Video objavljen na privatnom Facebook profilu krajem rujna, u kojem profesor Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Valerije Vrček gostujući u emisiji “Bujica” prenosi zaključke studije o maskama, ponovno se ovih dana dijeli na društvenim mrežama. Iznad objave snimke koju je pogledalo više od 8000 korisnika, a podijelio njih gotovo 700, korisnica Facebooka je napisala:
“Za djecu virus nije rizik, ali maska je”.
“Kada djeci nabijete masku na lice, to je nasilje, ponižavate im djetinjstvo, odgađate im kontakte s ljudima, s njihovom generacijom, namećete im distance… I konačno, čak ih proglašavate inkubatorima virusa! To je epidemiološki udar na škole, epidemiološko nasilje bez srama”
Snimku rujanskog gostovanja drugi je Facebook korisnik objavio početkom prosinca prošle godine, a sa svojom je objavom skupio više od 15.000 pregleda te 1.000 dijeljenja.
Vrčekovo gostovanje u Bujici 13. rujna, emisiji u kojoj su se dosad više puta ugostila širitelje dezinformacija o pandemiji (1,2), prenijeli su portali kojima je to također praksa – Narod.hr, Dokumentarac.hr, 2012 Transformacija svijesti .
Desetak dana nakon emitiranje emisije, portal Logično (arhivirano ovdje) objavio je intervju s Vrčekom u kojem je on iznio slične tvrdnje te uvođenje obveza nošenja maski nazvao epidemiološkom pedofilijom i iživljavanjem nad djecom.
Ovo nije prvi put da Valerije Vrček širi neutemeljene zdravstvene tvrdnje.
Bio je jedan od onih koji su stajali uz liječnicu i poznatu protivnicu cijepljenja Lidiju Gajski kada je na press konferenciji koju je organizirala saborska zastupnica Karolina-Vidović Krišto iznijela niz manipulativnih i netočnih tvrdnji o pandemiji.
Osim toga, objavljivao je i kolumne na portalima Teleskop i Glas Koncila a uoči lokalnih izbora prošle godine povezao se sa strankom Promijenimo Hrvatsku, čemu svjedoči i video press konferencije stranke na kojoj je govorio protiv epidemioloških mjera.
Što tvrdi Vrček?
“Ovo smeće, to je polu proizvod, stavljate na lice na nemate pojma jer vam nitko nije dao deklaraciju o tome što se nalazi u tim maskama. Vraćamo se na tu studiju koja je među prvima napravila kemijsku analizu maski. Unutra su nano forme silikata, silicija (podsjetit ću na jedan zanimljiv silikat- azbest), teški metali. Olovo, antimon, kadmij, bakar. To su svi metali koji su se koristili u proizvodnji maske kao katalizatori i onda zaostaju u strukturi maske”, kaže Vrček.
Nadalje, Vrček navodi da unutar maski postoje azobojila koji su kancerogene boje, pirole, kaprolaktan koji kad se otopi u vlazi nosa se pretvori u registrirani homeoestaski lijek, koji inhibira fibrinolizu ugrušaka krvi.
“Kad povežete maske i cjepivo, to vam je luda kombinacija”, navodi Vrček.
Osim toga, profesor tvrdi kako navedene tvari ne čine strukturni dio maske, već su površinske tvari koje se oslobađaju iz make zbog disanja, sline, nosne sluznice.
“Ako šmrcate uz pomoć maske, budite sigurni da će veliki dio ovog arsenala završiti u vašoj krvi. Imate kemijski koktel u maskama”, rekao je Vrček u razgovoru s Velimirom Bujancem.
Budući da u u viralnom video isječku Vrček ne spominje ni o kojoj studiji, ni o kakvom tipu maski govori, pokušali smo pronaći neke druge njegove javne nastupe na istu temu.
Vrček je sličnu tvrdnje iznio i u svojoj kolumni koja je krajem svibnja prošle godine objavljena na portalu Glas Koncila (arhivirana ovdje).
U kolumni se referira na studiju o kojoj se radi. U pitanju je istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Swansea u Walesu, i čiji su rezultati objavljeni početkom svibnja 2021. godine.
“To je dosad najkompetentnija znanstvena studija u kojoj je prikazan kemijski sastav zaštitnih maski i način na koji se štetne tvari iz proizvedenoga materijala ispuštaju u vodu, slinu ili sluznicu”, navodi Vrček u Glasu Koncila.
