„Prije 25 godina ispunili smo san i stvorili Hrvatsku, a drugi san je stvoriti bolju Hrvatsku. Ako ne sada, ja vas pitam kada. Ako ne mi, ja vas pitam tko“, kazao je prilikom predstavljanja svoje Vlade 22. siječnja u Saboru premijer Tihomir Orešković.
Odgovor na pitanje „tko“ trebali bismo dobiti nakon novih izbora koje je Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović raspisala za 11. rujna jer je definitivno ispalo da Vlada koja će Hrvatsku odnijeti u bolju budućnost nije bila Vlada Tihomira Oreškovića. Tehnički premijer je na dan raspuštanja Sabora potvrdio da ne ide u izbore, a za nadati se je da ga kao zeca iz rukava MOST neće ponovo pozvati nakon izbora.
Prilikom predstavljanja Vlade, Orešković je kao svoj cilj postavio poboljšanje gospodarstva i dizanje standarda hrvatskih građana. Tijekom nepunih pet mjeseci gotovo ništa se po tom pitanju nije počelo raditi. Umjesto toga, Vlada je glavninu snaga trošila na međusobne sukobe, naročito na relaciji premijer i dvojica potpredsjednika Vlade, a Hrvatsku je umjesto odmicanja od ideologija, što je najavljivao MOST, utopila u obračune vladajućih sa svima onima koje nije smatrala istomišljenicima, opasno koketirajući s ustaštvom i ne libeći se rušenja institucija koje su građene zadnjih 15 godina. U Faktografovoj analizi pobrojali smo kako se od svih predizbornih obećanja koje smo imali prilike pročitati u HDZ-ovom programu „Pet plus Hrvatska“, najdalje otišlo u provođenju stavki zavedenih pod „plus“, odnosno onih koje se odnose na „domoljublje“.
Želeći one za život građana važnije stvari sistematizirati, Faktograf je na osnovi “Programa 5+ Hrvatska”, s kojim je na izbore izašla Domoljubna koalicija te “Reformskih prijedloge MOST-a nezavisnih lista”, s kojima se HDZ-ova koalicija složila, kao i na osnovi onoga što je izrečeno na predizbornim skupovima, izradio listu od 91 obećanja. Vlada nije imala priliku odraditi puni mandat, ali kao upozorenje biračima prije izlaska na birališta, pobrojali smo 12 obećanja, među kojima su neka bila krucijalna – poput smanjenja broja županija i smanjenja beneficija saborskih zastupnika – koje je stigla prekršiti.
Osim tih prekršenih obećanja, Vlada tijekom pet mjeseci na Markovom trgu na većini obećanja nije počela raditi ništa. Na 12 obećanja je započela posao – mada su neka poput reforme zdravstva i „restrukturiranja“ javnih poduzeća, a zapravo rasprodaje za saniranje duga, poprimila oblike kakvi se građanima prije izbora vjerojatno ne bi svidjeli da su im do kraja rastumačeni. Neka od predizbornih obećanja, poput osiguranja participacije u prijevozu za srednjoškolske učenike, ispunjena su tek pod velikim pritiskom javnosti.
Obećanja na kojima se počelo raditi – bolje povlačenje sredstava iz EU fondova
Europski fondovi – Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić pohvalio se kako je za manje od pola godine ove Vlade povučeno jednako novca iz EU fondova koliko je prošla Vlada povukla tijekom cijele godine (545 milijuna eura). Za ovu je godinu Vlada planirala povlačenje milijarde eura. Ministar Tolušić najavljivao je kako bi se tijekom godine trebalo raspisati više od 250 natječaja, ali pitanje je hoće li pad Vlade, izbori i preslagivanja utjecati na taj posao. .
Da bi se povlačenje ubrzalo, Vlada je početkom lipnja prihvatila Akcijski plan za povećanje učinkovitosti korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2016-2018. kojem je namjera olakšati procedure oko povlačenja sredstava, povezivanje lokalne i nacionalne razine te zadržavanje stručnih ljudi u sustavu I neki kapitalni projekti pomaknuti su s mrtve točke. Vlada je 20. lipnja objavila natječaj za izgradnju Pelješkog mosta koji bi, nadaju se u Vladi, u iznosu od 330 milijuna eura, odnosno 78,5 posto trebala financirati EU. Hoće li tako i biti trebalo bi službeno biti potvrđeno iz Europske komisije do jeseni. Konačno, u sklopu obećane modernizacije željezničkog prometa u provedbu kreće i projekt pruge Dugo Selo – Križevci u koji će biti uloženo 200 milijuna eura europskog novca. Dionica dužine 32,8 kilometara važna je jer predstavlja dionicu budućeg pravca Rijeka-Budimpešta, na čemu se radi još od 2009.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU objavilo je i kako će 120 milijuna eura EU fondova ići za razvoj zapuštenih gradova Belog Manastira, Benkovca, Knina, Petrinje i Vukovara te kako će 250 milijuna EIB-a i HBOR-a ići za razvoj malih i srednjih poduzeća.
