Na društvenim mrežama širi se objava čija poveznica vodi na lažni članak koji je grafički uređen kao da je objavljen na portalu Večernjeg lista, a u kojem je objavljen, ponovno lažni, intervju s osnivačem Tesle Elonom Muskom u kojem “promovira” platformu Bitcoin Hrvatska.
Faktograf je o sličnoj prevari s lažnim intervjuom Elona Muska i pokušajem promoviranja platformi za kriptovalute bavio i u listopadu prošle godine. Za razliku od najnovije objave u kojoj se želi prikazati da je intervju objavljen na portalu Večernjeg lista, tada se predstavljalo da je objava na portalu 24 sata. Razlika od tog slučaja je i da se tada tvrdilo da Musk promovira platformu Bitcoin App 360, dok se ovaj puta radi o platformi Bitcoin Hrvatska.
Vijest nije objavljena na portalu Večernjeg lista
“Tesla lansira svoju novu Bitcoin Hrvatska platformu s ciljem pomoći obiteljima da poboljšaju svoje ekonomsko blagostanje“, stoji u naslovu lažne vijest za koju se pokušava sugerirati da je objavljena na portalu Večernjeg lista. No, već se po URL-u, netipičnom za objave na tom portalu, može zaključiti da se radi o prevari. Pretragom portala Večernjeg lista nismo pronašli tu vijest pa možemo zaključiti da tamo nije ni objavljena.
Također, na internetu se ne može pronaći trag da Tesla lansira platformu Bitcoin Hrvatska, kao što nema traga niti da je američka kompanija, koja proizvodi električne automobile, slične platforme lansirala bilo gdje drugdje u svijetu.
Screenshot lažnog članka koji nije objavljen na portalu Večernjeg lista
Slična prevara širila se u Europi, Kanadi i Australiji
Tvrtka Avast koja, između ostalog, proizvodi i antivirusne programe, u kolovozu prošle godine na svom blogu pisala je o istom tipu prevare s Teslom, Muskom i kriptovalutama. Prevara se širila diljem Europe, Kanade i Australije. I oni su tada opisivali da se u prevari koriste stranice koje dizajnom podsjećaju na mainstream portale, a u naslovima stoji da je Tesla lansirala platformu za kriptovalute. Nazivi platforme variraju od “TeslaCoin” preko “BitiCodes” ili “BitCode Prime”, dok se u našem slučaju iz kolovoza radilo o “Bitcoin App 360”. Kao i u našem slučaju, i tada se objašnjavalo da se platforma pokrenula kako bi se pomoglo u bogaćenju obitelji.
U tim člancima objavljene su i kontakt forme gdje su korisnici upisivali svoje ime, e-mail adresu i broj telefona za registraciju, a potom bi dobivali automatski e-mail na svom jeziku kojim bi ih “uvukli” u razgovor o “investiciji”. Iz Avasta sumnjaju kako se “prevarom” upravlja iz Europe jer su stranice najaktivnije u radno vrijeme u našoj vremenskoj zoni. Krajnji cilj ove prevare bio je da korisnici uplate oko 250 dolara za aktivaciju svoj “trgovinskog računa”, navodi se u blogu Avasta.
Fotografije “sretnih korisnika” skinute s platformi za prodaju fotografija
U hrvatskoj inačici ova prevare (arhivirano ovdje), od korisnika se traži da se prvo registriraju na “softver za trgovanje bitcoinima” pa potom da ulože “početni kapital” od najmanje 300 eura i potom počinju s “trgovanjem”. Na stranici “Bitcoin Hrvatska” navodi se i “vrtoglava” zarada vrlo vjerojatno izmišljenih korisnika platforme.
Fotografiju navodnog “Denisa Batinića iz Rijeke” pronašli smo na platformi za kupovanje fotografija pod opisom “mladi turist na hrvatskoj plaži”, “Dubrovčanka Dijana Račić” na istom servisu može se pronaći kao “studenticu”, a Zagrepčanin “Ivan Matijašić” može se pronaći na Getty Images kao “portret turista”.
Screenshot sa stranice Bitcoin Hrvatska
Hanfa: Bitcoin Hrvatska ne nalazi se u našim, ali niti u Sudskom registru. Očito je riječ o lažnoj stranici
Iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na upit Faktografa odgovorili su da Bitcoin Hrvatska ne postoji u niti jednom njihovom registru, kao niti u Sudskom registru.
