Kako građani traže informacije o zdravlju? Kojim izvorima vjeruju kada žele provjeriti neku zdravstvenu tvrdnju? Koje ih teme najviše zanimaju i s kakvim se dezinformacijama najčešće susreću?
To su bila neka od pitanja na koja smo pokušali odgovoriti kroz projekt “Opasno po zdravlje: publika u centru borbe protiv dezinformacija”. Polazeći od pitanja čitatelja, željeli smo bolje razumjeti kako ljudi traže informacije o zdravlju, što ih brine kada se, primjerice, suoče s novom dijagnozom, koliko su izloženi dezinformacijama i na koja pitanja u javnom prostoru još uvijek ne pronalaze jasne i pouzdane odgovore.
Posljednjih godina zdravstvene dezinformacije postale su jako raširen oblik lažnog i obmanjujućeg sadržaja na internetu. Iako se najčešće povezuju s teorijama zavjere o cjepivima ili pandemiji kovida, one dolaze u mnogo različitih oblika: kroz oglase za dodatke prehrani, “čudesne” prirodne pripravke, influencere koji bez medicinskih kvalifikacija dijele zdravstvene savjete, umjetnom inteligencijom generirane sadržaje ili internetske stranice koje izgledaju kao vjerodostojni mediji, a zapravo služe prodaji proizvoda bez znanstveno dokazane učinkovitosti ili različitim oblicima internetskih prevara.
Posebno zabrinjava činjenica da se granica između marketinga, osobnih iskustava i provjerenih zdravstvenih informacija sve više briše. Građani svakodnevno nailaze na sadržaje koji obećavaju jednostavna rješenja za ozbiljne bolesti, promoviraju proizvode bez znanstvenih dokaza ili potiču nepovjerenje prema zdravstvenim institucijama i medicini utemeljenoj na dokazima. Upravo zato željeli smo istražiti ne samo koje su dezinformacije najraširenije, nego i kako ih ljudi prepoznaju te kakve informacije zapravo traže.
Istraživanje temeljeno na potrebama publike
Kako bismo dobili što cjelovitiju sliku, projekt smo temeljili na tri međusobno povezana izvora informacija.
Proveli smo javnu online anketu “Zdravlje na mreži”, kojom smo građane pitali gdje traže zdravstvene informacije, kojim izvorima vjeruju, kako procjenjuju vjerodostojnost sadržaja koji pronalaze na internetu te s kakvim se zdravstvenim dezinformacijama najčešće susreću.
Drugi važan dio projekta bila je suradnja s udrugama pacijenata i organizacijama civilnog društva koje svakodnevno rade s osobama oboljelima od kroničnih, rijetkih i malignih bolesti, osobama s problemima mentalnog zdravlja te drugim ranjivim skupinama poput LGBTIQ zajednice i žena. Kroz razgovore, konzultacije i razmjenu iskustava prikupili smo njihove uvide o najčešćim mitovima, dezinformacijama i iskustvima s kojima se susreću njihovi korisnici.
Treći izvor bili su upiti građana pristigli putem naše web-forme. Građani su nam mogli poslati zdravstvene tvrdnje za koje nisu bili sigurni jesu li točne, prijaviti sumnjive oglase ili postaviti pitanja o zdravstvenim temama koje ih zanimaju. Upravo su ti upiti često bili polazište za naše istraživačke članke, intervjue, reportaže i debunkove.
Što smo saznali?
Građani internet najčešće koriste kako bi pronašli informacije o simptomima bolesti, nalazima ili dijagnozama koje su dobili, zdravom načinu život i dodacima prehrani. Paralelno, redovito se susreću sa zdravstvenim informacijama za koje nisu sigurni jesu li točne.
Među najčešćim dezinformacijama isticali su se mitovi o cjepivima, tvrdnje o navodnim “čudesnim lijekovima” za rak i druge kronične bolesti, različiti pripravci koji se predstavljaju kao zamjena za medicinsku terapiju te dezinformacije o dodacima prehrani, detoksikaciji organizma i alternativnim metodama liječenja. Često su spominjani i proizvodi za mršavljenje te razni wellness preparati kojima se pripisuju učinci koji nisu potkrijepljeni znanstvenim dokazima.
Isti obrasci pojavljuju se i kod internetskog oglašavanja. Velika većina ispitanika primjećuje sumnjive zdravstvene oglase na društvenim mrežama i internetskim portalima, a najčešće se radi upravo o oglasima za dodatke prehrani, “čudesne” pripravke, proizvode za mršavljenje i druge komercijalne proizvode koji koriste pretjerana ili znanstveno neutemeljena zdravstvena obećanja. Budući da su društvene mreže ujedno prepoznate kao jedan od glavnih izvora zdravstvenih dezinformacija, rezultati upućuju na to da se dezinformacije i prikriveno oglašavanje često međusobno isprepliću. Ovi nalazi potvrđeni su i kroz upite građana pristigle putem projektne web forme, što je potaknulo izradu članka “Tko je odgovoran za prevarantske oglase u medijima”.
