“Richard A. Rothschilds patentirao Covid-19 još 2015.” – naslov je članka prepunog netočnosti objavljenog 19. listopada na stranici Hop.com.hr koji potpisuje Arna Šebalj.
Članak na temelju screenshotova web stranica patentnih ureda netočno tvrdi kako je cijela pandemija (u tekstu prozvanom Covidiocracya) „obmana i simulacija koju su dugo pripremali Svjetska banka/MMF/ The Rothschilds/ Svjetski ekonomski forum (u osnovi svjetska ‘elita’) i njihovi poslušnici, svi Rockfellerovi ‘partneri’“.
Krive interpretacije
Uz screenshotove stranica Svjetskog integriranog trgovinskog rješenja svoje teze pokušavaju dodatno potkrijepiti već razotkrivenim tvrdnjama kako su već 2017. i 2018. godine distribuirane stotine milijuna kompleta za testiranje na Covid-19 diljem svijeta.
Vlasnik patenta ovdje ima dodatnu težinu zbog prezimena Rothschild. Naime, Rothschildi su poznata bankarska obitelj koja je često tema mnogih teorija zavjera o kojima je i sam Faktograf pisao (1, 2, 3, 4).
Međutim, španjolski fact-checking portal Newtral objavio je potvrdu od Rotschild & Company kako dotični držatelj patenta, iako je prezimenjak, nije povezan s kontroverznom bankarskom obitelji. Dodatne pretrage upućuju da Richard A. Rothschild, o čijim patentima je riječ, doista nije u rodu sa slavnim bankarima, no detalja o samom držatelju patenta nema mnogo.
Jedan Richard A. Rothschild je ravnatelj parnica u Western centru za zakon i siromaštvo u Los Angelesu, no nismo uspjeli naći konkretne dokaze ili poveznice da se doista radi o vlasniku ovog i mnogih drugih patenata koji je uzburkao javnost.
Prenošenje dezinformacija
Gotovo identične teze objavljena su još 29. rujna na stranici tapnewswire.com te je također tvrdila kako je ovo ultimativni dokaz da je aktualna pandemija bila planirana s ciljem stvaranja novog svjetskog poretka.
Reuters je ranije razotkrio nelogičnosti i netočnosti iznesene u tom tekstu. Dok su web stranice koje prikazuju Rotschildovo patentiranje sistema i metoda za testiranje na Covid-19 doista istinite i stvarne (1, 2 ), došlo je do pogreške miješanja dviju pojmova. Naime, kao što je vidljivo na prethodno linkanim stranicama, datum 13. listopada 2015. je datum prioriteta (priority date).
Datum prioriteta je datum najranijeg urudžbiranja nekog patenta. Patenti katkada mogu biti slični, po svojoj svrsi spadati „u istu obitelj“, te u međuvremenu dobiti konkretniju primjenu, kakvu prije nisu imali, kao što je testiranje na Covid-19. Ako se baci pogled na izvorni patent Rothschilda i suradnika iz 2015. godine naveden kao US20200279585 vidimo kako mu je izvorni naziv bio „Sistem i metoda za korištenje, obradu i prikazivanje biometričkih podataka“.
Na istom linku se jasno pojašnjava kako je ideja ovoga patenta identificiranje, povezivanje i prikaz video datoteka korisnika ovog sustava s drugim podacima, poput biometrijskih podataka nabavljenih u trenutku snimanja/primitka videa. „Metoda uključuje spremanje biometrijskih podataka odvojeno od video podataka omogućujući biometrijskim podacima brzo pretraživanje za utvrđivanje barem jedne vrijednosti“. Biometrijski podaci su karakteristike poput otisaka prstiju, šarenice oka (koja se poput otisaka prstiju, također razlikuje od osobe do osobe), izgled lica, otkucaji srca i sve drugo mjerljivo u našim tijelima.
