Teoretičar zavjera Krešimir Mišak u viralnom videu netočnim tvrdnjama “dokazuje” da je koronavirus prevara

Ana Benačić

HRT-ov promotor pseudoznanosti, Krešimir Mišak, dao je svoje viđenje na korona krizu u video zapisu koji je tisućama puta podijeljen na Facebooku. Voditelj emisije “Na rubu znanosti”, koju javna televizija emitira u sklopu znanstveno-obrazovnog programa, u viralnom video zapisu reciklira ili postavlja brojne neznanstvene teze i teorije zavjera – od 5G-a do chemtrailsa.

U prvim minutama dotiče se nezaobilaznog Billa Gatesa, osnivača Microsofta koji figurira kao glavni negativac brojnih teorija zavjere kojima se antivakserski pokret koristi u agitaciji protiv cijepljenja. Gatesova humanitarna zaklada, naime, obilno financira projekte procjepljivanja.

Zbog ovog konkretnog citata smo i zaprimili upit čitatelja.

“Bill Gates pripada dosta dugoj tradiciji eugeničara. Ovaj transhumanizam o kojem danas pričamo pokušava napraviti savršen svijet, a to su isto htjeli i eugeničari, samo transhumanisti to pokušavaju direktno kroz gene, zato oni obožavaju genetiku, jer misle da geni ljude određuju. To je totalni nonsens otkad postoji epigenetika (…)

Mišak tvrdi da epigenetika govori da “nas naš okoliš određuje, naše misli, ideje i postupci i sve drugo”. Pritom se poziva i na teoriju molekularnog biologa Brucea Liptona o “umu kao kemičaru”, koji percepcijom okoliša proizvodi kemijske supstance koje upravljaju ekspresijom gena te proizvodnjom stanica, što u konačnici vodi bolestima (stres) ili balansiranom organizmu (harmonija).

Kritizira i stajalište Louisa Pasteura, odnosno mainstream medicine da su virusi (klice) uzročnici bolesti. Naveo je da je okoliš uzročnik bolesti, kao i stanje organizma, dok su virusi i bakterije stalno u nama i žive s nama, kako je tvrdio Pasteurov znanstveni rival Antoine Béchamp.

Za komentar smo se obratili profesorici genetike i epigenetike sa Sveučilišta u Zagrebu Vlatki Zoldoš te autoru više znanstvenih radova o epigenetici, Luki Bočkoru s Instituta za antropologiju. Oboje su nam odvratili poduljim osvrtima na njegovo izlaganje, koje u cijelosti možete pročitati ovdje i ovdje.

Oboje odbacuju Mišakovu izjavu o virusima i bakterijama kao netočnu, a Bočkor dodaje da je i opasna u vrijeme pandemije korona virusa.  Virusi i bakterije itekako postoje kao samostalni organizmi, koji doduše nastanjuju i biljke i životinje, pa i čovječji organizam, pojašnjava Zoldoš.

“S nekima smo u simbiotskom ili dobrom odnosu te imamo koristi od njih, no od manjeg broja vrsta virusa i bakterija možemo nastradati, pa i umrijeti”, piše ona. To ilustrira, među ostalim, variolacijom, postupkom koji je doveo do izuma cjepiva. Upravo unošenjem klice, odnosno virusa iz sasušenog tkiva zaražene osobe, kroz porezotinu na koži, čovječanstvo se štitilo od teškog oblika bolesti velikih boginja.

“No, i tada je postojala struja antivaksera koji su smatrali da je variolizacija glupost i barbarska metoda”, podsjeća Zoldoš. Više o povijesti izuma cjepiva i antivakserskog pokreta možete čitati ovdje.

Bechamp, iako nije bio potpuno u krivu, u krivu je u velikom dijelu svoje teorije, što je znanost i dokazala, navodi Bočkor: U pravu je da su mikroorganizmi nužni za naše zdravlje, no tu možemo raščlaniti patogene i korisne mikroorganizme.

“Nažalost, postoje i patogeni organizmi koji jesu uzrok bolesti. Oni mogu ‘hakirati’ naše gene, preuzeti naše stanice, mogu izazvati citokinsku oluju i ubiti nas (iako to nije cilj ni jednog patogena jer se više ne može razmnožavati). Rješavanjem patogena uporabom lijekova vraćamo homeostazu organizma i zdravlje. Tako i u primjeru postojeće pandemije istraživanjem mehanizama SARS-CoV-2 možemo zaustaviti širenje virusa, no samo sakupljanjem znanja, a ne teorija urote”, navodi Bočkor.

Epigenetika

Genetika i epigenetika smatraju se u znanosti dvjema licima istog novčića, dok za Krešimira Mišaka one poništavaju jedna drugu.