Što kaže studija?
Studija na koju se referira Vrčak nigdje se ne navodi da korištenjem maski otrovni spojevi završavaju u čovjekovom tijelu. Radi se zapravo o studiji koja je istraživala utjecaj korištenja jednokratnih maski na okoliš.
Kako se može naći na stranicama Sveučilišta Swansea, znanstvenici na su istraživali su utjecaj jednokratnih maski za lice na okoliš i pritom su otkrili potencijalno opasne kemijske onečišćujuće tvari koje se iz njih oslobađaju kada su uronjene u vodu. Povod studiji jest činjenica da porast maski za jednokratnu uporabu predstavlja novi oblik zagađenja okoliša koji je došao s pandemijom Covida-19.
Rezultati istraživanja pokazali su kako se iz svih testiranih maski koje su uronjene u vodu ispuštaju metali poput olova, antimona i bakra.
Zbog toga znanstvenici zaključuju kako će iskorištene jednokratne maske, budući da otkrivene štetne tvari imaju svojstva bioakumulacije kada se ispuste u okoliš, biti sve veći uzrok zagađenja.
Manjkava interpretacija
Točno je da se rezultati studije na koju se poziva Vrček ukazuju i na pitanje potencijalne štete za javno zdravlje. Autori studije upozoravaju kako bi izlaganje tim tvarima moglo biti opasno jer se one povezuju sa stvaranjem raka i staničnom smrću. Kako se navodi na stranici Sveučilišta, rezultati pokazuju kako su se čestice lako odvojile od maski za lice, što sugerira da su mehanički nestabilne.
Stoga, jedan od zaključaka studije jest da je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se utvrdile količine i potencijalni utjecaji čestica koje se ispuštaju u okoliš te količine koje korisnici udišu tijekom normalnog disanja, što bi moglo biti zabrinjavajuće za zdravstvene djelatnike te djecu u školi koji moraju nositi maske tijekom više sati na dan.
Kako bi se smanjio potencijalni štetni utjecaj, istraživači savjetuju daljnja istraživanja, a zatim i uvođenje naknadnih propisa u procesu proizvodnje i testiranja. Naglašeno je kako se također trebaju provoditi stroži propisi odlaganja i recikliranja.
“U globalnom nastojanju da se uhvati u koštac sa širenjem novog virusa, proizvodnja jednokratnih plastičnih maski za lice samo u Kini dosegla je približno 200 milijuna dnevno. Međutim, nepropisno i neregulirano odlaganje tih maski je problem onečišćenja plastikom s kojim se već susrećemo i koji će se samo intenzivirati”, rekao je znanstvenik Sarper Sart.
Unatoč rezultatima istraživanja, Sart i dalje preporučuje nošenje maski te naglašava kako su one bitne u zaustavljanju pandemije.
Međutim, taj zaključak znanstvenika koji su radili studiju Vrčak nigdje ne spominje, već prezentira Sartovo istraživanje kao finalni dokaz štetnosti nošenja maski.
Nadalje, iako Vrček navodi kako se štetne tvari ispuštaju u vodu, slinu i sluznicu, činjenica je da su maske testirane samo u vodi, ali ne i u slini i sluznici. Vrček također navodi kako štetne kemikalije iz zaštitnih maski ulaze u prehrambeni lanac, bilo izravno (kroz usta, ili nos) ili putem onečišćenog okoliša, iako se to nigdje ne spominje u studiji na kojoj temelji svoje tvrdnje.
Analiza i sastav
Jednokratne maske za lice proizvode se od polimera kao što su polipropilen, poliuretan, poliakrilonitril, polistiren, polikarbonat, polietilen ili polyester (NCBI).
Zbog toga što često završavaju kao otpad u prirodi, ekološki aktivisti već neko vrijeme upozoravaju kako one postaju okolišni problem. Tako je Centar za inovacije plastičnog otpada Sveučilišta u Londonu izračunao da bi se, ako svaka osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu koristi jednu masku na dan, tijekom godine stvorilo više 66.000 tona plastičnog otpada (TheWeek).
