Cijepljenje protiv Covida-19 i dalje je tema među antivakserima koji ne odustaju od stava da je ono štetno te da je pandemija zapravo bila “plandemija”. Jedan od njih, Hrvoje Pende, na takvim stavovima gradi karijeru.
Pende je autor knjige “Korona kult: 2 tjedna zauvijek” s kojom je obišao nekoliko hrvatskih gradova promovirajući je. Istovremeno je autor na portalu Narod.hr čiji je nakladnik udruga “U ime obitelji”. Prije nego ga je profesionalno zaokupirala tema pandemije, Pende se u svojim komentarima na tom portalu redovito osvrtao na teme manjina, ljudskih prava, antifašizma, promatrajući ih iz svog desnog kutka.
Nedavno je na svom Facebook profilu objavio dramatičan status (arhivirano ovdje) u kojem sugerira da je cijepljenje djece protiv Covida-19 bilo nametnutno te da je, dakako, štetno.
Pende navodi kako neke države, poput Danske, već godinu dana ne preporučuju cijepljenje djece protiv Covida-19, te da se na taj korak odlučila i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koja je u revidiranim preporukama cijepljenje zdrave djece (u dobi od 6 mjeseci do 17 godina) “stavila nisko na listu prioriteta, jer eto, sad kažu da im cjepiva vjerojatno nisu potrebna”.
“To nakon što su 2 godine vrtići i škole u „razvijenim“ državama tjerali djecu na cijepljenje! Sad odjednom kažu kako to i nije baš bilo potrebno”, tvrdi se u objavi.
“A što je s maskama? A koliko će cijepljene djece trpjeti raznorazne posljedice radi njihova zločinačkog eksperimentiranja.MALO IH JE STRPAT DOŽIVOTNO U ZATVOR!!!”, zaključuje Pende.
U pet dana, od objave 31. ožujka, status Hrvoja Pende prikupio je 58 dijeljenja, 30 komentara i 141 ostalu reakciju.
Preporuke SZO-a
Točno je da je SZO krajem ožujka promijenila preporuke koje se odnose na cijepljenje protiv bolesti Covid-19. Razlog tome je usklađivanje s rizikom omikron varijante virusa, ali i s imunitetom koji je u populaciji postignut, što cijepljenjem što preboljenjem.
Nove, revidirane smjernice WHO-a odnose se na tri grupe populacije – onu visoko prioritetnu, srednje prioritetnu, te skupinu nižeg prioriteta za cijepljenje, a kriterij za kojim se vodilo pri podjeli jest onaj koji se odnosi na rizik od teškog oboljenja i smrti, ali i sama analiza isplativosti cijepljenja.
Visoko rizična skupina podrazumijeva starije osobe te osobe s komorbiditetom sve dobi, imunokompromitirane, trudnice, zdravstvene djelatnike ali i imunokompromitiranu djecu stariju od šest mjeseci pa nadalje. Za tu skupinu, WHO preporučuje cijepljenje booster dozom 6 ili 12 mjeseci nakon primitka zadnje doze.
Srednje prioritetna skupina odnosi se na zdrave odrasle ljude u dobi od 50-60 godina bez komorbiditeta te na djecu i adolescente s komorbiditetima. Iako su dodatne booster doze sigurne za ovu skupinu, WHO ih ipak ne preporučuje.
Nisko prioritetna skupina uključuje zdravu djecu i adolescente dobi od 6 mjeseci do 17 godina. WHO također napominje kako su primarne i booster doze također sigurne za ovu skupinu, ali da treba razmotriti cijepljenje te skupine sukladno faktorima kao što je zdravstveno stanje.
“Imuno kompromitirana djeca i djeca s komorbiditetima suočavaju se s većim rizikom od teške bolesti Covida-19 pa su ona tako uključena u skupine visokog odnosno srednjeg prioriteta”, stoji u novim preporukama WHO-a.
(Ne)obavezno cijepljenje
Virus SARS-CoV-2 u većini slučajeva kod djece uzrokuje puno blaže simptome nego što je to slučaj oboljenja kod odraslih, međutim, ona mogu prenijeti virus na skupine koje su ugroženije.