“Znanost nikada nije rekla da nas geni ne određuju kako to misli Krešimir Mišak”, navodi Zoldoš. Lipton je zaista u knjizi napisao da naše misli mogu utjecati na našu sudbinu (zdravlje).

“Međutim, to je daleko od alternative jer su objašnjeni molekularni mehanizmi na koji način se to dešava”, piše ona.

Epigenetika nam je, dakle, otkrila da naši geni ne moraju biti naša sudbina, jer način na koji živimo uvelike će utjecati na naš izgled i zdravlje.

“Većina ljudi se rodi bez nekih fatalnih mutacija koje će im odrediti da već u mladosti obole od neke kompleksne, ne nužno smrtne bolesti. Većina ljudi nema takvih mutacija, a ako i ima neke mutacije, one su heterozigotne te će se ispoljiti tek u kombinaciji s utjecajem nekog okolišnog faktora – toksične supstance koje udišemo iz lošeg zraka u previše zagađenim metropolama, kemikalije u hrani i vodi, toksini iz dima i filtera cigareta, itd. To se u genetici zove ‘drugi udarac’ (ili second hit) gdje će se stvoriti ‘epimutacija’ uzrokovana promjenom u ekspresiji gena zbog okolišnog faktora i tu će doći do poremećaja i početka bolesti”, navodi profesorica epigenetike.

5G i apsorpcija kisika

Mišak nastavlja tvrdnjama o 5G mreži, o kojoj je Faktograf također više puta pisao.

“[Elektromagnetski valovi] kod 60 GHz pogađaju frekvenciju titranja molekule kisika. U tom trenutku ona mijenja polaritet da je naš hemoglobin ne može apsorbirati.”

Iz ove tvrdnje Mišak izvlači sljedeći zaključak:

“Čemu služi socijalna distanca među ljudima ako se gleda iz perspektive 5G? Tome što trebaš direktno tim mikrosnopovima pogađat’ ljude, da ti ne uleti neki drugi čovjek – ruka, noga, tijelo. Tako da bi stvorio, što? Respiratorne probleme. Ako tebi neki uski zrak, milimetarski, mijenja kisik ispred tvojih usta i pluća i ti ga udišeš, ti više ne možeš disat’, jer ga hemoglobin ne može apsorbirati na isti način kao prije i ti imaš respiratorne probleme.”

Mišakovu tvrdnju da je socijalna distanca izmišljena kako bi se olakšala sabotaža putem 5G mreže Vladin savjetnik za Covid-19, molekularni biolog Gordan Lauc nazvao je glupošću. Takve tvrdnje po njemu su “jako opasne i nedopustive”.

Nije elaborirao, no ova teorija definitivno pada u vodu ako se prisjetimo da je održavanje distance među ljudima kao epidemiološka mjera prakticirana i u vrijeme Španjolske gripe. Prije sto godina internet nije ni postojao, no ljudi su nekim čudom imali respiratorne probleme i sprječavali širenje zaraze držanjem razmaka i maskama na licima.

5G mreže, uostalom, uopće nisu u upotrebi u mnogim dijelovima svijeta u kojima se Covid-19 svejedno proširio.

“Tvrdnja da je efekt 5G mreže ključan za smrtnost od SARS-CoV-2 je nelogična. Da je tako onda bismo vidjeli puno veću stopu smrtnosti u područjima koja koriste 5G mrežu. Međutim, nema korelacije između te dvije činjenice – regije koje koriste 5G i regija u kojoj su najveće smrtnosti od Covida-19. Primjerice Bergamo i Brescia nemaju pokrivenost 5G mrežom, a tamo je smrtnost od Covida-19 bila najveća. Isto  vrijedi i za područja nepokrivena mrežom 5G kao što su Castilla La Mancha u Španjolskoj i Aljaska ili Brazil”, pojašnjava Zoldoš.

Iako se slaže da bi utjecaj elektromagnetskog zračenja trebalo dodatno proučiti, Bočkor neozbiljnom smatra Mišakovu teoriju da SARS-CoV-2 ne postoji te da Covid-19 nije prava bolest, već su simptomi izazvani zračenjem 5G mreže.

“[Z]a nju nema argumenata. Ukoliko bi g. Mišak želio biti shvaćen ozbiljno, trebao bi svojim kreativnim umom predložiti pokus kojim bi pokazao da su simptomi uzrokovani zračenjem, i to ne samo respiratorni, već i kardiovaskularni i neurološki“, navodi Bočkor.

