Faktograf.hr

Samo činjenice

Bhakdijeve dezinformacije o pandemiji recikliraju se mjesecima

Dijeli se video iz rujna 2020. godine, u kojem umirovljeni mikrobiolog Sucharit Bhakdi iznosi niz netočnih tvrdnji o cjepivu i pandemiji.
Foto: engin akyurt // Unsplash

Među takozvanim korona-skepticima dijeli se video iz rujna 2020. godine, u kojem umirovljeni mikrobiolog Sucharit Bhakdi iznosi niz netočnih tvrdnji o cjepivu i pandemiji.

Video (arhiviran ovdje) na Facebooku je podijeljen oko 5 tisuća puta. Varijacije objava istog videa, prema CrowdTangleu, prikupile su desetine tisuća pregleda. Snimka je nastala 9. rujna 2020. godine, a riječ je o nastupu za emisiju austrijske Servus TV, koju vodi Ferdinand Wegscheider (inače i vlasnik kanala).

Poznati dezinformator

Faktograf je već razotkrio dezinformacije dr. Bhakdija; demantirali smo njegove tvrdnje kako SARS-CoV-2 ubija koliko i drugi, blagi koronavirusi, kao i tvrdnju koju mu se pripisivalo, da je cjepivo “genetski test” na ljudima.

U videu, dr. Bhakdi kaže:

U Americi, sada je poznato da je bilo oko 6% umrlih od Covid-a. To su stvarne žrtve. To je objavio CDC. Ostatak, 94%, imao je ozbiljne već postojeće bolesti.

Riječ je o podacima koje je doista objavio američki Centar za kontrolu bolesti, no koje su u dijelu medija i među korona-skepticima pogrešno protumačene. Pogrešno tumačenje statistike je na Twitteru objavio i bivši američki predsjednik Donald Trump. Ove su krive interpretacije potom analizirali Reuters i USA Today.

Krivo interpretiranje izvješća

Naime, izvješće CDC-ja objavljeno 26. kolovoza 2020. godine navodi kako je Covid-19 kao jedini uzrok smrti (tj. jedina bolest) naveden u 6% slučajeva, dok su u ostalih 94% slučajeva preminuli imali i druge bolesti poput hipertenzije, dijabetesa isl.

“Poanta koju je CDC pokušavao istaknuti bila je da određeni postotak (Amerikanaca koji su umrli od Covid-19) nije imao ništa drugo nego samo Covid. To ne znači da netko tko ima hipertenziju ili dijabetes i koji umre od Covid-19 nije umro od Covid-19”, rekao je dr. Anthony Faucci za ABC.

Bhakdi zatim govori o “genski utemeljenom cjepivu” i ne ispravlja voditelja koji govori da će cjepivo genetski modificirati ljude. Bhakdi navodi i da je “gospođa Merkel rezervirala 54 milijuna doza kod jedne britanske tvrtke”.

Kako funkcionira cjepivo AstraZenece?

Bhakdi najvjerojatnije govori o cjepivu kojeg su razvili AstraZeneca i Sveučilište u Oxfordu. Kako je Faktograf već pisao razotkrivajući dezinformacije o tom cjepivu (1, 2) ono se temelji na rekombinantnom adenovirusnom vektoru (ChAdOx1) u koji je ubačen genetski materijal proteina šiljka (“spike”) virusa SARS-CoV-2.

“Jedna od glavnih prednosti adenovirusnih vektora je i činjenica da se oni ne ugrađuju u genom domaćina te zbog toga ne uzrokuju mutacije”, objasnila je za Faktograf Dragomira Majhen s Instituta Ruđer Bošković, istaknuvši da cjepivo AstraZenece “ne unosi novi lanac DNA u stanice čovjeka te ni na koji način ne može promijeniti genom stanica u koje se unese”.

Cjepiva neće genetski modificirati ljude

Ni Pfizerovo ni Modernino cjepivo koje se temelji na mRNA tehnologiji neće genetski modificirati ljude, o čemu je Faktograf također pisao (1, 2, 3).

Bhakdi spominje i da su u kolovozu 2020. godine u Lancetu objavljeni rezultati ispitivanja AstraZeneca cjepiva koji su pokazali “ozbiljne nuspojave u 20 do 25% ispitanika” te da su ispitanicima davali paracetamol (tj. lijek protiv bolova) prije cijepljenja.

Spomenuto je istraživanje objavljeno u srpnju 2020.; riječ je o rezultatima faze 1/2, a paracetamol je dan prije cijepljenja u dvije od pet skupina ispitanika, kako bi se proučio efekt na očekivane nuspojave. ”U kontekstu pandemijskog vala gdje bi jedna veća, ali reaktogenija doza mogla vjerojatnije brže inducirati zaštitni imunitet, čini se da upotreba profilaktičkog paracetamola povećava toleranciju i može smanjiti konfuziju oko simptoma Covid-19 i kratkotrajnih simptoma koji mogu biti povezani s cjepivom, bez ugrožavanja imunogenosti”, navodi se u zaključku izvješća.

U uputama odobrenog cjepiva ne spominje se potreba davanja paracetamola. Kao najčešće prijavljene nuspojave među ispitanicima navode se “osjetljivost na dodir na mjestu injekcije (63,7%), bol na mjestu injekcije (54,2%), glavobolja (52,6%), umor (53,1%), mialgija (44,0%), malaksalost (44,2%), pireksija (uključuje povišenu tjelesnu temperaturu [33,6%] i vrućicu > 38°C [7,9%]), zimica (31,9%), artralgija (26,4%) i mučnina (21,9%). Nuspojave su većinom bile blage do umjerene težine i obično su se povukle unutar nekoliko dana od cijepljenja.

U usporedbi s prvom dozom, nuspojave prijavljene nakon primjene druge doze bile su blaže, a njihova učestalost prijavljivanja manja”, navodi se u uputama.

Naposlijetku, Bhakdi spominje “agendu saveznog Ministarstva unutarnjih poslova”, odnosno “dokument koji je postao viralan u ožujku 2020. godine”. Faktograf je već pisao o tom dokumentu; riječ je o dokumentu kojeg je sastavio Stephan Kohn, zaposlenik iz Ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke koji radi u odjelu za krizni menadžment, a koji je – po riječima nadležnog ministra – koristio resurse i autoritet ministarstva da bi prezentirao svoje mišljenje.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.