Bačić netočno prenosi riječi SDP-ovih Grbina i Bauka tijekom rasprave o odgodi izbora u Orahovici i općini Otok

S.D.

Branko Bačić, predsjednik Kluba HDZ-a u Saboru, ovih dana tumači kako HDZ želi da se izbori održe što prije jer bi se na jesen mogao dogoditi drugi val zaraze koji bi zaprijetio održavanju izbora, a potrebna nam je, navodi, „nova vlada koja ima svježi izborni legitimitet za provođenje važnih i teških odluka zbog pada BDP-a koji je predviđen na 9,5 posto“.

Na sumnjičavost oporbe (koju je u Otvorenom HRT-a 6. svibnja artikulirao i SDP-ov Rajko Ostojić kao opasnost da na izbore padne sjena zbog načina i datuma provođenja izbora uslijed nedovoljno jasne epidemiološke situacije), Bačić opetovano uzvraća krivim interpretiranjem  rasprave koja se 1. travnja vodila u Saboru o odgađanju lokalnih izbora u Orahovici i općini Otok. Bačić, naime, sugerira da se oporba sada izborima protivi, a tada je HDZ optuživala da želi zloupotrijebiti korona krizu za neodržavanje parlamentarnih izbora.

Moram se stalno vraćati u situaciju da sam se do prije mjesec dana morao braniti od napada i objeda iz SDP-a, koji su nas prokazivali da koristimo korona krizu kako bismo na modelu odgode lokalnih izbora u gradu Orahovici i općini Otok prolongirali parlamentarne izbore do iza Nove godine, iskoristili korona krizu i bez izbora i dalje upravljali Hrvatskom. To je bilo prije mjesec dana. Sada kada smo rekli da želimo iskoristiti relativno dobru epidemiološku situaciju, vidite da je dnevno jednoznamenkasti broj oboljelih (u međuvremenu se taj broj opet vratio na dvoznamenkasti broj op.a.) sad nas prokazuju da opet tu istu krizu, koju smo tada navodno koristili da bi prolongirali svoj mandat, koristimo jer želimo skratiti svoj mandat i održati izbore što prije“, kazao je gostujući u Otvorenom Bačić, kasnije preciziravši kako misli na tvrdnje Arsena Bauka i Peđe Grbina iznesene u Saboru.

U višesatnoj raspravi prije izglasavanja tog zakona, koji se morao donijeti jer su u ožujku, kada se već rasplamsala zaraza Covida-19, kratkovidno bili raspisani prijevremeni izbori za lokalna vijeća u travnju, ispred Kluba zastupnika SDP-a govorio je predsjednik tog kluba Arsen Bauk, a i Peđa Grbin se javio za riječ najprije kako bi postavio upit ministru uprave Ivanu Malenici, koji je predstavljao zakon, a potom i u pojedinačnoj raspravi. Međutim, kako se to može vidjeti sa snimke sjednice, u njihovim se nastupima nigdje ne čuje da se oni zalažu za skoro održavanje parlamentarnih izbora, kako HDZ ne bi zadržao vlast do iza Nove godine. U svojim su govorima oni izrijekom navodili kako se ti lokalni izbori ne mogu održati zbog uvjeta pandemije, ali su sporili neke dijelove izmjena zakona, a naročito način glasanja o tom zakonu.

Grbin inzistirao na izvanrednosti situacije te glasanju dvotrećinskom većinom

Peđa Grbin najprije se ministru obratio sljedećim riječima: „Biračko pravo je ustavna kategorija, pravo na lokalnu samoupravu koju imaju građanke i građani RH također. Dakle, u predmetnom slučaju imamo dvije ustavne kategorije i dva ustavna prava koja se ovim zakonom ograničavaju. Ograničavaju se zbog toga što su nastupile izvanredne okolnosti koje onemogućavaju održavanje izbora. Klub zastupnika SDP-a zbog toga traži da se ovaj zakon donese na način koji je propisan Ustavom RH, a to je u skladu s člankom 17. , dakle dvotrećinskom većinom. Ne možemo prihvatiti da se ovo donosi redovnom procedurom jer ćemo time otvoriti vrata da istu proceduru pokušate primijeniti i na parlamentarne i redovne lokalne izbore“.

Nije, dakle, forsirao parlamentarne izbore, niti je optužio HDZ da vlast želi produžiti unedogled, već se usprotivio da se zakoni koji ograničavaju ustavna prava, pa i eventualno budući koji bi se odnosili na parlamentarne izbore, donose na način koji on – a pokazalo se u raspravi i pripadnici više drugih oporbenih stranaka – smatra neustavnim.

U ime Kluba SDP-a Arsen Bauk, kako se lako može ćuti sa snimke saborske rasprave, rekao je da postoji opravdani razlog za ograničavanje spomenutih ustavnih prava, ali u skladu s člankom 17. Ustava. Pojasnio je da su dali amandman da se rok s 90 dana smanji na 60, tako da se omogući održavanje spomenutih lokalnih izbora u kraćem roku nakon što prestanu ograničavajuće okolnosti.

