Ocjena točnosti

Provjerili smo točnost tvrdnji izrečenih u finalnom sučeljavanju kandidata na Hrvatskoj televiziji

U debati koja je trajala više od dva i pol sata dominirale su teme životnog standarda i korupcije, ali nije se izbjegla ni "zamjena stanovništva" niti pitanje prava na pobačaj.
screenshot HRT

Na predizbornom sučeljavanju na Hrvatskoj televiziji u petak, 12. travnja, sudjelovalo je čak 10 predstavnika stranaka i koalicija koje izlaze na parlamentarne izbore: Tomislav Josić (Domovinski pokret, Pravo i pravda, Blok, Agrameri – nezavisna lista), Davor Nađi (Fokus, Republika), Marin Piletić (HDZ, HSLS, HDS, HNS, HSU), Dalibor Paus (IDS, PGS, Unija, ISU – PIP, Socijaldemokrati, Reformisti, Demokrati, Laburisti), Nikola Grmoja (Most, Hrvatski suverenisti, HKS, NLM), Sandra Benčić (Možemo! – politička platforma), Matija Posavec (Nezavisna platforma sjevera), Katarina Peović (Radnička fronta), Mirela Ahmetović (SDP, Centar, HSS, “DO i SiP”, Glas) i Milivoj Špika (Umirovljenici zajedno, SU, BUZ, DSU).

U debati koja je trajala više od dva i pol sata dominirale su teme životnog standarda i korupcije, ali nisu izbjegnuta ni svjetonazorska pitanja. Provjerili smo točnost glavnine tvrdnji sudionika.

“Inflacija nam je najveća stopa u eurozoni, prema zadnjim podacima kontinuirano smo imali najvišu inflaciju u sektoru hrane, dakle prehrambenih proizvoda. Iz tog razloga našim kućanstvima, posebno nisko dohodovnim, inflacija je išla i do 30 posto. Dakle, ne ona opća stopa, nego puno viša, upravo zato što su najveći dio novca trošili na hranu,” ustvrdila je Sandra Benčić, iz političke platforme Možemo!.

Plaće, mirovine, inflacija i posebno cijene hrane teme su oko kojih su se sudionici debate porječkali.

„Usprkos rekordnom rastu plaća i mirovina imamo realno manju kupovnu moć. (…) Nominalni rast plaća ne znači i realni rast“, ustvrdio je Milivoj Špika, iz koalicije Umirovljenici zajedno.

“Apsolutno je netočno da je inflacija pojela realan rast u Hrvatskoj, i po pitanju plaća i po pitanju mirovina, to svatko tko zna zbrojiti dva i dva može utvrditi. Dakle, plaće su rasle 65 posto, mirovine 62 posto. Ukupna stopa inflacije u mandatu ove vlade je negdje u 28 posto”, kazao je Piletić.

Oporba se, međutim, nije dala.

„Radi se o tome da su svi građani Republike Hrvatske itekako svjesni toga da je danas osnovna košarica dobara čak za 30 posto skuplja nego li oni raspolažu novcem. Dakle, imate 850 tisuća radnika koji zarađuju samo tisuću eura mjesečno, a njihova potrošačka košarica iznosi 30 posto skuplje od toga. Dakle, oni s tim ne mogu živjeti“, uzvratila je Piletiću SDP-ova predstavnica Mirela Ahmetović.

Što je od svih tih tvrdnji iznesenih tijekom rasprave o pitanjima koja pogađaju najveći dio stanovništva točno, a što nije?

Hrvatska ima najvišu inflaciju u eurozoni

U pravu je Sandra Benčić kada navodi kako Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u eurozoni. To potvrđuju podaci europskog statističkog ureda, Eurostata. Prema njihovoj procjeni u ožujku je stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila 4,9 posto dok je na razini eurozone ta stopa bila 2,4 posto. Stopa inflacije za siječanj i veljaču u Hrvatskoj je iznosila 4,8 posto, dok je na razini eurozone bila 2,8 posto u siječnju, odnosno 2,6 u veljači. Za razliku od Hrvatske, inflacija u eurozoni usporava.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Cijena hrane i troškovi života

I kada govori o kretanju cijena hrane, Benčić je u pravu. Do prosinca 2021. godine cijene hrane u Hrvatskoj (prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, HIPC) bile su niže od prosjeka eurozone. Eurostatovi podaci zorno prikazuju kretanje cijena hrane od siječnja 2020. godine do danas. Iz njih je vidljivo kako od prosinca 2020. cijene hrane rastu i približavaju se prosjeku eurozone s kojom se gotovo izjednačuju u prosincu 2021. godine. Od tada na ovamo cijene hrane u Hrvatskoj rastu brže od prosjeka eurozone.

izvor: Eurostat

Od siječnja 2020. do siječnja ove godine ukupna stopa inflacije iznosila je 23,7 posto. No, predstavnici HDZ-a kada govore o kretanju cijena, plaća, mirovina ne govore o zadnje četiri godine svog mandata, već o posljednjih osam godina. Dakle, od listopada 2016. godine kada je Andrej Plenković prvi put formirao Vladu.

U dva mandata Plenkovićeve vlade inflacija je iznosila 27,5 posto.

