Doček Nove godine na glavnom zagrebačkom trgu potaknuo je brojne ksenofobne komentare i raspravu na društvenim mrežama (1, 2), zbog činjenice da su se slavlju pridružili i “tamnoputi” strani državljani.
Međutim, neki su korisnici društvenih mreža, a zatim i pojedini portali (1, 2 , 3) otišli korak dalje od podrugljivih i uvredljivih komentara, iznoseći optužbe protiv neimenovanih stranaca s dočeka.
Portal Paraf, za kojeg je Faktograf već ranije utvrdio da širi netočne i neutemeljene tvrdnje (1, 2, 3, 4, 5), objavio je članak pod naslovom DOČEK NOVE U ZAGREBU! Brojna svjedočanstva majki: ‘Tamnoputi mladići su napadali djevojčice!’ u kojemu se kao izvori pojavljuju isključivo korisnici društvenih mreža.
“Društveni mrežama šire se brojni video klipovi na kojima se vidi kako su Nepalci i brojni strani radnici u Hrvatskoj slavili Novu Godinu na glavnom zagrebačkom Trgu. No, sada u javnost izlazi sve više svjedočanstava o tamnoj strani tog događaja.
Naime, više uplašenih majki maloljetnih djevojčica tvrdi svjedoči što su prolazile njihove kćeri u novogodišnjoj noći. Izgleda da je najviše incidenata zabilježeno ispred same bine, gdje je nastupao Let 3. Zanimljivo je kako među okupljenom masom na Trgu bana Jelačiča bliže pozornici gotovo uopće nije bilo žena, što je poprilično neuobičajeno za proslavu Nove godine. O tome postoje brojne fotografije”, stoji u članku objavljenom na portalu Paraf 2. siječnja 2024. godine.
Članak je opremljen s nekoliko screenshotova anonimiziranih komentara na društvenim mrežama, među kojima su oni koje su ostavile korisnice koje tvrde da su prisustvovale novogodišnjem dočeku.
Korisnica koja se predstavila kao majka tinejdžerice napisala je da su njenu kćer uznemiravali “ti dobro raspoloženi dečki” te da je pozvala policiju da ih odvede. Njen je identitet, tvrdi Paraf, poznat redakciji. Međutim, članak ne sadrži niti jednu izjavu navodne svjedokinje, nego se isključivo oslanja na komentare koje je ostavila na društvenim mrežama.
Nepotpisani autor članka na Parafu na samom je kraju napisao da je poslao upit policiji o njihovoj upoznatosti sa slučajem. Najavio je i da će odgovor policije Paraf objaviti kad ga dobije.
Policija demantirala anonimne navode
U međuvremenu, dan nakon objave članka na Parafu, portal Index objavio je odgovore zagrebačke policije koja je demantirala anonimne navode. Potvrđeno im je da u novogodišnjoj noći nije bilo policijske intervencije na Trgu te da im nitko nije pristupio s informacijama o uznemiravanju maloljetnica. Takvu dojavu policija nije zaprimila ni putem broja 192, kao ni u nadležnoj policijskoj postaji.
Na internetskim stranicama Policijske uprave zagrebačke ne postoji niti jedan izvještaj o takvim ili sličnim djelima. U sažetku kaznenih dijela koje policija objavljuje svakog dana, 1. siječnja je stajalo: “U posljednja 24 sata na području Policijske uprave zagrebačke evidentirano je 17 kaznenih djela od kojih izdvajamo oštećenje tuđe stvari”. Prema sažetku objavljenom sljedećeg dana, 2. siječnja, “evidentirano je 19 kaznenih djela od kojih izdvajamo jednu tešku krađu provaljivanjem i otuđenje osobnog automobila”.
Ida Prester koja je na Trgu bana Josipa Jelačića bila kao voditeljica dočeka navodi: „Istina, sinoć su centrom prošle desetine tisuća Nepalaca, Indijaca, Bangladešana, Filipinaca. A opet – ni jednog najmanjeg incidenta! Nitko se nije potukao, nitko nije ništa ukrao, pa ni uhvatio nekog za stražnjicu. Vidjeli smo tisuće radosnih, nasmijanih lica. Dečke koji ne razumiju možda puno hrvatskog, a opet skaču na hrvatske bendove, skandiraju, podržavaju. Dečke i djevojke koji slave Novu godinu daleko od svojih najmilijih, od svoje obitelji, svojih prijatelja. Na trgu su, jer ih u malim unajmljenim sobama ne čeka odojak, francuska salata i topli zagrljaji. Na trgu su jer si to jedino mogu priuštiti. Svi ti Fariqi i Raghavi nas ne smetaju kad nam donesu večeru ili grade krov, ali nam smetaju kad ih vidimo u gradu da se zabavljaju, vesele, da imaju život“.