Bauk upozoravao na “fluidni ustavnopravni okvir”

Podsjetio je, također, kako neki ustavni stručnjaci dovode pod znak pitanja cjelokupno rukovođenje situacijom od kad je izbila kriza te upozorio da „ovakva situacija u jednom fluidnom ustavnopravnom okviru ne može vječno trajati“ i da „treba izbjeći arbitrarno uzimanje ovlasti tijela koja na to nemaju pravo ili ga nisu po zakonu dobili ili je dvojbeno jesu li ga po zakonu dobili“.

Ta se rasprava, naime, odvijala na samom početku travnja u podrumu zgrade INA-e u prilično izvanrednim okolnostima. Vladajući su naknadno i sami spoznali da im je bila upitna zakonska osnovanost odluka koje je donosio nacionalni Stožer civilne zaštite, pa su to retroaktivno ispravili izmjenama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

U pojedinačnoj raspravi koja je uslijedila, Peđa Grbin je ponovo opisivao kako se ne može redovnom shvaćati situacija u kojoj smo se našli.

„To je velika prirodna nepogoda i u takvoj velikoj prirodnoj nepogodi naš Ustav je predvidio mogućnost da možemo ograničiti pojedina prava i slobode naših građanki i građana i mi to činimo, ali je problem u tome što to činimo na krivi način. Nitko pri zdravoj pameti neće zazivati da ljudi danas izlaze na birališta, kako bi izložili sebe, ali i druge, pogibelji zarazne bolesti, niti mi iz SDP-a to zagovaramo.To smo jasno ukazali, samo tražimo da mjera bude donijeta na Ustavom propisani način i da bude ograničena, s obzirom da smatramo da u ovom prijedlogu zakona neke stvari nisu najsretnije riješene. Želim biti potpuno jasan. Mi se nalazimo pred izvanrednom situacijom. To je činjenica koju nitko pri zdravoj pameti i zdravim očima ne može negirati, vidi je svatko tko izađe na hrvatske ulice i trgove, vidi je kada se šeće i pristupi mu policija i kaže da mora ići kući, vidi je kada svatko od nas zahvaljuje i našim vatrogascima i našim policajcima, ali prije svega našim zdravstvenim radnicima koji rade u pogibeljnim i opasnim uvjetima. Naši govori, mjesto gdje zasjedamo, sve ukazuje da ovo u Hrvatskoj danas nije redovna situacija. I u takvoj situaciji onda se ponašajmo u skladu s propisima. Ako se odlučujemo na ograničavanje biračkog prava, a odlučujemo se, ako se odlučujemo na ograničavanje prava na lokalnu samoupravu, a odlučujemo se i to, onda takvu odluku moramo donijeti s dvije trećine“, apelirao je. I u kasnijoj raspravi sa Silvanom Hreljom, koji je u ime HSU-a također smatrao da bi održavanje spomenutih izbora bilo opasno, Grbin je ponovio da se „ne treba građane tjerati u situacije u kojima će izložiti sebe ili druge pogibelji“.

„Izbori na koje bi izašlo i manje građana nego što inače izlazi na izbore su falši izbori, izbori koji ne oslikavaju pravo stanje stvari… Ova situacija nam ne smije biti alibi za donošenje loših i nepotpunih zakona“.

Dodao je i: „Ako se pokaže, a ja se toplo nadam da se neće pokazati i da će ova pandemija zaista dovršiti do lipnja, kao što smo zadnjih dana imali prilike ćuti određene optimistične izjave u medijima, onda neće biti potrebe za produljivanjem mjere. Ali ako se pokaže da ova situacija traje, onda nema nikakvog problema da mi ovdje u Hrvatskom Saboru, pa makar jednom mjesečno to odlučivali, produžujemo ovu mjeru. Niti jedna mjera koja se donosi pod okriljem krize ne smije trajati beskonačno. Hrvatska nije Mađarska i ne želim da to ikada postane“.

MOST tražio dopisno ili elektroničko glasanje

Iako je Bačić izrijekom prozvao spomenutu dvojicu SDP-ovca, treba napomenuti kako osim nekih usamljenih konstatacija iz redova suverenista i manjih stranaka da bi se lokalni izbori u Orahovici mogli održati jer će na njih izaći bitno manje ljudi nego ih je izašlo na izbore u HDZ-u koji su se odvijali kad se već zaraza Covidom razbuktala Europom, oporba se uglavnom slagala da te izbore treba ili odgoditi ili ih treba pilotski provesti dopisnim glasanjem. Tijekom višesatne rasprave, MOST je ustrajao na zahtjevu da se do parlamentarnih izbora (za koje se tada još nisu spominjali nikakvi datumi) obave potrebne pripreme za elektroničko i dopisno glasanje te su u tom smislu i priložili zaključak kojeg je naknadno Vlada odbila, uz obrazloženje da bi to zahtijevalo izmjene Ustava.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"