Prosječna bruto plaća za listopad 2016. godine iznosila je 1 019 eura, dok je radnik na ruke prosječno primio 749 eura. U siječnju ove godine, prosječna bruto plaća iznosila je 1 696 eura, dok je prosječna neto plaća bila 1 239 eura.

Prosječna bruto plaća je u nepunih osam godina nominalno porasla 66,34 posto, dok je njen realni rast bio 30,46 posto. Istodobno, prosječna neto plaća, dakle primanje koje je radnik dobio na ruke, nominalno je rasla 65,42 posto dok je realan rast neto prosječne plaće 29,74 posto.

Prosječna radnička mirovina u listopadu 2016. godine iznosila je 297,01 euro dok je njen iznos u siječnju tekuće godine bio 453,69 eura. Nominalno je radnička mirovina u nepunih osam godina rasla 52,75 posto, dok je realno porasla 19,80 posto. Ovdje govorimo isključivo o mirovini prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, dakle mirovini iz rada.

Kada govori o rastu plaća i mirovina Piletić kalkulira s podacima. Tako kod rasta plaća koristi nominalni porast, međutim kada se u njega ukalkulira kretanje cijena stvarnost je drugačija. Realna prosječna plaća rasla je 29,74 posto. Slično postupa i s mirovinom. Realna radnička mirovina nije rasla 62 posto već 19,80 posto.

Međutim, ne treba zaboraviti da prosječna plaća ne daje realnu sliku tržišta. Preciznije je koristit medijalnu plaću kao pokazatelj. Medijalna bruto plaća u listopadu 2016. godine iznosila je 845 eura, dok je neto medijalna plaća bila 658 eura. To znači da je 50 posto zaposlenih primalo plaću do 658 eura. U siječnju ove godine medijalna bruto plaća bila je 1 420 eura, dok je u neto iznosu bila 1 059 eura.

U promatranom razdoblju neto medijalna plaća nominalno je rasla 60,94 posto. No, realni rast neto medijalne plaće bio je daleko sporiji i iznosio je 26,23 posto.

Kada Mirela Ahmetović govori o 850 tisuća radnika koji zarađuju svega tisuću eura mjesečno, govori o onima koji primaju medijalnu plaću. Niskodohodovna kućanstva rast cijena hrane pogađa više nego one s višim primanjima.

Kako su se gospodarski indikatori odrazili na stanovništvo pokazuje i podatak o rastu broja stanovnika koji su u riziku od siromaštva. Tako je u 2020. godini (kada se procjenjivalo da Hrvatska ima više od 4 milijuna stanovnika) u riziku od siromaštva bilo 740,7 tisuća stanovnika dok je stopa rizika od siromaštva iznosila 18,3 posto.

Do kraja 2023. potvrđeno je da je broj stanovnika Hrvatske pao na 3,853 milijuna. Stopa rizika od siromaštva povećana je na 19,3 posto (iako je vlada planirala da će je smanjiti na 16,8 posto) što znači da je u riziku od siromaštva preko 743,3 tisuće građana.

Budući rast mirovina

Među tim građanima u riziku od siromaštva je i dobar dio umirovljenika. Njima se i u ovoj predizbornoj kampanju nudi „svijetla budućnost“. Jednu od tih najava rasta mirovina komentirao je Špika u debati.

“Rast cijena u sklopu ove inflacije se uklapa točno u ono predviđanje HDZ-a da će za 4 godine podići mirovine na 750 eura, ali su zaboravili reći da će za 4 godine prosječna plaća biti 1 600 eura, što je potpuno isto kao sada, 550 eura u odnosu na sadašnju prosječnu plaću od 1 200 eura. Dakle oni ne nude nikakvo povećanje“, ukazao je Milivoj Špika.

screenshot HRT, Milivoj Špika

U predizbornom programu HDZ navodi kako će u idućem mandatu prosječna mjesečna neto plaća dosegnuti 1 600 eura. Navode i da će mirovine povećati za najmanje 30 posto te će na kraju mandata prosječna sveukupna mirovina iznositi najmanje 750 eura.

Špika je u pravu kada kaže da to nije značajan rast mirovina, već samo njihovo usklađivanje s rastom plaća. Naime, 550 eura predstavlja 45 posto prosječne plaće od 1 200 eura. Taj udio prosječne sveukupne mirovine u prosječnoj plaći, prema najavi HDZ-a, za četiri godine bi neznatno porastao i iznosio bi 46,8 posto.

screenshot HRT, Sandra Benčić

Mirovine su u proteklim godinama rasle isključivo zbog njihovog usklađivanja s kretanjem cijena i plaćama dva puta godišnje, ali udio mirovine u prosječnoj plaći pokazuje kako su one realno padale u odnosu na plaće.

„Ono što je ključni indikator je kolika nam je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću. Tu se vidi da do realnog povećanja nije došlo od 2015. godine do sada. Dakle, na istoj je razini od 43 posto“, ustvrdila je Benčić.

O kretanju prosječne neto mirovine u odnosu na prosječnu plaću pisali smo i ranije. Kada govori o udjelu prosječne mirovine u plaći Benčić nije precizna.