Međutim, činjenica je i da je nova Vlada propustila povuči ranije dogovorena sredstava kada joj to iz nekog razloga nije odgovaralo. Vlada nije povukla planirana sredstva za kurikuralnu reformu, a prije mjesec dana voditelji 10 centara izvrsnosti STEM područja zatražili su od ministra znanosti, obrazovanja i sporta Predraga Šustara da prekine opstrukciju financiranja iz EU fondova o kojima ovisi 50 milijuna eura i rad stotina znanstvenika.
Do zastoja je došlo i na području zaštite okoliša jer je Ministarstvo zaštite okoliša krenulo u donošenje novog Plana gospodarenja otpadom, čime se riskira povlačenje 475 milijuna eura za planirane projekte, odnosno reciklažne centre
Rasprodaja državnih tvrtki
Sukladno obećanjima, nova je vlada krenula u reviziju Programa ruralnog razvoja. Nije zapravo niti imala izbora jer je Europska komisija stopirala isplatu 1,23 milijarde kuna dok se ne istraži sumnja u pogodovanje na natječaju koji je proveden u vrijeme bivšeg ministra Tihomira Jakovine, a odnosi se na mjeru 4 u provedbi Programa ruralnog razvoja. Komisiji je sumnjiva 21 tvrtka (poduzeća koja su dobila potpore osnovana su tri mjeseca prije objave natječaja, imala su iste vlasnike, adresu i kontakt osobu, svi projekti su potpuno komplementarni, a tražene potpore odgovaraju maksimalnom iznosu). Rješenje odnosa s EK očekuje se do rujna, a cijeli slučaj predan je i DORH-u. Iako je ministar Romić izbjegavao imenovati o kome se radi, tjednik Nacional pisao je da su se natječajima pokušali okoristiti Ivica Todorić, Marko Pipunić i Mirko Ervačić
Među započetim poslovima je i odluka o početku prve faze izgradnje LNG terminala na Krku. Na sjednici održanoj početkom lipnja Vlada je donijela zaključak o izgradnji plutajućeg terminala, a premijer Orešković je potpisivanje prvog ugovora s investitorima najavio u roku od 60 do 90 dana.
Sukladno obećanjima, došlo je do moratorija na projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, a intenzivirana su istraživanja na kopnu. Na posljednjoj sjednici na kojoj je prisustvovao Tomislav Karamarko, 8. lipnja, Vlada je dala suglasnost za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika za šest istražnih prostora na kopnu. Ponuditelji s kojima je potpisan ugovori su INA, nigerijski Oando PLC i kanadski Vermilion. Ministar Panenić je naglasio da su njima samo za istraživanja predviđene investicije od 88 milijuna
Pod firmom restrukturiranja javnih trgovačkih društava, Vlada je na analizu poslala sva strateška i poduzeća od posebnog interesa za RH. Međutim, i ne dočekavši rezultate te analize, na telefonskoj sjednici 10. svibnja s popisa trgovačkih društava od posebnog državnog interesa skinula je ACI, Croatia Airlines, Luku Rijeka, Croatia Banku, Petrokemiju, Podravku, Croatia osiguranje i Končar da bi nekoliko dana kasnije svoj udio u Končaru prodala mirovinskim fondovima za nešto više od 360 milijuna kuna.
