Slađana Velkov, zagovarateljica alternativne medicine s čijim se dezinformacijama Faktograf susreo više puta, na svom je Facebook profilu 23. lipnja (arhivirano ovdje) objavila niz znanstveno nedokazanih tvrdnji o vitaminu K i njegovoj navodnoj štetnosti za novorođenčad. Od objave status je prikupio 310 dijeljenja i 612 reakcija.
„Da li vitamin K (daje se odmah po rođenju) izaziva retardaciju, autizam, moždane infarkte i epilepsiju kod dece?
‘Vitamin K injekcija je veoma opasna i jedna je od retkih koje nose sa sobom ‘crnu kutiju upozorenja’.’
1960 godine je uvedena praksa davanja vitamina K deci pod izgovorom da bebe nemaju prirodno ovog vitamina dovoljno i da je potrebno davati veštački vitamin da bi se sprečila moguća krvarenja kod beba. Nivoi vitamina K su proglašeni niskim u poređenju sa nivoom kod odraslih ali nije uzeta u obzir kilaža bebe kao i nutritivne potrebe beba, kao kada se recimo određuje doza nekog leka bebi. Nisu se (ili nisu želeli) zapitali da li je možda taj nivo vitamina K normalan za bebe? Nećemo dati istu dozu leka bebi od 4 kg i odraslom čoveku od 70kg ali zato se vitamin K daje bebama u 300 puta većim dozama od potrebnih“, piše Velkov.
Zašto se djeci odmah nakon rođenja daje vitamin K?
Kako je Faktograf već pisao, vitamini su organski spojevi koji su u malim količinama nužni za normalno funkcioniranje ljudskog i životinjskog organizma, a dijele se na one topljive u vodi te one koji se tope u mastima. Vitamin K esencijalni je vitamin topiv u mastima, a njegova je funkcija sinteza protrombina i nekih drugih čimbenika zgrušavanja krvi, a znak njegovog nedostatka u organizmu jest usporeno zgrušavanje
krvi.
Novorođenčad se rađa s vrlo malim zalihama ovog vitamina u krvi, što može dovesti do ozbiljnih krvarenja, uključujući ona koja mogu uzrokovati oštećenje mozga pa čak i smrt. Zbog toga se novorođenčadi vitamin K daje odmah nakon rođenja, najčešće intramuskularnom injekcijom, a nekada i oralno, kroz više doza tijekom prva tri mjeseca života, piše američki CDC. Praksa rutinskog davanja vitamina K novorođenčadi uvedena je početkom 1960-ih godina, nakon što je Američka akademija pedijatara (AAP) preporučila primjenu doze od 0,5 do 1mg pri rođenju djeteta, ovisno o tjelesnoj težini djeteta. Injekcija je dokazano sigurna i korisna već više od 60 godina, objašnjava
Mayo Clinic. Važno je napomenuti da injekcija vitaminom K nije usporediva s cjepivom jer ne štiti od zaraznih bolesti.
Sva novorođenčad rađa se s niskim razinama vitamina K, neovisno o tome koliko ga je majka unosila tijekom trudnoće. Naime, vitamin K kroz posteljicu prolazi u vrlo malim količinama, a ni majčino mlijeko ne sadrži ga dovoljno da bi se osigurale potrebne zalihe. Zbog toga su dojenčad koja se isključivo hrane majčinim mlijekom izložena većem riziku od krvarenja uzrokovanog nedostatkom vitamina K. Iako je adaptirano mlijeko obogaćeno ovim vitaminom, stručnjaci se slažu da ni to ne mijenja preporuku da novorođenčad primi preventivnu dozu vitamina K.
Još uvijek nije potvrđeno zašto neka novorođenčad koja ne prime vitamin K ostanu zdrava, dok druga razviju ozbiljna krvarenja u tijelu. Međutim poznato je da se kod novorođenčadi koja ne prime vitamin K rizik od krvarenja povezanog s njegovim nedostatkom, u razdoblju od prvog tjedna do šestog mjeseca života, procjenjuje na između jednog slučaja na 14 000 i jednog slučaja na 25 000. Primjena injekcije vitamina K taj rizik smanjuje na manje od jednog slučaja na 100 000 novorođenčadi, objašnjava portal ProPublica.
Za razliku od novorođenčadi, odrasli većinu vitamina K dobivaju prehranom, osobito konzumacijom zelenog lisnatog povrća, borovnica ili kivija. Osim toga, dio vitamina K proizvode crijevne bakterije koje sudjeluju u probavi i održavanju zdravlja crijeva. Odrasli čovjek dobiva vitamin K hranom koja je njime bogata, poput zelenog lisnatog povrća, borovnica te kivija ili iz korisnih crijevnih klica (tj. bakterija) koje pomažu u probavi i zdravlju crijeva. Crijeva novorođenčadi nisu razvijena pa se ne može računati na taj izvor vitamina K.