U 2015. godini, kada je došlo do promjene formule usklađivanja mirovina, udio neto mirovine u prosječnoj plaći bio je 47,3 posto (u 2014. taj je udio iznosio 46,7 posto). Na kraju 2023. godine taj je udio pao na 45,6 posto i nastavio je padati. U veljači ove godine udio prosječne neto mirovine u prosječnoj plaći bio je 44,9 posto.

Hrvatska je potrošila samo 27 posto NPOO-a, ali to nije van rokova

“Hrvatska može ići puno, puno brže nego što ide. I evo samo podatak, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, 27 posto realiziranih projekata od 2021. godine, a treba ih potrošiti do 2026. godine”, ustvrdio je Matija Posavec.

screenshot HRT, Matija Posavec

Hrvatska u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) na raspolaganju ima 10,5 milijardi eura bespovratnih sredstava, ali i zajmova. Osim isplaćenog predujma od 818 milijuna eura do sada je ispunila kriterije za isplatu prve tri rate po 700 milijuna eura, a očekuje se da bi uskoro treba biti isplaćena i četvrta rata od 585 milijuna eura. Vlada idući tjedan Europskoj komisiji šalje zahtjev za isplatom pete rate u iznosu od 822 milijuna eura iz NPOO-a.

Posavec je u pravu kada navodi da je do sada realizirano 27 posto projekata iz NPOO-a. To potvrđuje Izvješće o provedbi NPOO-a predstavljeno na zadnjoj sjednici Vlade. Iz tog je dokumenta razvidno da je do sada završeno 27 posto projekta koji se financiraju iz NPOO-a, u tijeku je provedba 23 posto projekata dok će do kraja godine biti pripremljeno 35 posto projekata za daljnju realizaciju. Točno je i da sredstva iz NPOO-a treba potrošiti do kraja 2026. godine. Vlada se u prezentaciji pohvalila da je nakon Italije, najuspješnija država u provedbi plana oporavka jer je druga članica EU-a koja će poslati zahtjev za isplatom pete rate NPOO-a. Do sada je Hrvatska zahtjeve EK slala u predviđenim rokovima.

HDZ pravomoćno osuđen za korupciju

“Vi (HDZ, op. au) ste stranka pravomoćno osuđena za korupciju”, poručila je Sandra Benčić iz Možemo HDZ-ovom Marinu Piletiću.

HDZ zaista ima pravomoćnu presudu za korupciju u slučaju Fimi Media. U tom je procesu HDZ bio optužen za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki zajedno s bivšim predsjednikom stranke Ivom Sanaderom, preminulom vlasnicom marketinške agencije Fimi medije Nevenkom Jurak, bivšim rizničarem stranke Mladenom Barišićem te bivšom blagajnicom HDZ-a Brankom Pavošević.

Presudom Vrhovnog suda Ivo Sanader je dobio sedam godina zatvora te je morao vratiti 14,9 milijuna kuna. Barišić je osuđen na dvije godine i 10 mjeseci zatvora, a Pavošević na godinu i četiri mjeseca. HDZ je osuđen na plaćanje novčane kazne od tri i pol milijuna kuna i povrat 14,6 milijuna kuna u proračun. Optužbi je u tom procesu oslobođen glasnogovornik Sanaderove Vlade i stranke Ratko Maček.

“Optuženoj je pravnoj osobi – političkoj stranci kao otegotna okolnost cijenjena visina znatne pribavljene protupravne imovinske koristi. Pravilno je prvostupanjskom presudom izrečena novčana kazna 3.500,000,00 (tri milijuna petsto tisuća) kuna i oduzeta imovinska korist od 14.609,497,07 kuna. Cijenjeno je da je riječ o vodećoj parlamentarnoj stranci koja zbog većeg broja članstva, ali i broja zastupnika ima značajne prihode. Stoga plaćanje izrečene novčane kazne neće dovesti u pitanje egzistenciju pravne osobe te će se postići svrha kažnjavanja”, navedeno je u priopćenju Vrhovnog suda u listopadu 2021. godine povodom donošenja te pravomoćne presude.

Stoga, Sandra Benčić je točno navela da je HDZ stranka pravomoćno osuđena za korupciju.

screenshot HRT, Nikola Grmoja

“Konzervativne procjene Europskog parlamenta još iz 2016. govore da zbog korupcije godišnje gubimo oko 10 milijardi eura. Ta cifra je sada s ovom Plenkovićevom vladom eskalirala. Sjetite se samo koliko je tu afera bilo, koliko je ministara otišlo, sjetite se da je jedan HDZ-ovac Škugor, kojeg je Plenković postavio, u Ini maznuo oko milijardu kuna i da je to završilo na računu njegovog oca umirovljenika. Da to zaustavimo, tu korupciju, svaki naš umirovljenik bi godišnje mogao dobiti 6 tisuća eura.” kazao je Nikola Grmoja.

