Pod povećalom

Antivakser Grgičin tužio Hrvatsku na sudu u Strasbourgu pa izgubio

Fizičar Danijel Grgičin u lipnju 2020. godine odbio je staviti masku u vlaku pa ga je privela policija. Zbog navodnog nehumanog postupanja žalio se Ustavnom sudu i ECHR-u i oba je slučaja izgubio.
screenshot 24sata

Danijelu Grgičinu, fizičaru o čijim je dezinformacijama Faktograf više puta pisao (1, 2, 3, 4, 5), nije uspjela tužba protiv Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava u slučaju koji se odnosi na njegove optužbe na navodnu nerazmjernu upotrebu policijske sile tijekom uhićenja zbog odbijanja nošenja maske na Glavnom kolodvoru u Zagrebu u lipnju 2020. godine.

Grgičin je tužbu sudu u Strasbourgu podnio krajem siječnja 2022. godine, tri mjeseca nakon što je Ustavni sud RH odbio njegovu tužbu zbog navodnog zlostavljanja od strane policije tijekom i nakon incidenta koji je izazvao kada sa svojim sinom nije htio izaći iz vlaka koji nije mogao krenuti dok svi putnici ne stave masku.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Grgičin nije htio staviti masku, a niti izaći iz vlaka pa je na poziv djelatnika Hrvatskih željeznica intervenirala policija koja je upotrijebila sredstva sile.

Tvrdeći da je Hrvatska prekršila članak 3. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koji kaže da se nitko ne smije podvrgnuti nečovječnom ni ponižavajućem postupanju ili kazni, Grgičin je podnio tužbu u svoje i u ime svog sina Liama koji je u vrijeme događaja imao dvije i pol godine.

Sud u Strasbourgu, koji je odluku donio 12. prosinca 2023. godine te je objavio 18. siječnja, presudio je da je korištena sila bila nužna zbog Grgičinovog ponašanja te da nije bila ni pretjerana niti nerazmjerna.

“S obzirom na prethodna razmatranja, posebno činjenicu da podnositelju zahtjeva nedostaje kritička prosudba vlastitog ponašanja kada je suočen s jednostavnom obvezom suradnje s legitimnim zahtjevima službenika za provođenje zakona i da nije pretrpio nikakve ozljede, Sud smatra da njegova pritužba nije bila ‘upitna’ u smislu članka 3. Konvencije i da domaće vlasti stoga nisu bile dužne provesti učinkovitu istragu o njegovom navodnom zlostavljanju od strane policije”, stoji u tekstu presude.

Europski sud za ljudska prava odlučivao je i o tome jesu li izlaganje Grgičinovog sina Liama njegovom uhićenju te postupci policije nakon uhićenja predstavljali nečovječno ili ponižavajuće postupanje u suprotnosti s člankom 3. Konvencije.

Kako stoji u presudi, i ta je pritužba odbačena, budući da je policijska intervencija izazvana odbijanjem djetetovog oca da poštuje zakon i proceduru.

Incident

Grgičin i njegov maloljetni sin podnijeli su ustavnu tužbu zbog navodnog zlostavljanja od strane policijskih službenika prilikom uhićenja 27. lipnja 2020., u vrijeme kada je na snazi bila odluka Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu o obaveznom nošenju zaštitnih maski u javnom prijevozu.

Budući da nije htio staviti masku ni izaći iz vlaka, policija je izašla na teren nakon dojave o narušavanju javnog reda i mira. Kako su naknadno izvijestili medije, protiv muškarca podnijeli su optužni prijedlog zbog osobito drskog ponašanja na javnom mjestu i vrijeđanja policijskih službenika. Međutim, i u tekstu odluke Ustavnog suda i u odluci suda u Strasbourgu spominje se kako je u prekršajnom postupku oslobođen optužbi o kršenju javnog reda i mira.

U tužbi Ustanovom sudu Grgičin je naveo kako su ga prilikom intervencije izvukli iz vlaka, bacili na tlo te mu svezali ruke sredstvima za vezivanje i “pritom mu nanijeli tjelesne ozljede i to sve pred njegovim maloljetnim djetetom”, iako on “nije pružao nikakav fizički otpor, ni narušavao javni red i mir, niti predstavljao opasnost za sebe ili druge, kao niti na bilo koji način predstavljao ugrozu”. Nakon toga su ga priveli u prostorije I. policijske postaje Zagreb gdje je, po njegovim navodima, dijete bilo bez odgovarajuće skrbi stručne osobe, odnosno, za njega su se pobrinuli policajci.

U obrazloženju odluke Ustavnog suda od 28. listopada 2021. godine, koji je pregledao snimke sigurnosnih kamera, drugačije se opisuje situacija. Navodi se kako je policajac Grgičina zamolio da stavi masku, što je on odbio. Ustavni sud pritom navodi kako je Grgičin bio drzak, te je policajcu, kojeg je snimao mobitelom, poručio da mu ne može i neće ništa napraviti jer je dijete s njim. Policajac je zatim pozvao pojačanje.

Nakon što su došla tri dodatna policajca, Grgičin je stavio masku, ali je nastavio s remećenjem javnog reda i mira. Policijski službenik mu je zbog toga izdao naredbu da izađe iz vlaka zbog privođenja u policijsku postaju radi prekršaja.

“Na to se prvopodnositelj oglušio i ponovo počeo snimati mobitelom videozapise putnika i njihove reakcije i počeo se kretati prema sredini vlaka. Nakon toga mu je policijski službenik izdao naredbu da se ne udaljava, nego da pođe s njima”, stoji u opisu događaja u odluci Ustavnog suda.

