Društvenim se mrežama ponovno proširila pogrešna interpretacija UN-ove Agende održivog razvoja do 2030. Korisnica Facebooka napisala je opširan status uz video koji je objavila (arhiviran ovdje), a u njemu tvrdi da se “iza lijepih i šarenih sličica krije plan”:
“Agenda 2030. koristi se kao poluga za nametanje:
Digitalnih identifikacijskih sustava koji određuju pristup javnom životu.
Centraliziranog nadzora banaka kojim se može blokirati Vaš novac.
“Zelenih” pravila koja diktiraju što smijete kupovati, voziti ili jesti.
Ograničenja emisije ugljika koja se odnose na Vaš svakodnevni život.
Oni žele kontrolu nad svakim aspektom Vašeg života. Agenda 2030 se postupno nameće kao politički okvir. Jednom kada Vaša vlada stavi potpis, Ujedinjeni narodi očekuju punu usklađenost sa svakim pojedinim “ciljem” koji oni definiraju. …
Nadzor opravdan “zdravljem” ili “klimom”. Rat protiv gotovine. Indoktrinacija u školama. Sve to već dolazi i do našega doma!
Slika prikazuje logo Ciljeva održivog razvoja (SDG) Ujedinjenih naroda. Širok raspon tema: Obuhvaćaju izazove poput siromaštva, gladi, zdravlja, obrazovanja, rodne ravnopravnosti, čiste vode, pristupačne energije, dostojanstvenog rada, industrije, inovacija, smanjenja nejednakosti, održivih gradova, odgovorne potrošnje, klimatskih akcija, života pod vodom, života na kopnu, mira, pravde i partnerstava.
NIŠTA OD OVIH CILJEVA NIJE ZA DOBRO NI JEDNOG NARODA,TO JE POROBLJAVANJE I ODUZIMANJE SLOBODE I SVIH PRAVA NA ŽIVOT,UVOD U KAOS,RATOVE,ODUZIMANJE HRANE,VODE I SLOBODE KRETANJA!”
Osim toga, u objavi je istaknula da je “lažna pandemija” bila samo uvod za “usklađivanje propusta i izmjena i prilagodbe zakona” pri čemu su “poubijali milijune ljudi jer i to je dio plana 2030. – depopulacija naroda”. Dodala je i da je upravo zbog toga Hrvatska uvela euro, “zbog digitalizacije novca jer bi s kunom centralizacija bila nemoguća ili otežavajuća”.

Što je Agenda 2030?
UN-ova Agenda održivog razvoja do 2030. već je niz godina okosnica brojnih dezinformacija o čemu je Faktograf pisao više puta. Radi se o dokumentu koji su Ujedinjeni narodi usvojili 2015. godine, a sastoji se od 17 ciljeva kojima se želi poboljšati kvalitetu života svih stanovnika Zemlje.
Ciljevi UN-ove agende održivog razvoja (eng. Sustainable Development Goals, SDGs) su sljedeći: eliminirati siromaštvo i glad, unaprijediti zdravstveni sustav prvenstveno kroz bolju procijepljenost, veća kvaliteta obrazovanja, rodna ravnopravnost, pristup čistoj vodi, priuštiva i čista energija, pošteno plaćen rad i ekonomski rast, inovativan pristup industriji i infrastrukturi, smanjenje nejednakosti, održivi gradovi i zajednice, odgovorna proizvodnja i potrošnja, suočavanje s klimatskom krizom, očuvanje života pod vodom i na zemlji, mir, pravednost i jake institucije te zajedničko djelovanje.
Uspješna implementacija preporučenih mjera, što na UN-ovoj stranici jasno piše, nije pravno obavezujuća i u potpunosti će ovisiti o vladama nacionalnih država, uz sudjelovanje civilnog društva i privatnog sektora. UN će sa svoje strane provoditi nadzor uspješne implementacije predviđenih mjera. Drugim riječima, provedba i uspjeh ciljeva ovisit će isključivo o vladinim politikama. UN, osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem očuvanja mira i promicanja međunarodne suradnje, na raspolaganju nema izvršne ovlasti kojima bi nacionalne države mogao natjerati na djelovanje. Odnosno, kako to prikazuju teoretičari zavjere, UN ne može “oduzeti slobode” ili “porobiti stanovništvo”.