Grmoja je godinama govorio o oko 60 milijardi kuna koje Hrvatska godišnje gubi zbog korupcije. Izvor podatka o milijardama koje hrvatski BDP gubi radi korupcije nalazi se u studiji „The Cost of Non-Europe in the area of Organised Crime and Corruption“ koja je objavljena još u ožujku 2016. za potrebe Europskog parlamenta. Dio studije koji se odnosi na cijenu korupcije u Europi izradio je europski ogranak RAND korporacije. Svrha je bila istražiti utjecaj korupcije na Europu i društva u članicama EU te sugerirati koliko bi se novca uštedjelo kad bi zaživjele antikorupcijske mjere.

Studija je sugerirala kako korupcija na razini EU-a košta između 179 i 990 milijardi eura neostvarenog BDP-a na godišnjoj razini. Cifre su velike jer u obzir ne uzimaju samo izgubljene poreze i nerealizirane investicije, već i indirektne socijalne i političke utjecaje na društvo. Korupcija potiče nejednakosti u društvu, više organiziranog kriminala, slabiju vladavinu prava, smanjuje izlaznost na izbore i povjerenje u institucije, navodi se. Studija je pokušala obuhvatiti široko razdoblje od 1995. do 2014. te dolazi do zaključka kako iste zemlje pokazuju jednak trend kroz duži period. Hrvatska, u društvu sa zemljama poput Bugarske, Cipra, Češke, Estonije, Grčke, Mađarske, Italije, Litve, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije duže vrijeme ima korupciju iznad razine koja se smatra prosječnom za EU, a u nekim je područjima, kao što je to pitanje javnih nabava – neslavno najgora.

Ova studija ne bazira se isključivo na percepciji građana, kao većina istraživanja razine korupcije, već na osnovi različite dokumentacije te preko razgovora sa stručnjacima, pokušava procijeniti stvarnu raširenost korupcije, a širok raspon između 179 i 990 milijardi eura neostvarenog BDP-a dobiven je zbog različitih usporedbi koje su uzimane u obzir. Više o tome pročitajte u ranijem tekstu Faktografa.

Svakako treba podsjetiti da je studija prilično stara i da je u međuvremenu s radom započeo Ured europske javne tužiteljice koji je u Hrvatskoj započeo s istragama bivših visokopozicioniranih dužnosnika. Treba, također, spomenuti da je studija rađena u vremenu prije mandata premijera Andreja Plenkovića. Dva mandata ove HDZ-ove vlade obilovale su korupcijskim aferama (1, 2), a po prvi put se dogodilo i da zbog korupcije bude priveden aktualni ministar (Darko Horvat), radi optužbi u kojima su mu se pridružili i potpredsjednik Vlade (Boris Milošević) te još jedan ministar (Josip Aladrović). Ne uvijek zbog korupcijskih afera, ukupno je dvije Plenkovićeve Vlade napustilo 30 ministra. Mandat je obilježila i afera u kojoj Uskok tereti Damira Škugora i njegove pomagače da su kupovali INA-in plin ispod tržišne cijene te ga preprodavali u inozemstvo, pri čemu su zaradili više od milijardu kuna.

Nije jasno na koju sumu novca skrenutog korupcijom Grmoja točno misli kada kaže da bi bez korupcije svaki umirovljenik mogao godišnje dobivati 6 000 eura.

Demografija i migracije

“Ja bih rekla velika većina građana u Hrvatskoj ljude koji su ovdje došli raditi – a velik dio njih, to znate, došao je raditi, oni su naši novi sugrađani – da ih velik dio naših građana prihvaća i trudi ih se integrirati”, kazala je Sandra Benčić.

Iako ne znamo na kakve se podatke Benčić naslanjala (i radi li se uopće o podacima ili tek o dojmu) kada je govorila o stavovima hrvatskih građana prema migrantskim radnicima, ona ima utemeljenje u nekim istraživanjima. Rezultati iz više rundi Europskoga društvenog istraživanja, koji su citirani i u Prijedlogu strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske, pokazuju da većina hrvatskih građana ima umjerene stavove o imigrantima i imigraciji, koji su u većoj mjeri pozitivni nego negativni. Europsko društveno istraživanje (ESS) veliko je međunacionalno istraživanje koje mjeri stavove, mišljenja i vrednote Europljana u dobi 15 +. Istraživanje se provodi svake dvije godine u mnogim zemljama diljem kontinenta.

Prema rezultatima tog istraživanja, gotovo 60 posto stanovnika Hrvatske bi dopustilo ili mnogima ili nekim useljenicima različite etničke ili rasne pripadnosti da se usele, odnosno, dopustilo bi mnogima ili nekima iz siromašnih zemalja izvan Europe. Prema dobnim skupinama, primjećuje se da bi mlađi ispitanici (ispod 40 godina) češće od starijih ispitanika dopustili imigrantima da se dosele i žive u Hrvatskoj te da općenito imaju liberalnije stavove prema imigrantima i imigraciji.