O tvrdnjama da maske sadrže opasne i štetne tvari pisao je Deutsche Welle u svojoj analizi kirurških, platnenih i FFP maski. Prilikom analize kirurških i platnenih, toksin anilin primijećen je u jednoj maski, dok su sve četiri maske testirane FFP maske zadovoljavale zakonske standarde i nisu sadržavale štetne tvari. Samo je u jednoj od FFP maski kupljenoj u supermarketu pronađena mala količina fenantrena u boji na otisku maske, ali količina te tvari bila je toliko niska da je bila neškodljiva. Osim njihovog, provedeno je još nekoliko istraživanja koja dokazuju kako maske ne sadrže za ljude opasne kemikalije.
Osim toga, svaka maska koja dospije na europsko tržište mora ispuniti posebne uvjete te biti u skladu s Europskom direktivom o medicinskim proizvodima te posebnim normama koje se odnose na sastav i proizvodnju maski, sve kako bi dobile CE oznaku s kojom se mogu plasirati na tržište. Kada bi maska s CE oznakom sadržavala opasne tvari, to bi značilo da su proizvođači krivotvorili certifikate (DeutscheWelle).
Tko ne treba nositi maske
Dezinformacije o maskama pojavljuju se otkad je i same pandemije koronavirusa.
Osim o psihološkoj dimenziji odbijanja nošenja maski, Faktograf je dosad pisao i o tome kako one ne narušavaju zdravlje, ne uzrokuju rak i upalu pluća te ne izazivaju hipoksiju kod djece. (1, 2, 3, 4, 5)
Unatoč tome što ne narušavaju zdravlje, pojedine osobe uslijed zdravstvenog stanja i značajki razvojne dobi ne mogu nositi masku ili mogu nositi masku samo uz određena ograničenja. Najčešće se radi o situacijama kod kojih nošenje maske može dovesti do otežanog disanja ili opasnosti od gušenja.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u uputama za nošenje maski tako propisuje kako su od obaveze izuzeta djeca u dobi do dvije godine, djeca predškolske dobi koja pružaju otpor nošenju maski ili se zbog maske ne mogu suzdržati od dodirivanja lica, čime zapravo povećavaju rizik od unosa virusa u organizam, a za djecu nižih razreda osnovne škole predviđeno je nošenje maski u kraćim vremenskim intervalima. Ostale skupine koje ne moraju nositi maske obuhvaćaju kronične bolesnike, osobe s određenim invaliditetom te one ovisne o tuđoj pomoći.
Kada je riječ o nošenju maski u školama u Hrvatskoj, trenutno su na snazi pravila HZJZ-a od početka studenog 2021. godine. Za djecu koja pohađaju niže razrede osnovne škole, one su obveze samo prilikom prolaska zajedničkim prostorijama te u situacijama kada se učenici jednog razreda miješaju s učenicima drugog. Učenici od petog do osmog razreda osnovne škole te srednjoškolci maske moraju nositi za vrijeme cijelog boravka u školi, tj. za vrijeme nastave i tijekom boravka u zajedničkim prostorijama.
Prema uputama HZJZ-a, učenici s poteškoćama u razvoju koji pohađaju posebne programe te učenici čije zdravstveno stanje to onemogućuje (što utvrđuje liječnik) izuzeti su od nošenja maski. Maske nije potrebno nositi za vrijeme nastave tjelesne i zdravstvene kulture, drugih oblika tjelesne aktivnosti te naravno za vrijeme objeda.
Je li Covid opasan za djecu?
Tvrdnja da Covid-19 nije opasan za djecu prilično je raširena i u većini slučajeva je točna. No, kod manjeg broja djece zabilježeni su teški oblici bolesti, opasne komplikacije uzrokovane Covidom te čak i rijetki smrtni slučajevi.
Također, i kod djece je moguć tzv. “dugi Covid”, sindrom koji znanstvenici još uvijek slabo razumiju, a koji rezultira dugoročnim simptomima poput umora, otežanog disanja i kognitivnih poteškoća.
Zbog svega navedenog je tvrdnja da Covid nije opasan za djecu u najmanju ruku neprecizna. Podaci pokazuju da za većinu djece Covid doista nije opasan, ali u manjem broju slučajeva moguće su teške komplikacije. Zbog toga HZJZ svima koji nemaju kontraindikacije za cijepljenje preporučuje cijepljenje protiv Covida, uključujući i djecu stariju od 5 godina. Cjepivo za djecu mlađu od 5 godina još uvijek ne postoji.
