Policija demantira hajku: Kriminal u padu, udio stranaca isti kao i prije

Ana Benačić

Priče o kriminalnom ponašanju izbjeglica i migranata lažna je i u slučaju Hrvatske, što potvrđuju i podaci Ministarstva unutrašnjih poslova RH za ovu godinu. Iako ne vodi statističke podatke o broju kaznenih djela i/ili prekršaja koje su počinili migranti, MUP evidentira počinitelje kaznenih djela i prekršaja kao strane ili hrvatske državljane, pa usprkos tome što ne raspolažu egzaktnom brojkom o kaznenim djelima/prekršajima koje su počinili nezakoniti migranti ili tražitelji međunarodne zaštite u RH, jasno je da je strah temeljen na glasinama o njihovom kriminalnom ponašanju neutemeljen.

“Uopćeno, možemo reći da je kriminalitet na razini države u padu za 4,5 posto, a udio stranaca kao počinitelja kaznenih djela statistički približan kao i u ranijim godinama“, navodi MUP u odgovoru na naš upit uz napomenu da “pojam strani državljanin kao počinitelj kaznenog djela obuhvaća strance koji imaju zakonom reguliran boravak u RH, kao i one koji su nezakonito boravili u RH”.

Istovremeno, policija ne ulaže neki povećani trud oko suzbijanja širenja lažnih i uznemirujućih vijesti o migrantima.

Pijani Ličanin

U odgovoru Faktografu navode da su evidentirali samo pet slučajeva iz članka 16. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

“Tu treba dodati i prijavu protiv 54-godišnjaka iz Like koji je uznemirio javnost kada je izmislio događaj da su ga napali migranti”, navode, napominjući i da je u 2017. godini evidentirano 10 prekršaja spomenutog članka Zakona. Što se tiče Ličanina, radi se o šumaru koji se napio pa se nije pojavio na poslu, a onda je za to okrivio migrante koji su ga navodno napali.

Podsjetimo, prošloga je tjedna glasnogovornica ličko-senjske Policijske uprave, apelirajući na suzbijanje širenja glasina, navela da je ove godine njena PU zabilježila smanjenje provala, općenito krađa i teških krađa u odnosu na prošlu godinu te da je među počiniteljima bio samo jedan stranac.

O čemu se najčešće laže?

Međunarodna mreža fact checkera (IFCN) već je više puta reagirala na širenje lažnih i uznemirujućih vijesti o migrantima i izbjeglicama, kao i pojedine europske vlade, pa i organizacije poput UNHCR-a ili IOM-a. U zadnje vrijeme je fact-checkom reagirala i Njemačka i to oko Globalnog kompakta, odnosno sporazuma iz Marakeša o izbjeglicama.

Legale #Migration international ordnen + sicher gestalten – illegale #Migration reduzieren: das ist Ziel des #GlobalCompact, ins Leben gerufen von den @UN-Mitgliedstaaten. Hier ein Faktencheck: pic.twitter.com/pd74TyKJDl

— Steffen Seibert (@RegSprecher) November 2, 2018

Upravo zbog laži izmišljanih na dnevnoj bazi pojavila se i inicijativa za globalnom bazom objeda na račun izbjeglica i migranata, kako bi se medijima bilo lakše orijentirati u poplavi i demantiranju. Turski Teyit.org katalogizirao je početkom godine 162 lažne vijesti o migrantima iz 22 različite zemlje.

Najzastupljenije su lažne vijesti o kriminalu izbjeglica, na koje otpada čak 30 posto ukupno demantiranih, a slijede one o iskorištavanju socijale država domaćina te one o navodnoj “najezdi” migranata. Klikom na interaktivnu kartu moguće je vidjeti koje su laži proširene o izbjeglicama u promatranom razdoblju u svijetu.

Među političarima koji ponajviše zagovaraju tezu o (inherentnom?) kriminalnom ponašanju izbjeglica i migranata su zastupnik Živog zida Ivan Pernar, koji je ovih dana obrisao svoju objavu o tome da je broj napada nožem u Njemačkoj od 2015. godine porastao deset puta, ali tu je i Davorin Karačić (Nezavisni za Hrvatsku), koji neprestano dijeli sadržaje portala poznatih po huškanju i neistinitom izvještavanju o izbjeglicama.

Kada govorimo o navodnoj “najezdi” migranata, zapaženi nastup zabilježili smo predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, koja je ustvrdila da “Europa ne može na plećima nositi teret bijede cijeloga svijeta“.  To je jedna od najvećih laži, s obzirom da 9 od 10 izbjeglica na svijetu boravi u zemljama u razvoju, među kojima su najviše pod pritiskom Turska, Pakistan, Libanon (30 posto) te Iran, Etiopija, Jordan i Kenija.

Među generalnim lažima, istaknuta je i ona da u Europu dolaze samo muškarci, dok žene i djeca služe za poziranje medijima, o čemu smo pisali i na primjeru Njemačke, ali i temeljem podataka IOM-a koji pokazuju da na žene otpada više od polovice pristiglih. Ruta preko Mediterana najopasnija je ruta na svijetu pa je i to razlog zašto tim putem stiže toliko muškaraca jer putuju oni s najvećim šansama za preživljavanje.

Iako nam, dakle, u Europu stižu samo snažni muškarci, huškači na izbjeglice iste te migrante prikazuju kao opasne kliconoše što boluju od brojnih bolesti(!), ali ni to nije točno. Do sada nije zabilježena niti jedna epidemija koja je nastala zbog dolaska migranata, odnosno, rječnikom Svjetske zdravstvene organizacije – nema sistemske korelacije između migracija i širenja prijenosnih bolesti. Na ovom tragu je bila i iznimno mrzilačka izjava emitirana u TV emisiji Bujica kriminalno osuđivanog voditelja Velimira Bujanca, koja još uvijek nije ugledala svoj regulatorni epilog. Bivši član Vijeća za građanski nadzor sigurnosnih službi Zoran Grgić izjavio je da “crnčuge i arapčuge siluju, ubijaju i teroriziraju po svijetu te da su oni koji dolaze iz mediteranskog, saharskog i subsaharskog područja uglavnom zaraženi sidom i hepatitisom te da ih jako puno ima i tuberkulozu”.

Ekonomska šteta

Nije točno ni da zemlje domaćini trpe nesagledivu ekonomsku štetu zbog primanja izbjeglica ili da ih bolje tretiraju od domaćeg stanovništva. Laž je i da poznati milijarder George Soroš uplaćuje ogromne svote novca izbjeglicama da dođu u Europu i to preko debitnih kartica UNHCR-a. U Francuskoj je, primjerice, proširena laž da migranti dobivaju oko 40, a ne oko 7 eura dnevno za preživljavanje uz pomoć tih kartica, no to je samo kap u moru laži o njihovom iskorištavanju zemalja domaćina, ali i drugih neistina koje se šire na račun izbjeglica.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"