Kao što je Faktograf pisao u veljači ove godine, istraživanje je provedeno 2021. godine, riječima sociologa Dragana Bagića, “prije početka intenzivnije politizacije pitanja useljavanja i integracije useljenika u Hrvatskoj”. S obzirom na to da politizacija tih pitanja utječe na stavove građana, Bagić je rekao da se „mogu očekivati određene promjene u stavovima“. Istraživanje Promocije plus koje su domaći mediji prenijeli u travnju prošle godine (1, 2) pokazuje da većina hrvatskih građana podržava uvoz radne snage: podršku stranim radnicima u Hrvatskoj, prema ovom istraživanju, iskazuje 57 posto ispitanika, dok ih 38 posto ne podržava. Prošlog su mjeseca mediji citirali istraživanje Hrvatskih studija (na uzorku od 500 ispitanika) koje je pokazalo da „gotovo svaki četvrti Hrvat misli da će nam stranci oduzeti poslove“. Podjednaki broj strahuje da će povećati razinu kriminala, a svaki treći se boji da će ugroziti naše vrijednosti i socijalni sustav.

Kvote za strane radnike

screenshot HRT, Katarina Peović

“Radnička fronta je jedina stranka koja se zalaže za vraćanje kvota, kako bismo vodili odgovornu migracijsku politiku,” ustvrdila je Katarina Peović.

Nije točno da je Radnička fronta jedina stranka koja se zalaže za vraćanje kvota za izdavanje radnih dozvola. O kvotama za izdavanje radnih dozvola u svom predizbornom programu otvoreno govori i Domovinski pokret (DP). Tako navode da kvote za ulazak stranih radnika na hrvatsko tržište rada treba redefinirati prema stvarnim potrebama u pojedinim sektorima te uskladiti s realnom situacijom na tržištu imajući u vidu strateški razvoj Republike Hrvatske.

Nadalje, DP navodi kako treba „sustavno pripremati kvote za kvalitetne, kvalificirane i iskusne radnike u sektorima građevinarstva, poljoprivrede i turizma“, ali i „zabraniti uvoz  niskokvalificirane radne snage za poslove u sektorima digitalnih platformi niske dodane vrijednosti“.

Iako ne otvoreno, o kvotnom sustavu govori i Možemo!. Kako navode u svom programu „umjesto stihijskog zapošljavanja prema potrebama individualnih poslodavaca, država će određivati društvene potrebe za kvalificiranim radnicima kroz tripartitni dijalog“. Pritom, radne dozvole Možemo! neće vezati uz poslodavce već uz kvalifikacije potrebne na tržištu rada.

Povratak u Hrvatsku

“Od 2022. imamo više doseljenih u Hrvatsku, nego što imamo iseljenih. I od ovih doseljenih su povratnici Hrvata iz inozemstva”, ustvrdio je Marin Piletić.

Točno je da u 2022. godini imamo više doseljenih osoba u Hrvatsku, no što imamo iseljenih. Međutim, broj iseljenih osoba iz Hrvatske u 2022. godini najveći je od 2017. godine. Nije točno da među useljenima dominiraju “povratnici Hrvata iz inozemstva”.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatska je u 2022. godini ostvarila pozitivni migracijski saldo. Naime, odselilo je 46 287 osoba, dok se uselilo 57 972.

U 2022. iz inozemstva se doselilo 17,8 % hrvatskih državljana i 82,2 % stranaca, a odselilo se 70,7 % hrvatskih državljana i 29,3% stranaca, navodi DZS u priopćenju objavljenom u srpnju 2023.

“U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad. Ukupan broj doseljenih osoba iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj. Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 19,3% osoba doselilo se iz Ukrajine, a 14,6% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Njemačku (31,0%)”, priopćio je DZS.

Dodajmo i da će podaci za 2023. godinu o migracijama stanovništva biti poznati tek u srpnju ove godine, kada će, prema kalendaru objava, Državni zavod za statistiku s javnosti podijeliti nove podatke.

Domovi za umirovljenike

“HDZ je već u dva mandata obećao graditi po 20 domova ili centara za umirovljenike. Koliko ja znam, po informacijama, nije zabijena ni jedna lopata nigdje”, ustvrdio je Milivoj Špika.

screenshot HRT, Milivoj Špika

Točno je da je HDZ  još 2016. obećao izgradnju 20 domova za starije građane i građanke. Točno je i da to obećanje još nije ispunjeno.  No, nije točno za “nije zabijena ni jedna lopata nigdje”. Naime, zabijene su barem dvije lopate.

Još u predizbornom programu “Vjerodostojno” objavljenom pred izbore 2016. godine HDZ je obećao izgradnju 20 doma za starije s 2 000 smještajnih jedinica, modernizaciju postojećih domova te model poticajnog smještaja u obiteljskim domovima.  Nakon tragedije u obiteljskom domu u Andraševcu, gdje je 2020. godine u požaru poginulo 6 starijih osoba, Faktograf je analizirao obećanje dano u predizbornom programu HDZ-a i utvrdio da je ono u potpunosti prekršeno.

U narednim predizbornim programima HDZ-ova obećanja o povećanjima kapaciteta za smještaj starijih sugrađana postaju neodređenija. No, ona se djelomično počinju ostvarivati.

HDZ u programu “Sigurna Hrvatska” za parlamentarne izbore 2020. godine pod prioritetima za idući mandat u poglavlju “Socijalna sigurnost” navodi da će “povećati smještajne kapacitete domova za starije za 1 500 korisnika te pojačati nadzor nad kvalitetom pružene skrbi”.