Hrvatska je tijekom pregovora za usvajanje Agende 2030. bila u skupini država koje su se snažno zalagale da ciljevi održivog budu univerzalne naravi, stoji na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Odlukom Vlade Republike Hrvatske donesenom 18. siječnja 2018. osnovano je Nacionalno vijeće za održivi razvoj čija je zadaća predložiti mjere i aktivnosti, prioritete, obveznike, dinamiku i sredstva potrebna za provedbu prvih 16 (od ukupno 17) ciljeva Agende 2030 te pratiti, analizirati i koordinirati njihovu provedbu. Stručne i administrativne poslove za Vijeće obavlja Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
Stoga se ne može reći, kako korisnica tvrdi u objavi, da se “Agenda 2030. postupno nameće kao politički okvir” i da to “nije za dobro nijednog naroda”, da je to “porobljavanje, oduzimanje slobode i svih prava na život, uvod u kaos, ratove, oduzimanje hrane, vode i slobode kretanja”. Korisnica za tu tvrdnju ne pruža nikakve dokaze.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
UN – česta meta dezinformatora
Organizacija Ujedinjenih naroda česta je meta teoretičara zavjera o čemu je Faktograf više puta pisao. Kontrola stanovništva, porobljavanje, oduzimanje sloboda, depopulacija – samo su neki od pojmova koji se vrte i vežu uz UN. Tako smo već pisali da UN nije “isplanirao migracijsku zamjenu stanovništva”, da se ne zahtijeva od država “odricanje od suvereniteta”, da ne postoji sustav koji može kontrolirati potrošnju građana ili što kupuju, da UN nije “stvorio pandemiju”, da ne vode projekt Novi svjetski poredak itd.
Takve teze već neko vrijeme kolaju, kako u domaćem, tako i u stranom, dezinformacijskom krajoliku. U takvim se krugovima gotovo svaka vrsta globalne suradnje gleda kao pokušaj ukidanja slobode i uvođenja ekstenzivne kontrole građana. Na primjer, klimatski akcijski okviri, poput onih o kojima se raspravlja na multilateralnim forumima, opisuju se kao pokušaji ograničavanja razvoja i reguliranja privatnog života. Slično tome, zdravstvene mjere koje preporučuju organizacije poput UN-ove Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) opisuju se kao mehanizam za kontrolu stanovništva putem cjepiva ili uvođenjem karantene, kao što smo vidjeli u mnogim teorijama zavjere o Covidu-19 (1, 2, 3).
Ujedinjeni narodi međuvladina su organizacija čiji je cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja daljnjih ratova. Nema dokaza da Ujedinjeni narodi rade na stvaranju “jednosvjetske vlade”.
Pandemija je bila stvarna
U ožujku 2020. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je pandemiju Covida-19, tada nove i neistražene zarazne bolesti protiv koje još nije postojalo cjepivo. Mjere koje su provodile države širom svijeta nakon rapidnog širenja koronavirusa, bile su javnozdravstvene i društvene mjere kojima se nastojalo usporiti ili zaustaviti širenje bolesti Covid-19. Prema preporukama WHO-a, to je uključivalo otkrivanje i izolaciju pozitivnih pacijenata, praćenje kontakata zaraženih, društveno i fizičko distanciranje, uključujući i ograničavanje masovnih okupljanja, međunarodnih putovanja te procjepljivanje (nakon otkrića cjepiva).
To su bile neobvezujuće preporuke WHO-a koje su vlasti država članica organizacije mogle, ali i nisu morale uvesti. Činjenica je da su vlasti mnogih država, u manjoj ili većoj mjeri uvele i “zatvaranja”, odnosno “lockdown” te su i tu mjeru, kao i druge, ukidale nakon pada broja slučajeva koronavirusa i smanjenja zdravstvene opasnosti za stanovništvo.
U svibnju 2023. godine, WHO je, nakon što je uočio silazni trend u broju infekcija, proglasio kraj pandemije, odnosno, krize uzrokovane njome. Čelnik te organizacije, Tedros Adhanom Ghebreyesus, upozorio je, međutim, da virus još uvijek cirkulira: “Još uvijek ubija i još uvijek se mijenja. Ostaje rizik od pojavljivanja novih varijanti koje uzrokuju nove poraste slučajeva i smrti.” Dok nekima sjećanje na pandemiju blijedi, kao i oprez zbog virusa koji je još uvijek prisutan, drugi će i dalje negirati njegovo postojanje.
Na koncu možemo zaključiti da je objava privatne korisnice na Facebooku djelomice netočna, a djelomice joj nedostaje kontekst. Nije točno da se Agendom 2030. želi nametnuti "blokada novca građana", "diktiranje što građani smiju kupovati, voziti ili jesti", da se time postiže "kontrola nad svim aspektima života" građana, kao što se njome ne pokreće "rat protiv gotovine" niti "indoktrinacija u školama". Korisnica pogrešno interpretira Ciljeva održivog razvoja UN-a te izostavlja kontekst i razloge zbog kojih su doneseni.






