio dosta veliki zalogaj jer nisu mogli progutati reakcije struke, građana, prosvjede… Gradu Zagrebu treba novi gradonačelnik za 21. stoljeće. Ovo je definitivno samo nastavak političkog kraja Milana Bandića. Očito nije došlo do dogovora Bandića i HDZ-a. Ali da nije bilo građana, udruga građana i građanskih prosvjeda, GUP bi prošao. Hoće li Bandić dočekati kraj mandata? To je teško reći, ali sam uvjeren da mu je ovo zadnji mandat. Koliko sam ja u Skupštini, ovo se još nikad nije dogodilo. Ovo je prvi veliki poraz Milana Bandića“, rekao je nakon pada Bandićeva GUP-a Tomislav Tomašević koji je u to vrijeme u Skupštini zastupao Zagreb je naš.

Koliko je vrtića izgrađeno?

Tijekom obje debate Selak Raspudić je naglašavala kako je malo toga oko čega se Tomašević hvali stvarno i realizirano pa je u jednom trenutku tema došla i na dječje vrtiće.

“Nije točno da nismo ništa napravili jer smo izgradili i otvorili najviše dječjih vrtića u povijesti grada, u jednom mandatu 11 dječjih vrtića“,  kazao je Tomašević.

Selak Raspudić mu je replicirala:

“Inače, kada smo govorili o vrtićima, novih vrtića, i to područnih, u ovom mandatu je izgrađeno jedan ili dva. Ovo sve ostalo su druge stvari. Opet PR mašinerija“, uzvratila je Marija Selak Raspudić.

Točan je podatak da su u mandatu aktualne zagrebačke vlasti vrtićki kapaciteti povećani za 11 objekata. No, svi ti novi vrtićki kapaciteti nisu građeni od temelja, već su u nekim slučajevima postojeći objekti, poput zgrada mjesnih odbora, prenamijenjeni te bi točnije bilo reći da je 11 vrtića rekonstruirano, nadograđeno, izgrađeno i opremljeno. Pritom, nije točno, kao što Selak Raspudić navodi, da je grad izradio samo jedan ili dva vrtića – ako je pod tim mislila na gradnju od temelja.

Početkom svibnja Grad Zagreb je objavio kako je je područni objekt Trnava Dječjeg vrtića Jabuka dobio uporabnu dozvolu. Djeca će u njega krenuti s početkom nove pedagoške godine u rujnu. Vrtić može primiti 40 djece u dvije odgojne skupine. Zgrada današnjeg vrtića nekada je bila prostor mjesnog odbora, a zbog njegove prenamjene prosvjedovali su stanovnici Trnave.

„Ponosan sam da smo završili sada već 11 dječjih vrtića. Ulaganja ove gradske uprave u vrtiće, a ne mislim pritom samo na investicije u zgrade, već i na rast plaća i materijalnih prava, bez presedana su“, kazao je Tomašević na otvaranju dječjeg vrtića u Trnavi.

Osim tog vrtića, ranije su otvoreni novi vrtićki kapaciteti, odnosno područni odjeli: DV Sesvete (PO Kašina), DV Markuševec (PO Vladimira Vidrića), DV Poletarac (PO Studentski Grad), DV En ten tini (PO Sesvetska Selnica), DV Botinec (PO Odranski Obrež), DV Zrno (PO Ivanja Reka), DV Zrno (PO Žitnjak), DV Kustošija (PO Gajnice), DV Sesvetski Kraljevec, DV En ten tini (PO Sesvetska Sopnica).

„Ovo je naš prvi vrtić kojeg smo planirali, projektirali i izgradili. Kao i u svemu u životu, i ovaj naš prvi vrtić uvijek ćemo pamtiti“, izjavio je Tomašević u svibnju 2023. godine na otvaranju područnog objekta Kašina Dječjeg vrtića Sesvete. U tom vrtiću, građenom od temelja, može se smjestiti 60 do 70 djece u više vrtićkih skupina.

Dječji vrtić Markuševec otvoren je u bivšem prostoru sportske dvorane Sava centar u Sesvetama, dok je područni odjel vrtića Poletarac u Studentskom gradu otvoren u prenamijenjenom prostoru nekadašnjeg mjesnog odbora. I vrtić Sesvetska Selnica, kao područni objekt Dječjeg vrtića En ten tini Novi Jelkovec, smješten je u prije koju godinu novoizgrađenom objektu mjesne samouprave u Sesvetskoj Selnici. Na katu te zgrade bila je velika dvorana za potrebe lokalnog DVD-a i ostalih događanja u naselju, ali je prostor odlukom Mjesnog odbora ponuđen Gradu za vrtić pa je prvi kat objekta prenamijenjen u vrtić. I u Odranskom Obrežu u potpunosti je rekonstruirana zgrada mjesnog odbora (1, 2) i prenamijenjena u vrtić koji može primiti pedesetak djece u tri odgojne skupine. Na katu tog objekta nalazi se dvorana koju osim vrtića može koristiti lokalna zajednica.