U HDZ-ovom programu za nadolazeće izbore “Za sve izazove” navodi se da su “osigurali sredstva za izgradnju 18 centara za starije osobe u 18 županija”. Točno je da su osigurana sredstva za izgradnju 18 centara. U listopadu 2023. godine uručeni su ugovori “za izgradnju i opremanje 18 centara za starije osobe u vrijednosti 159 milijuna eura, a koji će imati nešto više od 1 800 smještajnih kapaciteta i izvaninstitucijskih usluga za nešto više od 4500 korisnika”.

Ovdje dolazimo i do prvih zabijenih lopata i to u Voćinu i Loboru, u travnju ove godine, tik prije izbora. Otvaranju radova u Voćinu u Virovitičko-podravskoj županiji, 3. travnja svjedočili su, a i za predizborne svrhe iskoristili, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić, virovitičko-podravski župan Igor Andrović, saborski zastupnici Josip Đakić i Vesna Bedeković, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš i načelnik Općine Voćin Predrag Filić.

Za lopatanje u Loboru, u Krapinsko-zagorskoj županiji, Milivoj Špika možda nije čuo jer se zbilo tek dan prije nego se uputio na debatu, odnosno 11. travnja. Početku radova na izgradnji centra u tom mjestu svjedočila je nešto “slabija delegacija”. Uz načelnicu Općine Lobor Ljubicu Jembrih, konferenciji je prisustvovala i državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa sa suradnicima, a konferenciju su podržali saborski zastupnik i predsjednik Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora Žarko Tušek i saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović.

Dodajmo da se u programu “Za sve izazove” pod prioritetima za idući mandat navodi “nastavak ulaganja u Centre za starije osobe i razvoj izvaninstitucijskih usluga i aktivnosti za starije osobe diljem Hrvatske”, a povećanje smještajnih kapaciteta za starije osobe najavljuje se i u poglavlju “Dostupno stanovanje”, nedefinirano spominjući tek “organizirani smještaj za starije sugrađane (Program 65+).

Što je o pobačaju rekla Marija Selak Raspudić

Blok pitanja o svjetonazorskim temama započeo je pitanjem voditelja upućenom Grmoji, a radilo se o pobačaju. „Izjava Marije Selak Raspudić o tome kako je pobačaj temeljno pravo žene izazvala je žestoku reakciju i u vašoj stanci“, rekao je voditelj, referirajući se na nedavnu raspravu između Selak Raspudić i Marina Miletića. U predizbornom sučeljavanju na N1 televiziji Selak Raspudić je na pitanje je li pobačaj temeljno pravo žene odgovorila s „da“. Miletić je neslaganje s njom izrazio komentarom na Facebooku: “Most je jasno za život. Objavili smo svoju političku deklaraciju i jasno smo rekli da smo za život. Vrh stranke, Predsjedništvo, naš predsjednik, svi mi tu imamo isti stav. Marija se ovdje pogrešno izrazila, ali neka ona sama to objašnjava“. Dodao je kako Selak Raspudić nije članica stranke niti ima ikakvu stranačku funkciju te da će narod preferencijskim glasovima „pokazati što misli o svakom od nas“.

Grmoja je u HRT-ovom sučeljavanju također imao potrebu objasniti što Selak Raspudić misli:

„Stav mosta je jasan, to su nijanse u pogledima i Marija Selak Raspudić smatra da život počinje začećem kao što smatraju svi medicinski fakulteti u Hrvatskoj i da trebamo činiti, mislim da imamo tu i konsenzus, ovdje u ovom studiju, da pobačaja bude što manje“.

No prije Grmoje, Selak Raspudić je to učinila sama. „U toj debati na koju se kolega referira, postavljeno mi je jedno vrlo nespretno formulirano blic-pitanje, na koje smo mogli odgovoriti samo s da ili ne. Sjećam se da se spominjalo i to je li pobačaj odluka žene, a moj je stav da jest. Biološka je to činjenica s obzirom na to da je dijete ovisno o majci, ali jasno je i da ja smatram da život uvijek treba štititi. Društvo mora stvoriti sve preduvjete kako do pobačaja ne bi dolazilo i nadam se da ćemo dugoročno pobačaj nadići kao takav”, rekla je zastupnica Mosta Novom listu.

Selak Raspudić tvrdi da nije za zakonsku zabranu pobačaja, ali nije ni da se pravo na prekid trudnoće zaštiti Ustavom. Međutim, u svojim prošlim javnim istupima nije bila ni toliko eksplicitna, odnosno izbjegavala je dati jasne odgovore vezane uz pobačaj. Kada je u prošloj predizbornoj kampanji bila upitana preteže li u slučaju silovanja žene i posljedične trudnoće pravo silovane žene na izbor ili ne, kazala je da „ništa ne treba lomiti preko koljena“. „Radije ću izgubiti ove izbore, nego da na takav način sažimamo ovako tešku temu“, istaknula je.

Također, ranije je izrazila stav da život počinje začećem. „Trenutačno se nalazimo u društveno-političkim okolnostima gdje bi pobačaj kao sredstvo prekidanja neželjene trudnoće trebao biti već daleko iza nas u trenutku kada nam je poznato i vidljivo da život počinje začećem. Do toga trebamo doći promjenom svijesti, a bilo kakva zakonska intervencija neće uroditi jednakim plodom“, rekla je u svibnju 2022. godine.