Također, istraživanje je pokazalo da je nepovjerenje prema farmaceutskoj industriji i institucijama i dalje prisutno, što različitim akterima olakšava širenje dezinformacija i manipuliranje postojećim nepovjerenjem.
Tvrdnje da se “lijekovi skrivaju”, da farmaceutske kompanije zataškavaju učinkovite terapije ili da postoji jednostavno rješenje koje zdravstveni sustav namjerno prešućuje pokazale su se među najotpornijim manipulativnim narativima.
Što su nam ispričale udruge?
Razgovori s partnerskim organizacijama pokazali su da zdravstvene dezinformacije nisu samo internetski fenomen, nego imaju vrlo konkretne posljedice za pacijente i njihove obitelji.
Udruge koje rade u području mentalnog zdravlja istaknule su da se njihovi korisnici često susreću s tvrdnjama da su psihijatrijski lijekovi štetni ili da se deprinesija može izliječiti isključivo promjenom životnih navika i alternativnim metodama. Organizacije koje okupljaju osobe s rijetkim bolestima upozorile su na predrasude, dezinformacije i nedovoljnu informiranost o svakodnevnim izazovima života s rijetkim dijagnozama. Udruge koje rade s onkološkim pacijentima posebno su istaknule problem “čudesnih lijekova”, dodataka prehrani i alternativnih terapija koje se predstavljaju kao zamjena za medicinski dokazano liječenje.
Organizacije su također upozorile da su mnoge zdravstvene teme u javnom prostoru i dalje nedovoljno zastupljene. Uz borbu protiv dezinformacija, istaknule su potrebu za kvalitetnijim praćenjem javnozdravstvenih politika, boljim informiranjem građana o njihovim pravima unutar zdravstvenog i socijalnog sustava te većom vidljivošću tema koje rijetko dobivaju medijski prostor. Kao jedan od primjera navodile su inkluzivni dodatak, oko kojeg građani često nemaju dovoljno informacija o uvjetima ostvarivanja prava i dugotrajnim administrativnim postupcima.
Suradnja s organizacijama nije nam pomogla samo u odabiru tema, nego i u pronalasku stručnih sugovornika te boljem razumijevanju problema s kojima se pacijenti svakodnevno susreću.
Što su građani željeli provjeriti?
Web-forma otvorena u sklopu projekta pružila je dodatni uvid u pitanja koja građane najviše zanimaju.
Najviše upita odnosilo se na dodatke prehrani, biljne pripravke i alternativne metode liječenja, zatim na sumnjive oglase za zdravstvene proizvode, cjepiva, lijekove i farmaceutsku industriju, žensko zdravlje, hormone i kontracepciju, mentalno zdravlje te različite svakodnevne zdravstvene mitove.
Velik broj građana prijavljivao je i oglase koji su izgledali kao novinarski članci ili su koristili fotografije liječnika i poznatih osoba kako bi povećali vjerodostojnost proizvoda koje reklamiraju. Upravo su takvi primjeri pokazali koliko je danas teško razlikovati prikriveno oglašavanje od vjerodostojnih zdravstvenih informacija.
Zdravstvene dezinformacije postaju sve složenije
Jedan od najvažnijih zaključaka projekta jest da se zdravstvene dezinformacije danas više ne pojavljuju samo kao netočne objave ili teorije zavjere. Sve se češće isprepliću s komercijalnim interesima, internetskim oglašavanjem, influencerima, wellness industrijom i umjetnom inteligencijom.
Projekt je pokazao i da se zdravstvene dezinformacije ne mogu razumjeti ako ih promatramo odvojeno od konkretnih problema s kojima se građani susreću. Pitanja koja smo dobivali putem web-forme, iskustva udruga i rezultati ankete pokazali su da se dezinformacije najlakše šire ondje gdje nedostaju jasne, razumljive i pravodobne informacije o zdravlju, liječenju ili pravima koja građani mogu ostvariti.
Stoga je naš dugoročni cilj pridonijeti izgradnji otpornosti društva na zdravstvene dezinformacije i smanjiti njihove posljedice za javno zdravlje. To ne znači samo nastaviti provjeravati netočne tvrdnje, nego i razvijati znanstveno utemeljeno izvještavanje, jačati medijsku i AI pismenost te njegovati dugoročan odnos s publikom kroz sadržaj koji odgovara na pitanja i dvojbe. Jer upravo su nam pitanja pokazala gdje nastaju informacijske praznine koje dezinformacije najlakše iskorištavaju.