Iz temelja su, pak, izgrađeni područni odjeli vrtića Zrno na Žitnjaku (1, 2), kao i područni odjel Ivanja Reka (1, 2) koji prima stotinjak djece.

U rujnu 2024. godine Gajnice su dobile vrtić, odnosno područni odjel vrtića Kustošija. I taj je objekt nastao rekonstrukcijom i prenamjenom nekadašnjeg mjesnog odbora (1, 2). Iz temelja je, pak, izgrađen  vrtić u Sesvetskom Kraljevcu (1, 2) koji se smatra najvećim vrtićem izgrađenim u mandatu aktualne gradske vlasti. U Sesvetskoj Sopnici područni ured Dječjeg vrtića En ten tini otvoren je u rekonstruiranoj zgradi nekadašnjeg društvenog doma, a zbog te rekonstrukcije i prenamjene objekta bunilo se lokalno stanovništvo (1, 2).

Kada se sve zbroji i oduzme, Grad je do sada iz temelja izgradio četiri vrtića dok ih je sedam izgrađeno rekonstrukcijom i prenamjenom objekata koje su, mahom, nekada koristili mjesni odbori. Izgradnjom iz temelja, dogradnjom, rekonstrukcijom i prenamjenom objekata do sada je, prema podacima Grada, osiguran novi prostor za oko tisuću djece vrtićke i jasličke dobi. Svi ti dodatni vrtićki kapaciteti dijelom su financirani sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Jedino je područni odjel dječjeg vrtića Zrno na Žitnjaku u potpunosti financiran iz zagrebačkog gradskog proračuna.

Opet o udrugama

I Marija Selak Raspudić u debati se okrenula Tomaševićevom financiranju udruga, što je bila omiljena tema kampanje i drugih kandidata na ovim izborima, naročito Ivice Lovrića čija lista nije uspjela prijeći prag za ulazak u Gradsku skupštinu niti se sam Lovrić uspio probiti u drugi krug (1, 2) za izbor gradonačelnika, a financiranje udruga bila je glavna tema, podsjetimo, i na zadnjim izborima 2021. godine kada se Tomašević sučelio s Miroslavom Škorom.

“Zagreb, koji se fokusira isključivo na privilegirane udruge, ja vidim kao dio Hrvatske, kao snažan nositelj hrvatskog identiteta i kao dio srednje Europe i time se, gospodine Tomašević, ponosim”, kazala je u jednom trenutku Marija Selak Raspudić.

Tomašević je uzvratio protupitanjem:

“Ako možete objasniti na koje privilegirane udruge mislite? Znači, zanima me konkretno? Znači, koje su to udruge koje su privilegirane? Koji su ti pojedinci? Vidim da ste opet koordinirani s Turudićem jer se opet plasiralo danas da se pokreću nekakvi izvidi oko nekakvog izvlačenja udruga, to ste isto tako bili i u prvom krugu, pa me zanima koji su to konkretno udruge? Koji su to konkretno pojedinci? Za što to točno mene optužujete?”, da bi je u nastavku upozorio da neka “pazi što kaže” jer bi moglo biti “utuživo za klevetu”.

Marija Selak Raspudić upozorila ga je kako ima pravo na iznošenje vlastitog mišljenja pa je potom rekla:

“Pa nisam ja prva koja je primijetila koliko je porastao proračun za udruge i koliko im više dodjeljujete u svom mandatu, i to onim ljudima koji su, primjerice, kao Nikola Devčić, direktno povezani s vašom strankom kao osnivači Nove ljevice, kao što je udruga Domino, čiji jedan od osnivača Gordan Bosanac je vaš zastupnik u Europskom parlamentu. Dakle, je li vama normalno da je toliko premrežena interesna struktura direktno financirana iz gradskog proračuna?”