Dezinformacije o “nasilnim” migrantima
Kako je navedeno u godišnjem izvješću Pučke pravobraniteljice za 2022. godinu, u Hrvatskoj je sve veći broj stranih radnika kojima se nastoji nadoknaditi nedostatak radne snage. “Međutim, javne politike usmjerene ka njihovoj integraciji u društvo izostaju, a nije određeno niti tijelo javne vlasti koje bi trebalo koordinirati te aktivnosti. Nedostaje tečajeva hrvatskog jezika, kao i informacija o raspoloživim načinima zaštite prava, kako povezanih uz rad, tako i drugih. Mnogi su nerijetko i primjetno drugačiji pa je za očekivati i da su češće izloženi predrasudama i diskriminaciji, zbog čega ih je nužno osnažiti”, piše Pravobraniteljica.
Strani radnici nisu bili samo izloženi predrasudama, nego i fizičkim napadima. U studenom 2021. godine napadnuti su radnici tvrtke Rimac automobili. U ožujku prošle godine napadnut je strani platformski radnik, što je dokumentirao i sam napadač objavom video-snimke. Posljednji se napad dogodio par dana nakon proslave Nove godine, 3. siječnja: na zagrebačkom okretištu tramvaja u Dupcu nepoznati su napadači pretukli državljanina Nepala.
Migranti, uključujući strane radnike koji su u zemlji na temelju radne dozvole, tražitelje međunarodne zaštite te one koji neregularnim putem pokušavaju ući u zemlju, česta su meta dezinformatora. Njihovi antiimigrantski stavovi uglavnom se argumentiraju navodnom povezanošću migranata s kriminalom, terorizmom i obilatim iskorištavanjem socijalne pomoći.
Faktograf je u više navrata otkrio neutemeljene ili netočne tvrdnje o migrantima. Među njima je lažna tvrdnja da dijete migranata Europljanima prijeti klanjem, da su migranti zapalili sve kuće u Bosni i Hercegovini, da je migrant vandalizirao zagrebački tramvaj, ili da su migranti teško pretukli 12 Europljanki.
Tvrdnje o umiješanosti migranata u kriminalitet demantiraju i podaci koje je iznijela policija. Prema posljednjim javno dostupnim godišnjim statističkim podacima MUP-a, onima iz 2022. godine, među počiniteljima kaznenih dijela strani državljani čine 10 posto. Odnosno, od ukupno 20.904 počinitelja, 2.107 su stranci. Među strancima počiniteljima kaznenih dijela najviše je državljana Bosne i Hercegovine (444), Srbije (317) te Slovenije (136).
Kada je u studenom prošle godine hrvatska vlada Saboru uputila Izvješće o stanju ilegalnih migracija na području Republike Hrvatske za razdoblje od ulaska Republike Hrvatske u schengenski prostor, osvrnula se i na tvrdnje o navodnim prekršajima migranata koji ulaze na hrvatski teritorij: “Uočen je određeni broj prijava građana koji prijavljuju prisutnost ili kretanje migranata. Međutim, podaci iz baza podataka Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da su migranti zanemarivi u brojci delikata te da ni u kom slučaju nije narušeno stanje sigurnosti na tome području. Iz navedenih podataka razumljivo je da prisutnost migranata može stvoriti osjećaj nesigurnosti i straha, ali u odnosu na stvarnu sigurnosnu prijetnju, pokazatelji ukazuju da su strahovi neutemeljeni”.
Prema dostupnim informacijama koji kruže o novogodišnjoj noći u Zagrebu, također je neutemeljena tvrdnja da su tamnoputi muškarci napadali djevojčice. Jedini izvori tih tvrdnji su korisnici društvenih mreža, čiji je identitet još uvijek nepoznanica. Policija, s druge strane, te noći nije zaprimila nikakve dojave o incidentima.