S druge strane, suprotno tvrdnji Nikole Grmoje, stav da život počinje začećem ne zauzimaju „svi medicinski fakulteti u Hrvatskoj“. Kako je Faktograf već pisao, Ustavni sud je prije donošenja odluke o ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece zatražio mišljenje medicinske struke. Analizirajući tada zajedničko stručno mišljenje, ali i izdvojena mišljenja koje su profesori medicine dostavili sudu, zaključili smo da bi se prevladavajuće mišljenje među medicinskim stručnjacima koje je konzultirao Ustavni sud moglo prevesti kao shvaćanje da život počinje začećem, ali da to mišljenje nije bilo unisono.

Hrvatska je katolička država

“Pitam se jesmo li mi kandidati za Hrvatski sabor ili nekakav drugi Sabor. Hrvatska se izjašnjava kao katolička država s 95 ili 90 posto katolika u državi, bar tako kažu. Ne zanima nas što govore biskupi, mi bi njima začepili usta, ne zanima nas što misli narod, mi ne želimo niti referendum, niti ih želimo pitati što oni misle o nekakvim pitanjima. Tako da mi to sve više liči na autokraciju, a ne na demokraciju i nije mi jasno za koji Sabor se mi borimo”, kazao je Tomislav Josić, predstavnik koalicije okupljene oko Domovinskog pokreta.

screenshot HRT, Tomislav Josić

U tri rečenice Josić je izrekao tri netočnosti. Nije točno da se “Hrvatska izjašnjava kao katolička država”. Hrvatska nije “katolička” nego sekularna država, a ta je sekularnost, prema mišljenju ustavnih stručnjaka jasno izražena u prvom stavku 41. članka Ustava RH koji glasi: “Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države”.

Nije točan niti Josićev navod da Hrvatska ima 90 ili 95 posto katolika. Prema posljednjem popisu stanovništva Državnog zavoda za statistiku (DZS) u Hrvatskoj se katolicima izjasnilo 78,97 posto popisanih ili 3 milijuna 57 tisuća i 753 osobe. No taj broj je vjerojatno veći jer se na popisu više od 128 tisuća ljudi izjasnio kao “ostali kršćani”. Zbog te kategorije DZS je u svoje rezultate unio i posebnu napomenu: “U Ostale kršćane uključeno je 96,47 % osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnile kao kršćani, od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26 % izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi, njih 0,84% izjasnilo se da pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj, dok se za ostale vjerske zajednice pojedinačno izjasnilo manje od 0,50 %”.

To znači da se još 112 tisuća “ostalih kršćana” izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi, a ako se sve njih pribroji onima koji su izjasnili katolicima dolazi se do postotka od oko 81,8 posto, što je bitno manje od Josićevih 90 ili 95 posto. Spomenimo da se u posljednjim popisima stanovništva bilježi trend pada broja katolika u Hrvatskoj – 2001. godine ih je bilo 87,97 posto, a na popisu 2011. godine 86,28 posto.

Nije jasna ni Josićeva konstatacija da “mi ne želimo niti referendum” s obzirom na to da u Hrvatskoj postoji Zakon o referendumu, prema kojem državni referendum mogu raspisati Sabor i predsjednik Republike, a Sabor ga raspisuje, kako to stoji u članku 3., i u slučaju kada to “zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj”.

Privlačenje zdravstvenih radnika u Istri

“U istarskoj županiji pokrenut je program za zadržavanje liječnika i privlačenje zdravstvenih radnika u Istarsku županiju. Recimo, dvije stimulativne mjere – u startu dobije 5000 eura liječnik, 2000 eura medicinska sestra plus osigura im se smještaj ili sufinancira smještaj”, ustvrdio je IDS-ov Dalibor Paus.

screenshot HRT, Dalibor Paus

Točno je da je u Istarskoj županiji pokrenut spomenuti program, kao što je vidljivo na internetskim stranicama Istarske županije. No, nije dovoljno precizno reći da stimulativne mjere znače da se u “startu” ostvaruju navedeni iznosi, oni ovise o vrsti sklopljenog ugovora o radu. Vrijedi dodati da su oni zdravstveni radnici koji se odluče na korištenje mjera ugovorom obavezuju u ustanovama u kojima se zaposle raditi određeni broj godina.

Od najavljene 24 mjere za sada se primjenjuje njih 5: sufinanciranje troškova stanovanja, jednokratna naknada za kupnju prvog stana ili kupnju/izgradnju kuće, financijski bonus vjernosti poslodavcu, financijski bonus dobrodošlice, financijska naknada za pojačani rad u turističkoj sezoni.

Tijekom debate predsjednik IDS-a Dalibor Paus referirao se na dvije od pet aktualnih mjera. Iznosi koje navodi su točni za one koji sklapaju ugovore o radu na neodređeno vrijeme. Zdravstveni radnici koji se zapošljavaju na određeno ne ostvaruju pravo na isti iznos, već proporcionalno vremenu na koje sklapaju ugovore, navodi se u “Odluci o provedbi mjere 1.2.3. Financijski bonus dobrodošlice”.