Vitamin K kao regulator ravnoteže
„O čemu se ovde u zapravo radi?
Vitamin K izaziva zgrušavanje krvi i tako zapravo ‘zaustavlja’ krvarenje. Ta krv se ne zgrušava samo na mestima gde su mikrooštećenja već u celom telu. Tako može doći do začepljenja krvnih sudova u mozgu, do blažih ili težih moždanih infarkta i posledica kao sto su blaga ili teža retardacija, autizam, cerebralna paraliza, epilepsija i mnogih drugih poremećaja koje ne povezujemo sa nečim što se tako bezazleno zove: vitamin K.
Dok beba u stomaku dobija kiseonik putem krvi, ima veći broj eritrocita (crvenih krvnih zrnaca) zbog manje koncentracije kiseonika u krvi nego u atmosferskom vazduhu. Kada beba počne da diše svojim plućima, razori se višak eritrocita a rezultat je povećana koncentracija bilirubina. Bilirubin se normalno metaboliše zdravom jetrom kada nema nikakve žutice, medjutim zbog velikih količina sintetičke supstance (vitamin K) uz mešavinu opasnih toksičnih materija kao sto su: aluminijum, benzil alkohol, hidrohlorična kiselina, masne goveđe kiseline i dr., dolazi do preopterećenosti jetre, do zapušenja i vraćanja bilirubina nazad u krv sto izaziva žuticu koju u oficijalnoj medicini
zovu ‘fiziološka žutica’. Ukoliko je količina bilirubina veća, može doći do oštećenja mozga pa nam je poznata bliska veza izmedju oštećenja mozga bilirubinom i cerebralne paralize.Dakle, vitamin K povećava koagulabilnost i dovodi do moždanih udara kod beba kao što je slučaj i sa vakcinama, što je detaljno opisao Dr. Andrew Moulden i drugi lekari iz tima koji su istraživali negativno delovanje vakcina. Oni tvrde da vakcine izazivaju male moždane udare kod dece koja ih primaju. Naime, zbog toksina iz vakcina i velike koncentracije belih krvnih zrnaca u sićusnim krvnim sudovima u mozgu, dolazi do njihovog zapušenja a crvena krvna zrnca se nadogradjuju i stvaraju tromb na tom mestu što dovodi do neishranjenosti tog dela mozga, autizma, cerebralne paralize ili manjih moždanih udara sto se jasno vidi po nesimetričnosti usana i očiju što detaljno opisuje Dr Moulden na svojim predavanjima“, navodi se u statusu.
Vitamin K ne djeluje samo kao sredstvo koje zaustavlja krvarenje, on tijelu daje alat da zgrušava krv kada treba i alat da zgrušavanje zaustavi kad ono više nije potrebno. Zato ga je bolje promatrati kao regulatora ravnoteže, a ne kao sredstvo koje samo zgrušava krv.
Injekcija vitamina K sadrži male, sigurne količine pomoćnih sastojaka poput aluminija čija je količina znatno ispod granice koja se smatra sigurnom i konzervans benzil alkohol koji se osim u injekcijama i cjepivima u prirodi može pronaći u voću, zelenom i crnom čaju. Kako prenosi AFP Fact Check, da bi došlo do bilo kakve nuspojave, injekcija bi morala sadržavati 100 puta veću količinu benzil alkohola. Iako postoje upozorenja o nakupljanju aluminija kod osoba s kroničnim bubrežnim problemima koje dugotrajno uzimaju vitamin K, to nije usporedivo s jednokratnom dozom koji se daje zdravoj novorođenčadi.
Nuspojave vitamina K su minimalne. Teške alergijske reakcije (poput anafilaksije) na injekciju vitamina K izuzetno su rijetke, a najčešće je prijavljena blaga iritacija na mjestu injekcije.
Teoretičari zavjere često netočno povezuju injekciju vitamina K s pojavom žutice kod novorođene djece. Žutica povezana s vitaminom K uočena je samo kod beba visokog rizika, primjerice u prijevremeno rođene bebe u dozama 30-60 puta većim od onih uobičajenih. Žutica kod novorođenčadi posljedica je povišene razine bilirubina u krvi, tvari koja nastaje razgradnjom hemoglobina iz crvenih krvnih stanica. Većina novorođenčadi ima fiziološku žuticu koja se spontano povlači. Ona nastaje jer je njihova jetra još nezrela za preradu bilirubina. Najčešćim uzrocima žutice smatraju se fiziološka žutica, dojenje i prekomjerna razgradnja crvenih krvnih stanica.