Tomislav Tomašević na to je rekao:

“Što se tiče udruga, za vrijeme Milana Bandića nije bilo uopće nikakvih javnih natječaja, znači financiralo se udruge direktnim odlukama gradonačelnika, a sada je 28 javnih natječaja za sve udruge – od zaštite okoliša, mladih, branitelja, socijalne politike, kulture itd. Potpuno su jasni kriteriji, postoje povjerenstva koja o tome odlučuju, ja o tome ne odlučujem. Sve transparentno. I svima smo povećali, svim udrugama i braniteljima i svima smo povećali iznose za projekte koji financiraju, koji unapređuju život u našoj zajednici”

Podsjetio je potom kako ga se i prije četiri godine optuživalo za izvlačenje novca preko nekih fiktivnih udruga, a on i dalje živi u stanu od 40 kvadrata.  Marija Selak Raspudić mu je odgovorila:

“Pa vi govorite o nekakvim vijećima koja odlučuju umjesto vas, tko je imenovao ta vijeća? Vi ste ih imenovali”.

Tomislav Tomašević pojasnio joj je:

“Za udruge sportske u gradu Zagrebu znači čak 28 milijuna eura, a počeli smo s 15 milijuna eura mandat. Njima je toliko rastao proračun za aktivnosti svih mogućih sportskih klubova koji su registrirani kao udruge…Nama je, inače, proračun za sport utrostručen. U ovom mandatu i za vrhunski sport, i za sportske udruge i za ulaganja u sportsku infrastrukturu”, izrazivši svoje mišljenje da će Selak Raspudić s tom taktikom proći kao Škoro, pritom krivo spomenuvši ne samo drugi krug izbora za gradonačelnika, već i drugi krug “predsjedničkih izbora”, iako Škoro nije uspio ući u drugi krug, već su se te godine natjecali Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović.

Novac se povećao svima

Nije točna Tomaševićeva izjava da za vrijeme Bandića nije bilo nikakvih natječaja za udruge, već se udruge financiralo direktnim odlukama gradonačelnika. Iako ne možemo isključiti da je neka udruga dobila novce direktnim dogovorom s Bandićem, na službenim stranicama Grada Zagreba moguće je pronaći arhivu javnih natječaja od 2016. godine nadalje koja pokazuje da je za vrijeme Bandićeve uprave bilo javnih natječaja za udruge. Iako manje od 28, kao za vrijeme mandata Tomaševićeve gradske uprave, Grad Zagreb je svake godine objavljivao niz javnih natječaja na koja su se udruge mogle prijaviti.

Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba odnosio se na kulturne djelatnosti i poslove, akcije i manifestacije u kulturi od interesa za Grad Zagreb, a koje Grad programom utvrdi kao svoje javne potrebe i one koje su utvrđene posebnim zakonom (primjer iz 2018. godine). Potom su tu bili i javni natječaji za financiranje programa i projekata udruga koji su bili podijeljeni na niz kategorija, a Grad je svake godine objavljivao i Javni poziv za sufinanciranje provedbe projekata udruga ugovorenih iz programa i fondova Europske unije te Javni natječaj za dodjelu gradskih prostora na korištenje udrugama.

Prijave za sve spomenute javne natječaje pregledavala su nadležna povjerenstva koja je imenovao gradonačelnik Milan Bandić, jednako kao što i sada djeluju povjerenstva koje je imenovao gradonačelnik Tomislav Tomašević, u čemu je Marija Selak Raspudić bila u pravu.

Njena konstatacija da, primjerice, Nikola Devčić prima potporu jer je u Novoj ljevici ne drži vodu jer je Subversive festival za kojeg njegova udruga Bijeli val prima financijsku pomoć osnovan još 2008. godine i otada se svake godine održava, dok je Nova ljevica osnovana tek 2016. godine. Udruga Bijeli val dobivala je sredstva kao potporu Festivalu još i u vrijeme Bandića pa je tako, primjerice, na poziv za javne potrebe u kulturi 2020. godine dobila od Grada u nekoliko kategorija oko 140 tisuća kuna, odnosno 18.582 eura, dok je za 2024. godinu, prema portalu Transparentnost (koji je osnovan u vrijeme Tomaševića i omogućuje uvid u sve transakcije), od Zagreba dobila 93.000 eura.

Udruga Domino održava niz manifestacija u zemlji i u sklopu međunarodne suradnje. Na već spomenutom natječaju iz vremena Milana Bandića dobila je 16.856 eura, a u 2024., također prema portalu Transparentnost, 136.950 tisuća eura.

Za vrijeme Tomaševića ta se potpora, kao što vidimo, povećala nekoliko puta, međutim, i svim su se drugim udrugama povećala sredstva od kada je Možemo u koaliciji sa SDP-om došao na vlast u Zagrebu, uključujući i onima koje spadaju u kategoriju “vrhunski sport” te su konstatacije Tomislava Tomaševića o tome točne.