U inicijalnoj fazi pandemije, djeca mlađa od pet godina činila su svega dva posto oboljelih, ona u dobi 5-14 godina sedam posto, a adolescenti i mladi od 14 do 24 godine života 15 posto. Broj oboljele djece i mladih skočio je tijekom 2022. godine kada se pojavila varijanta omikron, te kada se u dosta država krenulo s relaksacijom epidemioloških mjera (WHO).
Hrvoje Pende netočno tvrdi kako su vrtići i škole u razvijenim državama dvije godine tjerali djecu na cijepljenje. Prije svega, cjepivo za djecu (onu od šest mjeseci starosti) prije dvije godine nije bilo ni odobreno. Tek je sredinom protekle godine američka Agencija za hranu i lijekova (FDA) odobrila upotrebu cjepiva proizvođača Moderna i Pfizer/BioNTech za djecu starosti od šest, odnosno, 4 mjeseca.
Sve dotad nije ni postojalo cjepivo odobreno za djecu mlađu od pet godina, stoga se njih ni nije moglo dvije godine prisiljavati na cijepljenje u vrtićima. Osim toga, i kada je takvo cjepivo odobreno, ono i dalje nije postalo obvezno u školama i vrtićima, barem u Hrvatskoj.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) krajem 2021. godine objavio je kako je cjepivo proizvođača Pfizer/BioNTech otada bilo dostupno i za djecu dobi od pet do 11 godina. Cijepljenje djece te dobne skupine bilo je dobrovoljno, te nikad od njih nije traženo da budu imunizirana kako bi mogli pristupiti školskoj nastavi.
Epidemiološke mjere koje su se provodile u školi odnosile su se na nošenje maski te na držanje distance, te u najgorem slučaju, nastavu na daljinu.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju (CDC) u listopadu prošle godine stavio je cjepivo protiv Covida-19 na listu preporučenih cijepljenja za djecu i odrasle u 2023. godini, međutim, to ne znači da su ona obavezna. Uostalom, oko 20 američkih saveznih država zabranilo je uvođenje obaveznog cijepljenja protiv Covida-19 u školama. Iz CDC-a su tom prilikom poručili kako se na tom popisu godinama nalaze cjepiva (poput ona za sezonsku gripu) koja pak nisu preduvjet za pohađanje nastave u školama. Neka od njih, kao na primjer cijepljenje protiv tetanusa ili MMR cjepiva, jesu (CNN).
Nema dokaza da su maske opasne za djecu
Pende također sugerira kako će djeca trpjeti raznorazne posljedice radi nošenja maski u školama, što je “zločinačko eksperimentiranje”. Faktograf je tijekom pandemije više puta raskrinkao neutemeljene tvrdnje koje se odnose na nošenje maski, među kojima su i one da su maske opasne za djecu (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 10, 11, 12).
Još tada smo pisali kako Hrvatski zavod za javno zdravstvo u uputama za nošenje maski propisuje kako su od obaveze nošenja izuzeta djeca u dobi do dvije godine, djeca predškolske dobi koja pružaju otpor nošenju maski ili se zbog maske ne mogu suzdržati od dodirivanja lica (čime povećavaju rizik od unosa virusa u organizam), a za djecu nižih razreda osnovne škole predviđeno je nošenje maski u kraćim vremenskim intervalima.
Maske, naime, nisu ni bile obvezne za vrtićku djecu niti za djecu nižih razreda osnovne škole. HZJZ je odluku o nošenju maske u školama donio u kolovozu 2020. godine, međutim, ona se odnosila tek za učenike od petog razreda osnovne škole, te za srednjoškolce.
Zaključno, budući da djecu nitko nije tjerao na cijepljenje, te da Pende ne iznosi nikakve dokaze koji bi uputili na to da je nošenje maski u pandemiji ostavilo posljedice na zdravlje djece, ocjenjujemo ovu objavu kao netočnu.
