Na najizdašnijem porezu, PDV-u, država u ovoj godini gubi 12,1 milijardu kuna

Gabrijela Galić

Rebalansom ovogodišnjeg proračuna Vlada je ukupne prihode smanjila za 23,2 milijarde kuna i iznosit će 121,95 milijardi kuna umjesto ranije predviđenih 145,1 milijarda kuna. Ukupni rashodi proračuna ostaju kako su i planirani krajem prošle godine te će iznositi 147,3 milijarde kuna (Vlada, točka 8.8.1.). No, u odnosu na prvotni plan obavljene su značajne preraspodjele kako bi se osigurala financijska sredstva potrebna za financiranje mjera i aktivnosti u borbi s epidemijom koronavirusa i njezinim posljedicama, a što je Vlada već bila dijelom osigurala ranijim proračunskim preraspodjelama.

Rebalansom planirani pad proračunskih prihoda rezultat je gospodarskih mjera u borbi protiv koronavirusa, odgode odnosno djelomičnog ili potpunog oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak, dobit i doprinose poduzetnika pogođenih koronavirusom, kao i pada gospodarske aktivnosti. Vlada je ovogodišnji proračun planirala na projekcijama gospodarskog rasta od 2,5 posto no „gašenje“ gospodarstva zbog epidemije koronavirusa planove je promijenilo. Tako je Vlada procijenila da će ovogodišnji pad gospodarstva biti na razini 9,4 posto i to pod pretpostavkama da nas s jeseni ne čeka novi val epidemije koronavirusa i da će se ipak nešto zaraditi od turističke sezone.

Očekuje se tako da će ovogodišnji proračun zabilježiti manjak od 25,3 milijarde kuna ili 7 posto BDP-a. Opća država, prema ESA 2010 metodologiji, imat će manjak u iznosu od 24,8 milijardi kuna ili 6,8 posto BDP-a. Udio javnog duga u BDP-u u ovoj godini zabilježit će rast za 13,5 postotnih bodova u odnosu na lani te će biti na razini 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

Rebalansom se za provedbu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta poduzetnicima pogođenima koronavirusom osigurava 6,7 milijardi kuna. Ranijim preraspodjelama unutar resora za tu je namjenu osigurano 1,8 milijardi kuna, a rebalansom proračuna osigurava se dodatnih 4,9 milijardi kuna. Pritom će se 1,6 milijarda kuna povući iz fondova Europske unije. Osim za pomoć gospodarstvu i radnicima pogođenim epidemijom koronavirusa, Vlada je osigurala i 100 milijuna kuna za saniranje posljedica potresa u Zagrebu. To su sredstva za hitnu prvu fazu provedbe obnove obiteljskih kuća, stambeno poslovnih zgrada i višestambenih zgrada oštećenih potresom.

Rebalans ne predviđa smanjenje plaća javnim i državnim službama

Sa sindikatima državnih i javnih službi Vlada je pokrenula pregovore o odricanjima u ovoj godini, što se prije svega odnosi na odustajanje od ugovorenog rasta osnovice, kao i dodataka i koeficijenata koji bi trebali rasti do kraja ove godine. U paketu je i odricanje od isplate regresa i božićnice u tekućoj godini, a sindikati su jednoglasno odbili prijedlog Vlade koji bi proračunu trebao donijeti uštedu od 1,2 milijardi kuna. Pregovori sa sindikatima će se nastaviti, a Vlada ih ovog puta nije dovela pred gotov čin. Naime, u rebalans proračuna koji je nakon današnje sjednice Vlade upućen u Sabor nisu ukalkulirane moguće uštede na primanjima oko 250 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama. U prijedlogu rebalansa proračuna, izdaci za zaposlene umanjeni su za 391,7 milijuna kuna te su planirani na razini 22,3 milijarde kuna. To smanjenje uglavnom je posljedica odluke o ograničavanju zapošljavanja s početka travnja.

Prema riječima ministra financija Zdravka Marića na sjednici Vlade, predloženi rebalans proračuna „adekvatan je okolnostima u kojima smo se našli“ i „osigurava daljnje funkcioniranje države i svih njenih institucija i sustava“ te je njime uokvirena „priča svih naših ušteda koje smo napravili do sada u smislu dozvoljenih preraspodjela”.

