„Ja sam svoju dionicu odradio… Doviđenja i hvala vam svima na suradnji“, odjeknulo je 1. srpnja 2009. godine iz središnjice HDZ-a na Trgu hrvatskih velikana (1, 2, 3). Tadašnji predsjednik Vlade Ivo Sanader, koji je tu dužnost obnašao od prosinca 2003. godine, naprasno je dao ostavku. Bez ikakvog dodatnog objašnjenja. Razlozi zbog kojih je Sanader tog srpanjskog dana odstupio predavši Vladu i stranku Jadranki Kosor – na njen rođendan – nikada nisu otkriveni.
No naprasna ostavka, vrlo brzo se pokazalo, bila je početak pada šest godina najmoćnijeg političara u zemlji kojeg su cijenili i izvan granica, posebno unutar Europske pučke stranke. Ubrzo su se počele raspetljavati ozbiljne korupcijske afere zbog kojih je Ivo Sanader u konačnici pravomoćno osuđen na ukupno 18 godina zatvora.
Bez ikakve pompe, šesnaest godina nakon naprasne ostavke i nakon gotovo devet i pol godina uzništva, koje je s prekidima trajalo od kraja 2010. godine, Ivo Sanader vraća se na scenu. Početkom tjedna izašao je na uvjetnu slobodu iz kaznionice Lipovica nakon što je odslužio dvije trećine kazne.
Naime, prošlog tjedna sudsko vijeće Županijskog suda u Sisku odobrilo je oslobađanje Sanadera nakon što se s tim prijedlogom suglasila i sama Kaznionica kao i sisačko tužiteljstvo. Kako mu je od izrečenih ukupno 18 godina zatvora ostalo još sedam godina i 15 dana, Ivo Sanader će sve do 15. kolovoza 2032. godine ostati u redovnom kontaktu s Probacijskim uredom u Zagrebu. Prvo od redovitih mjesečnih javljanja tom uredu obavio je u ponedjeljak nakon izlaska iz kaznionice Lipovica (1, 2, 3, 4).
Sanader je pravomoćno osuđen u tri slučaja
Sanader je pravomoćno osuđen u tri slučaja: zbog izvlačenja novca iz javnih poduzeća u slučaju Fimi media, za traženje i primanje mita u slučaju Planinska te za prepuštanje upravljačkih prava nad INA-om mađarskom MOL-u u zamjenu za mito.
Nekadašnji predsjednik Vlade i HDZ-a, prvi je i za sada jedini tako visoki dužnosnik osuđen za korupciju. U zatvoru je u kontinuitetu bio od 2019. godine kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu na šest godina u slučaju korupcijske afere Planinska. Riječ je o predmetu u kojem je Stjepan Fiolić, nekadašnji vlasnik mesne industrije i HDZ-ov saborski zastupnik, priznao da je bivšem predsjedniku Vlade u njegov dom u Kozarčevoj ulici u „kutiji za hrenovke“ donio 10 milijuna kuna i milijun eura provizije.
Sredinom listopada 2021. godine Vrhovni sud je djelomično potvrdio presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi media, prema kojoj je HDZ zbog izvlačenja novca iz državnih tvrtki i institucija morao platiti 3,5 milijuna kuna kazne. Istodobno je Sanaderu, uz povrat nezakonito stečene koristi, kazna bila smanjena s osam na sedam godina zatvora.
Koncem listopada 2021. godine, pak, Vrhovni sud je potvrdio i prvostupanjsku presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od Zsolta Hernádija, šefa mađarskog MOL-a, osuđen na šest godina zatvora. Vlastima nedostupan Hernádi osuđen je na dvije godine zatvora.
U dva slučaja Sanader je oslobođen
Nekadašnji predsjednik vlade i HDZ-a bio je optužen u pet postupaka – u tri je pravomoćno osuđen, a u dva oslobođen. Prva oslobađajuća presuda stigla je u studenom 2021. godine u aferi HEP-Dioki. Tada je Sanader s poduzetnikom Robertom Ježićem oslobođen optužbi za prodaju jeftine struje Ježićevu Diokiju na štetu HEP-a.