Nema dokaza da se kisik ne može vezati za hemoglobin ako je apsorbirao zračenje

“Činjenica je da kisik apsorbira valove frekvencije 60 GHz, no kisik tu energiju emitira kao toplinu te apsorbirana frekvencija niti na koji način ne utječe na vezanje kisika za hemoglobin. Za sada nema znanstvenih dokaza da se molekule kisika koje su apsorbirale zračenje od 60 GHz ne mogu vezati za hemoglobin”, podcrtava Bočkor.

Podsjeća da su stručnjaci mišljenja da neionizirajuće zračenje, poput 5G, nema dovoljnu energiju da bi promijenilo strukturu i funkciju bioloških makromolekula, među ostalima, i proteina hemoglobina. Pored toga, elektromagnetsko polje bi trebalo biti mnogostruko jače od onog koji se koristi za komunikacijske svrhe.

“Frekvencija koja se koristi za milimetarski male valove koji su dio 5G zračenja (nekoliko desetaka GHz) su debljine manje od jednog milimetra i stoga čak ne mogu proći kroz epidermu kože. Stoga je totalno nerealistična interakcija s hemoglobinom u krvi”, zaključuje. O teorijama na ovom tragu već je pisao portal ScienceFeedback i to nakon što su ih proširili nevjerodostojni rubni mediji poput NaturalNewsa i InfoWarsa.

Huxley

Zanimljivo je što Mišak u zadnjoj minuti ovog videa poziva publiku da (ponovo) pročitaju klasike engleskih velikana – 1984. Georgea Orwella i Vrli novi svijet Aldousa Huxleyja. Izraz “transhumanizam” pripisuje se upravo Huxleyu, ali ne Aldousu, već njegovom kontroverznom bratu Sir Julianu Huxleyu, evolucijskom biologu i, doista, eugeničaru. Obojica su unuci Thomasa Henryja Huxleyja, zvanog Darwinov buldog.

Julian Huxley riječ “transhumanizam” prvi puta koristi u istoimenom eseju iz 1957. godine.

Premda je bio kritičar njemačkog, genocidnog “poboljšanja” rase, kao i samog koncepta rasnih razlika među ljudima, Julian Huxley zastupao je pojedine odiozne eugeničke teorije. Smatrao je da postoje superiorni genetski sklopovi i niže klase, pa čak i zagovarao uskraćivanje medicinske pomoći genetski potkapacitiranima. No naprosto nije točno da je jedino genima pripisivao moć oblikovanja čovjeka. Godinu dana prije nego što je skovana riječ epigenetika, Julian Huxley piše:

“Stoga se moramo koncentrirati na stvaranje jedinstvenog izjednačenog okoliša; i on bi očigledno trebao biti što povoljniji za izražavanje genetskih kvaliteta koje smatramo poželjnim. Jednako je jasno da to treba sadržavati sljedeće stavke. Značajno povećanje standarda prehrane za veliku većinu stanovništva, sve do osiguranja dovoljnih kalorija i odgovarajućih pratećih faktora; osiguravanje objekata za zdravo vježbanje i rekreaciju; i izjednačavanje obrazovnih mogućnosti prema gore. … povećanje standarda okoliša umanjit će sve disgenetičke učinke koje sada mogu imati (najsiromašnije klase)”.

Dakle, čak ni Huxley, potpisnik Eugeničkog manifesta i svojevremeni predsjednik Britanskog eugeničkog društva, 1941. godine nije tvrdio da okoliš i prehrana nemaju utjecaj na izražavanje gena i oblikovanje čovjeka.

Silicijska dolina jest prepuna samouvjerenih milijardera odlučnih da pobijede smrt i pojačaju vlastito zdravlje i sposobnosti svim raspoloživim (tehnološkim) sredstvima. Oko njih se pletu brojne teorije zavjere. No, čak i oni vjeruju da okoliš i unos namirnica utječe na njih, pa tako Ray Kurtzweil navodno troši milijun dolara godišnje na pilule i hranu.

Gates jeste tehno-optimist i ulagač u znanost i borbu za produljenje života kroz napredne tehnologije. No u usporedbi s drugim milijarderima iz tehnološke elite, to čini na relativno konvencionalan način – kroz iskorjenjivanje bolesti cjepivima, dijagnostiku uz pomoć umjetne inteligencije, inovativno liječenje i slično. Što se tiče editiranja gena, fokus je, na nasljednim bolestima poput anemije, te na HIV-u i malariji. Ova posljednja ne uključuje intervencije u genom čovjeka, već komarca.

Osim toga, Gates je kritizirao svoje “kolege” bogataše zbog bavljenja vječnim životom u svijetu u kojemu još uvijek postoje malarija i tuberkuloza. Nazvao je to egocentričnim, koliko god da mu je dulji život primamljiv.