Nakon odbijanja još jedne naredbe, policija je primijenila sredstvo prisile te su Grgičina, budući da se opirao, vezali. Po dolasku ispred postaje, policija ga je upozorila da će, ako nastavi s narušavanjem javnog reda i mira, biti prepraćen u žurnom postupku Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu. Zbog incidenta vlak je kasnio 30 minuta u polasku.

Grgičin je u svojoj žalbi Ustavnom sudu naveo kako je nakon privođenja zatražio od policijskih službenika da nazovu majku djeteta ili Centar za socijalnu skrb, a oni su to odbili te da je dijete bilo bez odgovarajuće skrbi. Međutim, policija je tvrdila drugačije; nakon upozorenja o žurnom postupku, ali i da će dijete preuzeti djelatnici nadležnog Centra za socijalnu skrb, Grgičin je izjavio da neće narušavati  javni red i mir te je zamolio šefa smjene da ne zove centar. Osim toga, navodi se u obrazloženju odluke, nije tražio da se pozove majka djeteta. Dva dana nakon incidenta, 29. lipnja 2020. I. policijska postaja Zagreb obavijestila je Centar za socijalnu skrb o događaju i da je Grgičin  namjerno i svjesno izložio svoje dijete nepotrebnom stresu.

Grgičin je u svojoj žalbi Ustavnom sudu naveo da su mu nanesene tjelesne ozljede, međutim, nije naveo točno kakve.

“Tvrdi i da je dokaz o navodnim ozljedama priložio uz ustavnu tužbu. Međutim, podnositelj nije priložio nikakve dokaze o svojim tvrdnjama. Ne postoji nikakva liječnička dokumentacija koja bi kod podnositelja utvrdila bilo kakve ozljede. Upravo suprotno, podnositelj je uz ustavnu tužbu priložio samo izvješće koje je sastavila liječnica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba koja je pregledala podnositelja u policijskoj postaji nakon uhićenja, a neposredno prije nego je on pušten na slobodu”, navodi Ustavni sud te dodaje kako iz tog izvješća slijedi da podnositelj nema vidljivih ozljeda, da nema znakova frakture, istegnuća, otekline ili crvenila te da su njegov fizički i neurološki status bez osobitosti.

I sud u Strasbourgu u svojoj odluci navodi kako Grgičin nije u postaji imao pritužbi na ponašanje policije te je potpisao i takvu izjavu. Dijete je, navodi se, svo vrijeme bilo u blizini i pod nadzorom, igralo se i vozilo bicikl, a policijski službenici dali su mu vode i kekse i bilo je mirno.

Unatoč tome, Grgičin je nešto manje od mjesec dana kasnije Ministarstvu unutarnjih poslova uputio pritužbu na rad policije, optužujući je za zlostavljanje te je tražio da se pregledaju snimke događaja zabilježene nadzornim kamerama u vlaku.

Nakon obavljenih provjera, policija je utvrdila da nisu utvrđene nepravilnosti u postupanju.

Nošenje maske

Nedugo nakon incidenta u lipnju 2020. godine, Grgičin je u pismu upućenom redakciji 24sata naveo kako ne postoji zakonski temelj da policija izađe na intervenciju zbog nenošenja maske te da on nije bio odgovoran zbog toga što je kasnio vlak, već su to Hrvatske željeznice. Osim toga, naveo je kako su on i sin bili žrtve protupravnog postupanja policije te da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na slobodu.

“Hoćemo li mi sami moći za sebe birati što je za nas dobro ili bolje, odnosno hoće li Stožer ili neko drugo tijelo donositi te odluke umjesto nas, jer ‘oni znaju bolje’!? Oni znaju bolje što je dobro za mene, bez obzira na činjenicu jesam li ja doktor biofizičkih znanosti ili sam ekspert u nekom drugom području!?”, naveo je tad Grgičin.

Grgičinov stav da nije postojao zakonski temelj za policijsku intervenciju zbog nenošenja maske, opovrgnuo je Ustavni sud. Sud je podsjetio da je ta odluka donesena u vrijeme pandemije, s ciljem sprječavanja prijenosa bolesti Covida-19, a da bi se zaštitili zdravlje i životi ljudi te navodi kako je već izrazio svoje stajalište da država ima obvezu poduzeti nužne mjere za zaštitu života i zdravlja građana tijekom pandemije.

“U takvim uvjetima opći interes ima prevagu nad pojedinačnim pravima građana. Stajališta pojedinaca da ne nose maske ne mogu se okarakterizirati kao pravo na izbor jer ugrožavaju druge građane i njihovo pravo na zaštitu života i zdravlja”, stoji u odluci suda.

Teoretičar zavjera i antivakser

O navedenom događaju iz lipnja 2020. godine izvijestilo je više medija, a taj dan Grgičin podijelio Facebook status vjeroučitelja antivaksera Ivana Pokupca koji se ranije također protivio nošenju maski (1, 2).

“Hoćemo li svi koji ne slušamo preporuke HDZ-ovog stožera biti bačeni na pod i vezani lisicama?”, stoji u Facebook objavi koja se odnosi na Grgičinov slučaj.

Inače, Danijel Grgičin bivši je zaposlenik Instituta za fiziku te jedan od osnivača Instituta za bio i tehnosferu, udruge koja širi teorije zavjere o chemtrailsima, čiji je predsjednik bio do kolovoza 2023. godine.

Šireći dezinformacije o bolesti Covid-19 i cjepivima te protiveći se epidemiološkim mjerama koje su tad bile na snazi,  tijekom pandemije skupio je veliki broj pratitelja na društvenim mrežama.

Osim o Covidu i mjerama protiv virusa, Grgičin učestalo širi dezinformacije i o klimatskim promjenama.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.