Porezni prihodi smanjeni za 18,1 milijardu kuna

Minus na prihodovnoj strani proračuna mahom proizlazi iz smanjenja poreznih prihoda koji su u odnosu na prvotni plan smanjeni za 18,1 milijardu kuna pa su sada planirani na razini 66 milijardi kuna. Pritom se najviše gubi na PDV-u -12,1 milijardi kuna, pa se očekuje prihod od 43,7 milijardi na razini godine.

Druga velika stavka na kojoj se gubi su doprinosi pa se očekivani prihodi smanjuju za 3,8 milijardi kuna i prema novom planu iznose 21,2 milijarde. Razlog tom smanjenju je s jedne strane pad zaposlenosti i smanjenje plaća, a s druge otpis i odgoda plaćanja doprinosa kao jedna od mjera pomoći gospodarstvu.

Prema novom planu od poreza na dobit državna kasa može očekivati 6,5 milijardi kuna što je 2,8 milijardi manje no što je prvotno planirano. I prihodi posebnih poreza i trošarina očekivano se smanjuju za 2,7 milijardi kuna te su planirani na razini 13,9 milijardi. Vlada, pritom, najveće promjene u prikupljenim prihodima očekuje kod trošarina na energente i električnu energiju i posebnog poreza na osobne automobile, motorna vozila, plovila i zrakoplove. Prihodi od trošarina na energente smanjuju se za dvije milijarde kuna, što je uvjetovano padom potrošnje naftnih derivata uslijed epidemije koronavirusa, kao i očekivanog pada turističkog prometa.

Epidemija koronavirusa odrazila se i na lutrijske igre te klađenja.Tako država očekuje da će od poreza na dobitke od igara na sreću utržiti 278,4 milijuna kuna, što je 100,7 milijuna manje u odnosu na prvotni plan. Istodobno se smanjuju i planirani prihod od naknada za priređivanje igara na sreću za 272,9 milijuna kuna te iznose 833,3 milijuna kuna. Taj je pad prihoda posljedica ograničavanja rada kasina i kladionica, kao i ostalih lutrijskih igara.

Padaju i prihodi od kazni, upravnih mjera i ostalih prihoda i to za 93,1 milijun kuna pa će s tih naslova država utržiti 526,2 milijuna kuna. Kako Vlada objašnjava, ti su prihodi planirani sukladno ostvarenju u prva četiri mjeseca ove godine, te „očekivanim kretanjima sukladno značajnom smanjenju aktivnosti i kretanja u vrijeme pandemije koronavirusa“.

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama novim planom planirani su na razini od 4,2 milijarde kuna te su smanjeni za 438,5 milijuna kuna. Smanjeni su i planirani prihodi od pomoći za 502,9 milijuna kuna te bi trebali iznositi 18,3 milijarde kuna. Pritom, Vlada napominje da se oko 97 posto ukupnih prihoda od pomoći odnosi na prihode od pomoći međunarodnih organizacija i institucija i tijela EU, koji su izravno vezani uz projekte financirane iz EU proračuna. Dio tih sredstava bit će „ preusmjeren na nabavu zdravstvenog materijala i opreme, financiranje mjere za očuvanje radnih mjesta u okviru omogućene fleksibilnosti za pomoć u financiranju posljedica koronavirusa“.

Država očekuje i manje prihode od poreza na osiguranje od automobilske odgovornosti, poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije, kao i prihode od imovine. Jedina stavka kod koje se ne računa da će podbaciti su prihodi iz nadležnog proračuna i od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje temeljem ugovornih obveza. Iz tog izvora očekuje se 112,9 milijuna kuna više no što se očekivalo, odnosno 7,5 milijardi kuna na razini godine.

Samo u travnju pad poreznih prihoda 43,2 posto

Prema riječima ministra financija sa sjednice Vlade, do kraja ožujka prihodna strana proračuna pokazivala je male efekte ili efekata nije bilo, a pad se počeo osjećati sredinom travnja. Tako je samo u travnju, prema Marićevim riječima, zabilježen pad poreznih prihoda od 43,2 posto u odnosu na isto vrijeme lani dok su doprinosi u minusu oko 20 posto.

“Nismo nikad vidjeli da prihod od PDV-a dva tjedna nema smanjenje, nego u apsolutnom iznosu ima negativni predznak“, kazao je Marić navodeći kako se situacija prema kraju mjeseca popravila. A činjenica da je država od najizdašnijeg poreza imala negativan efekt kazuje da je više PDV-a vraćeno no što ga je uplaćeno u proračun.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"