Atomska fizika ’40-ih

“Kao član Hrvatske udruge genetičkih inženjera, kao osoba koja se uređivanjem genoma bavi od 2011. pomoću TALEN-a (Transcription Activator-Like Effector Nucleases), od 2014. pomoću CRISPR/Cas9 sustava, te s iskustvom u uređivanju epigenoma pomoću CRISPR/Cas9 sastava, odgovorno tvrdim da nam nije u cilju poboljšanje potomstva i Gattaca. Znanstvenici navedene alate vide isključivo kao pomoć u liječenju te kao pomoć u proizvodnji hrane”, navodi Bočkor. Povlači paralelu s nuklearnom energijom. 

“Vjerojatno postoje osobe koje bi navedenu tehnologiju koristile u eugeničke svrhe, s obzirom da je to moguće, no postoje mehanizmi koji takva usmjerenja mogu spriječiti. Većina znanstvenika (sigurno više od 99 %) protivi se modificiranju gameta (spermiji i jajne stanice). Paralelu imamo u atomskoj fizici 40-ih godina prošloga stoljeća, gdje smo dobili atomsku bombu i kontroliranu atomsku energiju za povoljnu proizvodnju struje. Tehnologije treba kontrolirati, a ne ih zabranjivati ili im se protiviti zato što mogu rezultirati nečim lošim. Također, ne treba ljude plašiti raznim teorijama zavjere poput g. Mišaka, već ih treba educirati kako bi mogli reagirati na korištenje tehnologije u krive svrhe. U tome leži moć ljudi, a ne u strahu od ‘operativaca moći’ koji žele smanjiti opseg svijesti naših moći, kako kaže g. Mišak”, zaključuje na tu temu.

Smanjenje (postojeće) i ograničavanje rasta populacije nisu jedno te isto

Mišak navodi i sljedeće:

Sam Bill Gates ovako kaže: Moramo procijepiti sve ljude po siromašnim zemljama. To kaže u jednoj rečenici. U drugoj rečenici: Time moramo napraviti smanjenje populacije na zemlji i smanjenje rađanja… Za njega je cijepljenje način da se smanji broj ljudi na svijetu.

Smanjenje populacije i ograničenje njenog rasta naprosto nije isto. Ovo je citat koji se neprestano kritizira, a o kojemu smo već pisali, sa zaključkom da povećavanje stope procijepljenosti neće rezultirati smanjenjem postojeće populacije, već ona, upravo suprotno, u tom slučaju statistički dulje preživljava. Gatesov “sporni” plan, dakle, ne uključuje nikakvu redukciju stanovništva:

“Svijet danas ima 6,8 milijardi ljudi, to će se povećati na oko 9 milijardi. Ako napravimo stvarno jako dobar posao s novim cjepivima, zdravstvenim uslugama, reproduktivnim zdravljem, mogli bismo to spustiti za 10-15 posto. Ali i dalje imamo porast za oko 1,3 milijarde ljudi”, kaže Gates o projekcijama kretanja stanovništva.

Točno je da je više puta objašnjavao kako je cijepljenje mjera za smanjenje stope nataliteta u siromašnim zemljama bez socijalne mreže koja može uzdržavati njihove roditelje u starosti. To ne znači ono što Mišak pojednostavljenim prepričavanjem implicira – da je cjepivo sredstvo ubojstva djece. Naprotiv, iz Gatesovih javnih istupa jasno je da cjepivo smatra sredstvom smanjenja smrtnosti djece, koje uz druge društvene mehanizme treba omogućiti postupno smanjenje nataliteta.

“Iznenađujuća, ali presudna činjenica koju smo naučili jest da manja stopa smrtnosti zapravo ograničava rast populacije. Suprotno Maltuzijanskom shvaćanju da će populacija rasti do onog broja djece koje je moguće prehraniti, činjenica je da se roditelji odlučuju imati veći broj djece kako bi imali veću šansu da će dio njihove djece preživjeti do odrasle dobi i brinuti se za njih u starosti. Ako raste broj djece koji preživljavaju do odrasle dobi, roditelji mogu postići taj cilj imajući manji broj djece”, objasnila je Zaklada Bill i Melinda Gates u svom godišnjem otvorenom pismu 2009. godine.

Zaklada Billa i Melinda Gates je među donatorima američkog Instituta Poynter, pri kojem je ustrojena Međunarodna mreža fact-checkera (International Fact-Checking Network, IFCN). Faktograf.hr član je IFCN-a, ali rad Faktografa nije financiran sredstvima Zaklade Billa i Melinde Gates. Informacije o izvorima financiranja portala Faktograf.hr dostupne su ovdje.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Provjera točnosti"