Među započetim poslovima, Vladajući su najavljivali i izmjene Zakona o HNB-u, ali prijedlog nije uspio proći saborsku proceduru
Pokrenuta je i zdravstvena reforma. Ministar Dario Nakić u proceduru je uputio prijedloge izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji uključuju i povećanje participacije, međutim, predsjednik Sabora Željko Reiner nije uspio postići izglasavanje tih zakonskih prijedloga u Saboru. Saznali smo tako da najave HDZ-a i MOST-a da će otvoriti prostor osiguravajućim društvima za dodatno zdravstveno osiguranje“ znače pokretanje „nadstandarda“. Decentraliziranje sustava i davanje bolnica na upravljanje županijama i gradovima značilo je kraj započete sanacije bolnica. Postupak standardizacije i objedinjavanja mreže hitne medicinske pomoći podrazumijeva – naplaćivati pacijentima korištenje usluga Hitne pomoći. Zaustaviti odljev zdravstvenih djelatnika u inozemstvo pokušalo se skidanjem ograničenja liječnicima na rad u privatnim klinikama
Vladajući su krenuli u obećanu izradu jedinstvenog zakona o braniteljima, ali su i smanjili budžet Ministarstva branitelja za 34 milijuna kuna. Bez obzira na to, branitelji su nakon 555 dana prekinuli prosvjed pred Ministarstvom,
Prekršeno – ništa od smanjenja broja županija
MOST je inzistirao, a HDZ se složio da će saborskim zastupnicima smanjiti beneficije- plaće i pravo 6 plus 6 već na prvoj sjednici u novom sazivu. To se, međutim, nije dogodilo. MOST-u je odgovoreno kako takav zakonski prijedlog mora najprije proći saborske odbore, koji tada još nisu bili konstituirani. Također, nakon provedene procedure, zakonske se odredbe ne bi mogle tumačiti retroaktivno, što znači da se beneficije ne mogu smanjiti za ovaj sastav Sabora. MOST je zakonski prijedlog kojim to želi regulirati za sljedeći sastav Sabora uputio u proceduru, ali to nije stiglo u raspravu prije raspuštanja Sabora.
MOST je u izbore išao s jasnim obećanjem smanjenja broja županija, odnosno jedinica lokalne samouprave. To nije bila polazišna točka HDZ-a, ali pristali su na analizu poslije koje bi bila donijeta konačna odluka. I dok je ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović pokrenula rad na takvoj analizi, predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović primala je župane i obećavala im da ukidanja županija neće biti jer je to, kako je isticala, savršen model kojeg je osmislio još pokojni predsjednik Franjo Tuđman. Predsjednica je početkom svibnja ustvrdila da bi ukidanje županija, odnosno smanjenje broja županija i njihovo okrupnjavanje u veće regionalne jedinice – destabiliziralo državu. MOST je apelirao da se institucije poput Vlade ili Predsjednice suzdrže od takvih tvrdnji, jer to čini bespredmetnim bilo kakvu analizu ili daljnju javnu raspravu, ali nitko ih nije slušao. (Glas Istre).
Iako su to obećavali, vladajući su shvatili da ne mogu samo tako ići u smanjenje broja ministarstava, pa su i to obećanje prekršili.
Obećali su i da će se politička imenovanja po ministarstvima odnositi samo na ministre i njihove zamjenike, a da će se od razine pomoćnika ministra nalaziti stručni ljudi. Bez obzira na to, Vijeće za suradnju HDZ-a i MOST-a prionulo je na dogovore kako imenovati 110 dužnosnika po ministarstvima, uključujući i pomoćnike ministara. Kadroviranja, koja su se ispočetka dogovarala na Vijeću (koje je nakon odluke Povjerenstva za sukob interesa o Karamarku proglašavano i fantomskim tijelom) trajala su mjesecima.
Kako bi se povećala transparentnost i participacija pri procesu donošenju propisa, javna savjetovanja sa zainteresiranom javnošću trebaju trajati najmanje 30 dana, osim u iznimnim slučajevima. Za prijedloge ključnih reformski modela provoditi savjetovanje sa zainteresiranom javnošću dulje od 30 dana. Za ključne reformske odluke, zakone i strategije provesti iscrpnu procjenu učinaka propisa. Redovito objavljivati zapisnike sastanaka ključnih radnih skupina uključenih u osmišljavanje i provedbu reformi. Kvartalno izvještavanje šire javnosti o provedbi aktivnosti i rezultatima. Dogovorili su se to HDZ i MOST i prekršili još na samom početku mandata.
Smanjena izdvajanja za znanost i istraživanja
Obećali su i značajno jačanje ovlasti parlamentarnog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a potom su oklijevali na dnevni red tog odbora staviti raspravu o razrješenju glavnog ravnatelja SOA-e. U sklopu iste teme obećali su i proširenje nadležnosti Vijeća za građanski nadzor tajnih službi, a onda su ga propustili imenovati ostavljajući tajne službe bez nadzora.