Kao što su iz Grada objasnili za jedan naš raniji tekst, svake se godine raspisuju natječaji za programe udruga u različitim područjima prema Zakonu o udrugama i Pravilniku o financiranju udruga (1, 2, 3, 4). Osim toga, Skupština Grada Zagreba donosi posebne programe javnih potreba na godišnjoj razini odakle se sufinanciraju programi organizacija civilnoga društva kroz javne pozive i natječaje, a najmanji dio sredstava dodjeljuje se temeljem ostalih propisa.

U 2022., 2023. i 2024. godini, dakle u vrijeme mandata aktualne zagrebačke vlasti, za programe organizacija civilnoga društva dodijeljeno je ukupno 103,5 milijuna eura putem javnih poziva pa je tako recimo u 2024. provedeno 28 javnih natječaja.

U prošloj godini iz Proračuna Grada Zagreba putem javnog natječaja najviše sredstava za sufinanciranje otišlo je za dodjelu financijske potpore vrhunskom sportu (4.000.000 eura 2024.); potom socijalnoj zaštiti i humanitarnim programima u koje su uključeni projekti udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja, posebno za osobe s invaliditetom, beskućnike i osobe žrtve obiteljskog nasilja (1.644.645 eura 2024.); zatim mladim izviđačima (292.000 eura 2024.), udrugama branitelja (263.000 eura 2024.), udrugama iz područja zaštite zdravlja (262.800 eura 2024.), udrugama iz područja zaštite okoliša, zaštite životinja, poljoprivrede, šumarstva te promocije inovatorstva (153.912 eura 2024.), udrugama iz područja promicanja ljudskih prava (109.300 eura 2024.), udrugama iz područja sustava civilne zaštite (100.000 eura 2024.), udrugama iz područja međugradske i međunarodne suradnje (50.952 eura 2024.), udrugama iz područja zaštite potrošača (20.000 eura 2024.) te na koncu izravnom dodjelom temeljem članka 6. Pravilnika dodijeljeno je 65.780 eura.

Grad Zagreb jednom godišnje raspisuje i Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi te posebne pozive. Kroz javne pozive temeljem Programa javnih potreba u kulturi, prošle je godine udrugama dodijeljeno oko 10 milijuna eura.

Kroz Program javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Zagreba putem javnih poziva financiraju se udruge koje djeluju na području tehničke kulture, inovatorstva, astronomije, modelarstva, fotografije i filma i slično. Na temelju odluka ove uprave dodijeljeno je  857.258 eura u 2022. godini, 858.718 eura u 2023. godini te 942.800 eura u 2024. godini.

Uz to, kroz javne pozive financira se i Program javnih potreba u sportu Grada Zagreba. Sportski savez raspisuje javni poziv za svaku godinu, a u trenutnom mandatu dodijeljeno je 19.579.297 eura u 2022. godini, 19.603.867 eura u 2023. godini te 27.920.485 eura u 2024. godini.

Tomašević je u sučeljavanju spomenuo “koordinaciju s Turudićem” jer Nacional u novom broju uoči drugog kruga izbora piše kako je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić pokrenuo izvide oko financiranja udruga.

Zagreb je bio u nezavidnoj financijskoj situaciji, ali nije bio pred bankrotom

Tomislav Tomašević u jednom je trenutku debate ustvrdio kako je preuzeo upravljanje gradom nakon najkorumpiranije vlasti u povijesti Zagreba, gdje je grad bio na rubu bankrota, gdje je trebalo stabilizirati financije, oporaviti grad od potresa, reformirati Zagrebački holding, pa je ponovio kako je prepolovljen dug prema bankama iz Zagrebačkog holdinga i Grada te vraćen akumulirani deficit kojeg je ostavila prethodna vlast te su pokrenute  kapitalne investicije.

Marija Selak Raspudić mu je replicirala:

“Ako govorimo o tome da je Grad bio na rubu bankrota, to je laž. Grad je u trenutku kada ste ga vi preuzeli imao zapravo imovinu 2,6 milijardi eura, a dugove od 260 milijuna eura. Reći da je bio pred bankrotom je isto kao da ja dođem i kažem u Mercedesu da ne mogu platiti stanarinu. Dakle, Grad je imao poteškoća s likvidnošću, ali nije bio pred bankrotom”.

Kada je Tomislav Tomašević preuzeo vlast, Zagreb je stvarno imao problema s likvidnošću. Nije mu, međutim, prijetio bankrot o čemu opširnije možete čitati u članku Lupe koja ja ispitivala točnost te opetovane tvrdnje gradonačelnika Tomaševića.