“Osiguranje smještaja ili sufinanciranje smještaja” koje spominje Paus, nije automatski zagarantirano potpisivanjem ugovora o radu. Zainteresirani se za ostvarenje prava predviđenih mjerom moraju prijaviti, a potom proći i evaluaciju, sukladno “Odluci o provedbi mjere 1.1.1. Sufinanciranje troškova stanovanja”.

U ovom trenutku nije javno dostupan podatak koliko je zdravstvenih radnika i radnica iskoristilo ili se prijavilo za korištenje navedenih mjera. No, doktorica Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije, rekla je Faktografu kako su mjere za sada privukle 21 medicinsku sestru te 7 liječnika specijalista. Većinom je riječ o kadru iz Zagreba, ponešto iz Osijeka, a jedna medicinska sestra želi se vratiti iz Njemačke, kaže Antić.

Napomenimo i da su promidžbene aktivnosti povezane sa spomenutim mjerama izazvale burne reakcije u drugim županijama. Konkretno, nakon što su se reklamni plakati s porukom “’Vrijeme je za promjene! Dođi u Istarsku županiju!’” našli u drugim županijama, uključujući i na lokacijama pred zdravstvenim ustanovama, promocija inicijative Istarske županije naišla je na osude. Koprivničko-križevački župan Darko Koren tako je, primjerice, komentirao da kampanja “nije korektna”, već da je “degutantna”.

Zamjena stanovništva

“Provodite zamjenu stanovništva, tjerate Hrvate iz Hrvatske i uvodite stranu radnu snagu”, ustvrdio je Nikola Grmoja, obraćajući se tehničkom ministru Piletiću.

“Kada govorimo o zamjeni stanovništva, to definitivno nije politika HDZ-a, to se dogodilo zbog gospodarskog rasta Hrvatske, koji je rezultat pametnih politika ove vlade”, odgovorio mu je Piletić.

“Zamjenom stanovništva koje se događa svakodnevno, za 20 ili 30 godina neće biti ni Hrvata više u Hrvatskoj, nego ćemo biti, ne znam ni ja kako ćemo se zvati tada”, ustvrdio je Tomislav Josić.

Takozvana “Velika zamjena stanovništva” teorija je zavjere koju zagovaraju ekstremni desničari i nacionalisti diljem zapadnog svijeta. Prema teoriji, nevidljive globalne elite imaju tajni plan da iskorijene bijelo stanovništvo u Europi i SAD-u. Teorija o “Velikoj zamjeni” nema činjenično utemeljenje, ali kroz godine je motivirala više masovnih ubojstava diljem svijeta. Dok je jedno vrijeme bila uglavnom prisutna na rubnim portalima i opskurnim profilima na društvenim mrežama, u novije se vrijeme o toj teoriji može čuti i od naših političara. Mostov Marin Miletić je prije Nove godine objavio TikTok video u kojem iznosi neutemeljene tvrdnje da migranti “preplavljuju” Zagreb prema navodnom planu o “zamjeni stanovništva”, a koji provodi premijer Andrej Plenković.

Prije svega, potreba za stranom radnom snagom prisutna je gotovo u svakoj europskoj državi, što bi značilo da svaka od njih, bez obzira kakvog im je političkog predznaka vlada, provodi „Veliku zamjenu stanovništva“.

Točno je da se struktura tržišta rada u Hrvatskoj promijenila, ali te se promjene ne može objasniti konceptom „zamjene stanovništva“ jer on podrazumijeva namjerno djelovanje. Piletić je u pravu kad sugerira da HDZ ne može u potpunosti kontrolirati trend nedostatka radne snage i uvoza nove, ali je istovremeno istrčao sa zaključkom da se sve to zbiva zbog “pametnih politika vlade”.

Nedostaci na europskom tržištu rada, pa tako i hrvatskom, rezultat su čimbenika koji su dugo nastajali, pojašnjeno je na podatkovnoj platformi Statista. Među tim su čimbenicima opadanje stanovništva, nedovoljno ulaganje u obrazovanje, loše usklađivanje poslova – kao i novijih događanja koja su uzdrmala europsko gospodarstvo, primjerice pandemija koronavirusa.

Slično objašnjenje nudi publikacija o stranim radnicima koju je 2022. godine objavio Institut za razvoj i međunarodne odnose: „Hrvatsko se gospodarstvo nakon ulaska u EU suočilo s ogromnim odljevom radne snage. Ključni su razlozi niske plaće u većini sektora, problematični uvjeti rada te praksa prijevremenog odlaska u mirovinu“.

U toj je publikaciji naglašeno da uz ograničenu ponudu domaćih radnika hrvatsko gospodarstvo ne može učinkovito funkcionirati bez povećanja broja radnika iz inozemstva. Tamo stoji i da se potreba za stranim radnicima u Hrvatskoj jako razlikuje od sektora do sektora te da su najveće u sektoru graditeljstva. Pokazalo se, navodi publikacija, da ne postoji dovoljan interes za ta zanimanja i da u strukovne škole nije upisano dovoljno učenika za ta usmjerenja.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.