Obećali su eliminirati utjecaj političkih i drugih društvenih skupina u obrazovanju i znanosti, a potom je pod političkim pritiskom zaustavljena kurikularna reforma koju je vodila Ekspertna skupina na čelu s Borisom Jokićem.
Povećanje izdvajanja iz proračuna za znanost i istraživanje od 0,4 posto godišnje dok se ne dosegne europski prosjek od 2, 01 posto BDP-a, najavili su, a potom smanjili budžetska sredstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Za resor je u 2016. planirano 13,8 milijardi kuna, što je 158,1 milijun ili 1,1 posto manje od plana za prošlu godinu. Hrvatska je za istraživanja i razvoj, odnosno inovacije izdvajala samo 0,79 posto dok je europski prosjek bio preko dva posto s tendencijom rasta. Ulaganje u znanstveno-istraživačku djelatnost smanjeno je s oko 704 milijuna kuna u 2015. na oko 319 milijuna u 2016. Stavka ‘program usavršavanja znanstvenih novaka’ pala je s 213 milijuna kuna u 2015. na samo 48 milijuna kuna u 2016., a stavka ‘razvoj visokog obrazovanja’ smanjena je s oko 1,7 milijuna kuna u 2015. na samo 500.000 u 2016.
Pod utjecajem MOST-a, vladajući su obećali da će se izbor glavnog ravnatelja HRT-a i čelnika regulatornih tijela obavljati dvotrećinskom većinom. Najavili su i izradu medijske strategije i zakonsko osiguranje prava i neovisnosti novinara. U stvarnosti, pod nategnutim obrazloženjem hitno su smijenili glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana i na njegovo mjesto imenovali v.d. ravnatelja Sinišu Kovačića kojem sada protuustavno pokušavaju produžiti mandat sa šest mjeseci na godinu dana. Izmjene zakona o HRT-u, kojim bi se promijenio način izbora ravnatelja nisu pokrenuli, niti su davali naznake da ih to zanima. Medijsku strategiju nisu donijeli, a novinarima su, umjesto osiguranja prava i neovisnosti poručivali kako su „zbog odgovornosti za javnu riječ“ sami krivi ako ih netko fizički napadne.
Iako se u predizbornim programima nisu pretjerano bavili kulturom, najavljeno je ipak povećanje izdvajanja za kulturu. U 2016. ona se trebala popeti na 1 posto proračuna. Umjesto toga, ionako mizeran proračun je smanjen, pa je za ovu godinu Ministarstvu dodijeljeno 0,75 posto državnog proračuna.
Uklonit ćemo ograničenja povezana s rodiljnim i roditeljskim naknadama za drugih šest mjeseci rodiljnog dopusta. obećali su. Nastavljajući se na to obećanje, SDP je preuzeo inicijativu i u saborsku proceduru poslao izmjenu zakona koja bi to i omogućila, ali Vlada se o tom prijedlogu očitovala negativno, obrazlažući da za to nema novaca.
U istom je smjeru išlo i predizborno obećanje da će za svako novorođeno dijete roditelji dobiti 1000 eura. Sredstva za tu mjeru u proračunu nisu osigurana. Tadašnji potpredsjednik Karamarko, koji je prvi izrekao to obećanje, najprije je napravio lapsus da će novce dobivati samo zaslužni, potom je ministrica socijale Bernardica Juretić najprije govorila da će to biti vezano uz imovinski cenzus, čime bi se ta demografska mjera svela na socijalnu pomoć, pa navodila kako su za to potrebne promjene zakona, da bi, već u mandatu tehničke vlade, najavila kako bi se ipak moglo krenuti s tom mjerom.
Među apsurdnijim obećanjima bilo je i ono o hitnom proglašenju gospodarskog pojasa na Jadranu koje je nakon dogovora suradnje MOST-a i HDZ-a potpuno potisnuto, o čemu je Faktograf već pisao.
Treba nam snažno Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa!
Kao zanimljivost zgodno je spomenuti i kako je MOST napisao, a HDZ se složio, kako je potrebno dodatno ojačati Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Kao da su anticipirali gdje će završiti ova trakavica od vlade. Povjerenstvo je, podsjetimo, sasvim pristojno i s postojećim ovlastima obavilo svoj posao kad mu je tadašnji potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko poslao „aferu konzultantica“ na odlučivanje i tako ubrzao rasplet ove nemoguće „suradnje“.