Nove primjene
Drugim riječima, sustav kojega je Rothschild patentirao 2015. jednostavno omogućuje lakšu pretragu takvih podataka, a u objašnjenju patenta Rothschild i suradnici su, između ostalog, u šestoj i sedmoj točki opisa patenta za primjene naveli mogućnosti praćenja mjerenja srca i sličnih podataka tijekom vježbanja i treniranja, čak i za medicinsko dijagnosticiranje na daljinu (telemedicina).
U sklopu biometrijskih podataka kao jedan od podataka se može pratiti i zaraženost koronavirusom. Taj je patent pod kodom US20200279585A1 prijavljen ove godine, 17. svibnja, kako stoji pod Aplication date (datum primjene) kao „Metoda i sustav testiranja za Covid-19“. Dakle riječ je o novom, ovogodišnjem patentu izumitelja nastalim na temelju jednog prethodnog patenta koji je sada dobio novu primjenu.
„Metoda uključuje uporabu pulsirajućeg oksimetra kako bi se dobili minimalno podaci pulsa i zasićenost krvi kisikom koji se bežično prenose pametni telefonom“, stoji u opisu patenta. Akcelerometar unutar pametnog telefona, piše dalje u opisu, mogao bi pratiti kretanja korisnika te bi se na temelju već spomenutih i/ili drugih podataka moglo se odrediti da li je korisnik zaražen i upozoriti epidemiološke službe.
Do istog zaključka su pored Reutersa i Newtraila stigli i na AFP-ovom Factencheck portalu u Njemačkoj.
Nespretno etiketiranje
Drugi dio članka koji se odnosi na izvještaje Svjetske banke i distribuciju testova na Covid-19 tijekom 2017. i 2018. počeo se javljati na društvenim mrežama početkom rujna.
Reuters je i tada reagirao. Pregledavajući arhive Svjetskog integriranog trgovinskog rješenja, Reuters je ustvrdio kako su dva proizvoda pod kodovima 300215 i 382200 iz 2017. i 2018 doista imale Covid-19 u svojim opisima (1, 2, 3, 4), a proizvod šifriran pod oznakom 902780 je čak imao opis „Covid-19, dijagnostički test, instrumenti i aparatusi“ ( 1, 2).
Svjetska banka na Faktografov upit pojasnila je kako je došlo do reklasifikacije medicinskih i higijenskih potrepština potrebnih za borbu protiv Covida-19 koja se dogodila na samom početku pandemije. Cilj je bio olakšati uvid u međunarodne zalihe iskoristivih i u tom trenutku postojećih pribora za testiranje, kao i brojnih drugih proizvoda.
“Standardni je postupak za programe i projekte podržane od Svjetske banke da se implementiraju tokom perioda od pet godina, jer je to vremensko razdoblje obično potrebno za postizanje razvoja vezanog uz program, odnosno postizanje razvojnih ciljeva povezane s projektom, što je slučaj i s Programom strateške pripremljenosti i odgovora vezanih za Covid-19 (SPRP)”, pojasnili su.
Kako bi se izbjegli dodatni nesporazumi, objavili su i dodatno upozorenje koje glasi: „Ovi podaci prate prethodno postojeće medicinske naprave koje su sada od strane Svjetske carinske organizacije proglašene ključnima u borbi s Covid-19“.
Od sedmog rujna su za pregledavanje ponovno dostupne stranice prometa za 2017. i 2018. tih istih proizvoda pod starim tadašnjim imenom, što se dokazuje istim kodovima i opisima proizvoda (1, 2, 3)
Detaljnije o pogrešnom interpretiranju podataka Svjetske banke možete čitati ovdje i ovdje.
Nastavak dezinformacija
Članak je ove pogrešne zaključke također povezao s tvrdnjama i istupima španjolske organizacije „Liječnici za istinu“, a o čijim je dezinformacijama Faktograf već ranije pisao zbog iznesenih dezinformacija o koronavirusu.
O drugim dezinformacijama koje je Faktograf ranije razotkrio možete čitati ovdje.