“Ovo, nazovi društvo, nije niti u jednom registru Hanfe, a koliko vidimo ne postoji niti u Sudskom registru. Na dnu internetske stranice poveznice ‘Terms of use’ i ‘Privace polici’ ne postoje tj. ne otvaraju ništa. Objava imena, prezimena, fotografija i iznosa zarada nešto je što investicijska društva neće činiti pa već i to treba izazvati sumnju potrošača. Riječ je tek o loše napravljenoj internetskoj stranici koja je prevedena na hrvatski jezik, ali malo većom pozornošću lako je uočiti da nije riječ o ikakvom investicijskom društvu, a pogotovu ne nekom koje je notificirano ili se nalazi u registrima Hanfe, već da je očito riječ o lažnoj stranici”, odgovorili su nam na pitanje o Bitcoin Hrvatskoj.
“Hanfa je, kao što znate, upoznata s ovakvim vidom prijevara i lažnog oglašavanja nepostojećih društava koje ima za cilj dovođenje potrošača u zabludu te njihove prijevare (a ne ikakvog ulaganja!). Hanfa je u puno navrata do sada reagirala na ovakve oglase i u obliku priopćenja za javnost, komunikacije putem svojih komunikacijskih kanala, kontinuiranim predavanjima i edukacijama javnosti, a o čemu ste i sami već u više navrata pisali”, napisali su nam u odgovoru iz Hanfe.
Raširena prevara s lažnim intervjuima u Hrvatskoj
Samo u posljednjih nekoliko mjeseci Faktograf je pisao o sličnim lažnim intervjuima s poduzetnikom Matom Rimcem, glumcem Tarikom Filipovićem, zatim s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, kapetanom hrvatske nogometne reprezentacije Lukom Modrićem i izvršnim direktorom Amazona Jeffom Bezosom.
I kod ranijih pojava lažnih intervjua s poznatim osobama, a u kojima su se na sličan način promovirale sumnjive platforme za trgovanje kriptovalutama, u odgovorima iz Hanfe Faktografu je potvrđeno da se takva praksa posljednjih godina proširila internetom.
“Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) je na popularnim internetskim stranicama već ranije uočila oglase senzacionalističkih naslova u kojima poznate ličnosti navodno odaju tajne svoje zarade. Takvi oglasi/naslovi uglavnom vode do internetskih stranica čiji sadržaj oponaša izgled novinskih portala i prikazuju navodne/lažne razgovore s osobama iz javnog života kao što su Luka Modrić, Ivan Rakitić, Emil Tedeschi, Andrej Plenković i drugi”, stajalo je u odgovoru.
“Ukoliko društvo nije registrirano, preporučujemo poslovne odnose s takvim društvima izbjegavati. Registri osoba i društava koja imaju odobrenje Hanfe za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti, registar vezanih zastupnika te popis notificiranih pružatelja investicijskih usluga iz drugih država članica Europske unije za izravno pružanje usluga na području Republike Hrvatske su javni i besplatno dostupni svima građanima putem internetske stranice Hanfe. I ovom prilikom pozivamo građane da prije uspostavljanja poslovnih odnosa provjere u registru je li riječ o licenciranom društvu, a Hanfi se mogu obratiti i telefonski i putem e-maila”, poručili su iz Hanfe.
Kada posumnjati da se radi o prevari?
Iz Hanfe su objasnili i kada građani trebaju posumnjati da se radi o potencijalnim prevarama i sumnjivim ulaganjima u kojima mogu ostati bez novca.
“Hanfa je do sada već puno puta upozoravala javnost putem priopćenja za javnost te stalno i kontinuirano upozorava putem javnih nastupa, internetskih stranica i društvenih mreža na takve pojave i poziva građane da ne trguju putem navedenih platformi i ne nasjedaju na obećanja lake zarade. Riječ je o stranicama koje preko noći nastaju i nestaju te mijenjaju imena te u njihovu slučaju Hanfa ne može utjecati na zaštitu prava i interesa ulagatelja koji s njima posluju niti je nadležna za nadzor zakonitosti poslovanja takvih stranica i društava koja često niti nisu iz Hrvatske niti su licencirana za bilo kakvo trgovanje na području RH.
S obzirom na velik broja pružatelja usluga koji svoje usluge nude preko interneta iz cijelog svijeta, na stranici Hanfe nije objektivno moguće dati pojedinačno upozorenje u vezi sa svakim društvom te je stoga važno da se građani educiraju i da, u slučaju trgovanja, provjere posluje li neki pružatelj usluga legalno ili je riječ o potencijalnoj prevari. Ako se društvo ne nalazi u registru Hanfe znači da građanin/ulagatelj nema nikakav stupanj zaštite jer ne postoji mogućnost niti pravni alati kojima bi se moglo intervenirati te potencijalno prevarenim građanima vratiti novac.
Hanfa je upozoravala i na zaštitu potrošača u segmentu kriptotržišta uz pojašnjenje da trgovanje kriptovalutama nije regulirano”, stoji u odgovoru Agencije te navode linkove na edukativne materijale (1, 2, 3) koji građanima mogu pomoći kako se ne bi našli u situaciji da trgovanjem kriptovalutama ostanu bez novca.