U listopadu prošle godine, pak, u ponovljenom suđenju Sanader je nepravomoćno oslobođen optužbi za ratno profiterstvo u aferi Hypo. U tom je slučaju bio optužen da je krajem 1994. i početkom 1995. godine kao zamjenik ministra vanjskih poslova zloporabio položaj te uzeo proviziju od 3,6 milijuna kuna od austrijske Hypo banke prilikom ishođenja kredita za kupnju zgrada za hrvatska diplomatska predstavništva.
Kako se radilo o vremenu u kojem je zemlja bila u neposrednoj ratnoj opasnosti, Sanader je bio optužen i za ratno profiterstvo na temelju Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije. Sanader je od početka tvrdio da nije kriv i da nije primio nikakvu proviziju. U dva navrata sudovi su ga proglasili krivim, ali su te presude ukinute odlukama Vrhovnog i Ustavnog suda. Prošlogodišnju oslobađajuću presudu u ponovljenom postupku u aferi Hypo potvrdio je Visoki kazneni sud u veljači ove godine. Iako sud nije sporio da je Sanader primio novac od austrijske banke, zaključeno je da se nije radilo o ratnom profiterstvu.
Presudom Vrhovnog suda iz veljače ove godine obustavljen je posljednji tekući postupak protiv Sanadera. Time su se stvorili uvjeti da on zatraži prijevremeni otpust s izdržavanja zatvorske kazne, a polovina izdržane kazne nastupila je još u kolovozu 2023. godine kako je nakon Sanaderova izlaska iz zatvora Lipovica napomenuo njegov odvjetnik Dragan Crnković.
Zašto je Sanader pušten iz zatvora?
U odluci o uvjetnom otpustu navedeno je da je vijeće pri odlučivanju u obzir uzelo više okolnosti iz izvješća kaznionice, uključujući podatke da Sanader ima uredan tijek izdržavanja kazne, uredno provodi program izvršavanja kazne i da je ocijenjen kao naročito uspješan. Navodi se i da poštuje kućni red, nije disciplinski kažnjavan, nema otvorenih drugih postupaka, materijalno i stambeno je zbrinut te ima osiguran smještaj.
»On ima sigurno 15 dijagnoza i 72 godine«, objasnila je novinarima Božena Perić, sutkinja Županijskog suda razloge Sanaderovog puštanja na slobodu. Odvjetnik Crnković dodaje kako Sanaderu slijede i određeni zdravstveni zahvati.
„On želi što prije biti sa svojom obitelji, slijede mu i određeni zdravstveni zahvati, posvetit će se liječenju i svojim umirovljeničkim danima“, naveo je Crnković dodajući kako „politički angažman apsolutno više ne dolazi u obzir”.
Posljednji put se Sanader natjecao na parlamentarnim izborima 2007. godine, a tada osvojeni zastupnički mandat aktivirao je u listopadu 2010. godine kada je već dobrano bio pod istragom. Ranije te godine izbačen je iz HDZ-a pod optužbom da je planirao izvesti puč unutar stranke. Stranačke veze su pukle, ali neka prijateljstva nikada nisu. HDZ-ov doajen i nekadašnji predsjednik Sabora Luka Bebić redovito je Sanadera posjećivao u Remetincu i Lipovici, a dugogodišnjeg prijatelja nije se odrekao ni arhitekt Jerko Rošin.
Novinari su Sanadera dočekali ispred kaznionice Lipovica, a potom i doma u zagrebačkoj Kozarčevoj ulici. U prošlosti od njih nije bježao, sada je odlučio šutjeti. No teško je vjerovati da će Sanader ostati samo umirovljenik koji se treba priviknuti na ponovo stečenu slobodu i koji će svoje umirovljeničke dane kratiti druženjem s obitelji i prijateljima. Dani ponosa i slave daleko su iza njega, ali puno je toga ostalo nedorečeno od naprasne ostavke prije 16 godina i nevjerojatnog posrnuća tog političara koje je ubrzo uslijedilo.
