Svi padaju, samo Živi zid raste. To je – u najkraćim mogućim crtama – sažetak podataka koje donosi redovito mjesečno istraživanje CRO Demoskop, koje agencija Promocija plus provodi na uzorku od 1300 punoljetnih građana (HRT). Istraživanje je provedeno između 1. i 3. ožujka.
Sasvim očekivano, u najbržem je padu rejting MOST-a nezavisnih lista. U mjesec dana oslabili su za 1,4 posto (s 10 posto podrške u veljači na 8,6 posto podrške u ožujku). Rejting MOST-a nakon parlamentarnih izbora na kojima su osvojili 19 mandata gotovo se prepolovio; početkom prosinca podržavalo ih je 15,6 posto birača, točno sedam posto više nego danas.
Rejting je u zadnjih mjesec dana pao i dvjema najvećim strankama. Najpopularniji je i dalje HDZ, kojeg podržava 29,3 posto birača, što je 0,7 posto manje nego prije mjesec dana. SDP-u je rejting pao za 0,6 posto pa ih sada podržava 28,2 posto birača. Isti omjer snaga je i na listi koalicijskih preferencija; da se izbori u ovom trenutku ponove, za Domoljubnu koaliciju glasalo bi 31,4 posto birača, a za koaliciju Hrvatska raste 30,9 posto birača.
I desna i lijeva koalicija u zadnjih mjesec dana tako bilježe osjetan pad. U istraživanju čiji su rezultati objavljeni početkom veljače, rejting Domoljubne koalicije iznosio je 32,7 posto (što je 1,3 posto manje nego u ožujku), a Hrvatska raste mogla je računati na potporu 32,3 posto birača (što govori o padu popularnosti od 1,4 posto).
Pat pozicija
Ukoliko uskoro budemo morali prijevremeno izaći na birališta – što trenutno treba razmatrati kao realnu mogućnost – rezultati anketnog istraživanja CRO Demoskop sugeriraju da bi se opet mogli naći u pat poziciji. Rezultat na razini opisanog rejtinga značio bi ponavljanje gotovo izjednačenog izbornog rezultata lijevog i desnog bloka, te nove pregovore o koalicijskoj suradnji s manjim strankama. No, vrlo je izgledno da u slučaju ponovljenih izbora MOST ne bi mogao biti jezičac na vagi, odnosno da njihovi glasovi ni desnima ni lijevima ne bi bili dovoljni za sastavljanje vlasti.
Važnu ulogu zbog toga bi mogle imati manje stranke. SDP-ov tradicionalni partner IDS u proteklih mjesec dana bilježi nepromijenjen rejting od 1,3 posto, ali s obzirom da se ovdje radi o regionalnoj stranci, takva im podrška praktički garantira najmanje tri mandata. U sličnoj situaciji s rejtingom od 1,4 posto (0,3 posto više nego u veljači) je i također regionalni HDSSB.
Nepromijenjena je i razina podrške koju uživa stranka HDZ-ovog koalicijskog partnera Milana Bandića. Stranka zagrebačkog gradonačelnika uživa povjerenje 1,4 posto birača, a nešto bolji rezultat ima njegova koalicijska lista s rejtingom od 2,3 posto. S druge strane, šanse za ulazak u parlament na ponovljenim izborima i dalje ima i ORaH, sa stranačkim rejtingom od 1,2 posto, odnosno s rejtingom od 1,6 posto na listi koalicijskih preferencija.
Sinčić najveća zvijezda Sabora
No, prava zvijezda ponovljenih izbora, u slučaju da do njih dođe, vrlo bi lako mogao postati Ivan Vilibor Sinčić, trenutno jedini saborski zastupnik Živog zida. Sinčić je svojim antisistemskim pristupom i zalaganjem za dokidanje privilegija koje uživa politička kasta osvojio simpatije birača, što se odražava i na anketnim rezultatima. U zadnjih mjesec dana rejting Živog zida porastao je za 0,9 posto, s 3,1 na okruglih 4 posto. Izgledno je da se Živom zidu u najvećoj mjeri okreću protestni birači, koji su na izborima u studenom 2015. godine favorizirali MOST.
Lider Živog zida uspio je maksimalno iskoristiti prostor koji mu pruža saborska govornica. Tijekom zadnjih mjesec dana – a sve su to građani osim u medijskim izvještajima vrlo intenzivno pratili i na njegovoj Facebook stranici – obračunavao se s “institucionalnim faraonima” koji ignoriraju potrebe građana, s Kolindom Grabar Kitarović zbog spornih pomilovanja, ali najdraža su mu meta saborski kolege koje neumorno proziva zbog uživanja u povlasticama (prvenstveno financijskim) koje bi im većina birača vrlo rado oduzela. Radimira Čačića tako je natjerao da se odrekne dodatka od 3000 kuna mjesečno za plaćanje stana i režija, a zastupnike je poticao i da doniraju dio svojih primanja najsiromašnijim građanima. Birače međutim nije osvojio samo populističkim riječima, već i spremnošću da vodi primjerom – prvi je donirao dio svoje plaće i odbio koristiti sve dodatne pogodnosti koje su saborskim zastupnicima na raspolaganju. Istaknuo se i činjenicom da ne eskivira pojavljivanje na radnom mjestu u Saboru gdje je, kako kaže, stvorio odnos s kuharima i konobarima, za koje tvrdi da su “najpošteniji ljudi” u parlamentu.
Utoliko je i više nego realno očekivati da će Sinčićeva popularnost – pa usporedno i rejting Živog zida – u narednim tjednima i mjesecima dodatno rasti. Ozbiljna je to glavobolja i za HDZ i za SDP; nakon zadnjih izbora pregovore o sastavljanju Vlade morali su voditi s MOST-om, koji se pregovarački pokazao kao tvrd orah, ali je na kraju ipak pristao participirati u izvršnoj vlasti. Zahtjeve koje bi u takvoj situaciji imao Živi zid velike bi stranke teško mogle ispuniti.