Upozorenje na intravenoznu primjenu
“U uputstvu koje ide uz vitamin K piše da davanje vitamina K u mišić ili u venu, može imati teške posledice kao što su anafilaktički šok, zastoj rada srca i pluća i smrt.
Međutim, mi danas znamo da se kod nas vitamin K daje u mišić. U uputstvu takodje piše da se intramuskularni vitamin K daje samo u slučajevima kada drugi put nije moguć i kada je rizik od krvarenja izuzetno velik. Znamo da se u većini zemalja, novorodjenim bebama vitamina K daje oralno u prvih 24h a u nekim zemljama se uopšte ne daje, osim ukoliko postoji potreba za tim. Zašto se kod nas svakoj bebi vitamin K daje u mišić i pored ‘crne kutije upozorenja’ da se nikako ne daje na taj način osim preke potrebe?
Ono što je veoma zabrinjavajuće je što sve češce dolazimo do podataka da vitamin K izaziva rak, posebno leukemiju kod dece!
Istraživanja iz 1970-e godine su pokazala da se kod dece koja su dobila vitamin K u prvoj nedelji života, pojava raka do desete godine zivota, povećala 3 puta. British Journal of Cancer je objavio studiju ‘Faktori povezani sa pojavom raka kod dece’ J. Golding, 1990-e u koja potvrdjuje da se rak a posebno leukemija kod dece između prve i šeste godine života, javlja dva puta češce kod dece koja su dobila vitamin K na rođenju kao i da su negativni efekti IM vitamina K: anemija, ostećenje jetre, ostećenje bubrega, smrt. Na samom uputstvu Konakiona piše da može izazvati hemolizu eritrocita odnosno žuticu, alerijske reakcije uključujući crvenilo lica, probleme sa digestivnim traktom, osip, otok i bol, itd. Takodje upozorava da veće doze mogu izazvati oštećenje mozga kod novorodjenih beba kao i hipoksiju”, navodi se u statusu.
U objavi je podijeljena slika upozorenja koje se nalazi na pakiranju AquaMEPHYTON-a, injektabilnog oblika vitamina K koji se primjenjuje pod kožu, u mišić ili izravno u venu. Kako je za AFP objasnila dr. Amanda Loewy, članica Odbora za program majčinstva i novorođenčadi u Udruzi obiteljskih liječnika Kanade, upozorenje jasno navodi da se odnosi na intravenoznu primjenu koja se ne primjenjuje kod novorođenčadi. Kada se dijete rodi, unutar prvih šest sati nakon rođenja, injekcija vitamina K ubrizgava se pod kožu u bedro.
Isti proizvod koji se koristi kod novorođenčadi može se koristiti i kod starijih pacijenata za intravensku infuziju. Pa se tako upozorenje odnosi na teške alergijske reakcije uočene kod osoba kojima je u kratkom vremenu dana velika doza vitamina K izravno u venu. Važno je napomenuti da primanje vitamina K u mišić ne predstavlja jednak rizik kao kada se koristi intravenozno, objašnjava AFP.
Velkov se u objavi poziva na britansko istraživanje iz 1992. godine koje je pronašlo povezanost između injekcije vitaminom K i dječje leukemije zanemarujući desetljeća kasnijih većih i rigoroznijih istraživanja koja takve nalaze nisu potvrdila. Analiza podataka šest velikih studija iz 2002. godine o povezanosti vitamina K i raka u djetinjstvu zaključila je da ne postoji uvjerljiv dokaz da je intramuskularni vitamin K povezan s dječjom leukemijom, a taj se nalaz od tada potvrđuje daljnjim istraživanjima.
Odbijanje injekcije vitamina K zbog širenja netočnih informacija na društvenim mrežama je na porastu. U Americi u 2024. godini više od 5 posto novorođenčadi nije primilo injekciju vitamina K, u odnosu na 2,9 posto u 2017. što je dovelo do povećanja broja beba koje razvijaju krvarenje zbog nedostatka vitamina K. Dojenčad s dijagnozom krvarenja zbog nedostatka vitamina K često ima krvarenje u mozgu, unutarnje krvarenje, a otprilike jedna od pet tih beba umire, objašnjava AAP. Slični trendovi primijećeni su i u drugim zemljma poput Kanade, Novog Zelanda i Škotskoj gdje se stope odbijanja injekcije kreću između 1 do 3 posto.
Zaključno, vitamin K injekcija sigurna je i znanstveno utemeljena praksa koja djelotvorno sprječava opasna krvarenja kod novorođene djece od 1960-ih godina 20. stoljeća. Tvrdnje da uzrokuje retardaciju, autizam, leukemiju, moždane udare i epilepsiju nemaju uporište u medicinskoj literaturi ili su davno znanstveno opovrgnute.
