Facebookom i WhatsAppom širi se video od 17 minuta u kojem američki doktor Steven F. Hotze, voditelj zdravstvenog i wellness centra u Texasu i konzervativni aktivist, iznosi niz netočnih tvrdnji o cjepivu i pandemiji. Video je nastao sredinom ožujka te je, kako piše AFP, podijeljen na desetke tisuće puta, zbog čega je vrlo brzo stigao i do naših lokalnih dezinformatora.
Hotzeov monolog podijeljen je u grupi Um i duh Hrvatskog bića , kao i na portalima Dokumentrac.hr te Croativ, za koji smo ranije utvrdili da su širili dezinformacije (1,2,3), ali i na privatnim profilima (primjer ovdje)
Facebook stranica Istinom protiv laži također je prenijela Hotzeove tvrdnje, i to u obliku tri screenshota iz videa te linkom koji je nevažeći, što govori da je video možda stavljen pa izbrisan. Istinom protiv laži tako, uz lansiranje hashtaga #Distancirajte, netočno navodi:
Ova tri screenshota iz videozapisa sve govori. Pametnima dosta, a budalama i tako nitko ne može pomoći… zato se i zovu budale ili korisni idioti! Problem je što ćemo i mi svi drugi zbog njih nastradati… jer brnjičari i cijepljeni izvor su i prenositelj zaraze!
Stranica je i ranije koristila hashtag “distancirajte” u nekim svojim objavama, nakon čega su ga na društvenim mrežama počeli koristiti i privatni korisnici, uglavnom protivnici cijepljenja i mjera suzbijanja zaraze od koronavirusa.
Kontroverzni doktor
Hotze je prošle godine dospio u medije jer je, u danima nakon ubojstva Georga Floyda kada su se diljem Texasa održavali prosvjedi, uputio guverneru poruku u kojoj navodi da bi Nacionalna garda trebala pucati na aktiviste ako dođe do nereda. (TexasTribune)
Ranije je bio poznat kao vođa teksaških republikanaca koji je vodio anti-LGBT kampanje (TexasObserver)
Hotze je, piše AFP, nedavno dobio i pismo upozorenja Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) zbog toga što je na svojim stranicma prodavao neodobrene lijekove za Covid-19. Među njegovim čudotvornim lijekovima može se naći i mješavina vitamina za koje on u ovom videu navodi da su važni za borbu protiv Covida-19, te pripravci za jačanje imuniteta.
FDA je Hotze-u zabranila prodaju takvih lijekova u svrhe liječenja i prevencije Covida-19, odnosno, naredila mu je da promijeni ambalaže i promotivne materijale lijekova tako da iz njih izbacio dio da su djelotvorni u borbi protiv koronavirusa.
Nema genetske modifikacije
Više puta doktor je u svom videu cjepivo nazvao eksperimentalnom genskom terapijom za koju tvrdi da ne pruža nikakvu zaštitu te kako po definiciji cjepiva američkog Centra za kontrolu bolesti, mRNA cjepiva ne spadaju u tu kategoriju.
Nije točno da cjepivo predstavlja gensku terapiju. S takvim i sličnim tvrdnjama smo se već susreli kada smo pisali o tome da mRNA cjepivo ne predstavlja genetski inženjering, odnono, genetsku modifikaciju.
Dragomira Majhen s Instituta za Ruđer Bošković tom je prilikom za Faktograf rekla kako se mRNA ne ugrađuje u genom domaćina te ni na koji način ne može promijeniti genetski materijal.
“S obzirom da se genetska modifikacija definira kao namjerna izmjena nasljednoga genetskog materijala organizma, unos mRNA cjepiva se ne može smatrati genetskom modifikacijom. S obzirom da se genetski modificirani organizam (GMO) definira kao organizam u kojem je genetski materijal izmijenjen na način koji se ne pojavljuje prirodnim putem parenjem i/ili prirodnom rekombinacijom, a imajući na umu da mRNA ne unosi modifikacije genetskog materijala domaćina, unosom mRNA cjepiva ne nastaje GMO”, rekla je Majhen za Faktograf.
Marko Močibob s PMF-a za Faktograf je rekao kako cijepljenje s mRNA nije genska terapija, te pojasnio što zapravo znači taj pojam. Genska terapija koristi se kod nositelja genetičkih bolesti koji putem modificiranih virusa primaju funkcionalnu kopiju gena koja se nasumično ugrađuje u njihov genom.
“U zadnje vrijeme razvijaju se različiti oblici genske terapije, prvenstveno za stanice hematopoetskih (krvotvornih) tkiva. No važno je naglasiti da se radi o terapijama koje su tek u razvoju, začecima ili nisu u širokoj primjeni, a ograničene su isključivo na somatske (tjelesne) stanice. To znači da takve genetske promjene nisu nasljedne i ne prenose se na potomstvo – genetske modifikacije zametnih stanica (spolnih stanica) su striktno zabranjene”, napominje Močibob.
Osim toga, kako piše FactCheck.org, njegova tvrdnja da mRNA cjepiva ne spadaju u definiciju cjepiva američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti također ne drži vodu. Naime, Centar definira cjepivo kao proizvod koji stimulira imunološki sustav osobe da proizvodi imunitet na određenu bolest, štiteći je od te bolesti. Ta je definicija u skladu sa onom američke Agencije za hranu i lijekove koja je izdala odobrenja za hitnu uporabu Pfizerova i Moderninog cjepiva jer su se pokazala kao učinkovita u kliničkim ispitivanjima.
Cjepiva su testirana na životinjama
“Ta takozvana cjepiva odobrena su bez ijednog objavljenog ispitivanja na životinjama i bez ijednog dugoročnog ispitivanja na ljudima”, tvrdi Hotze.
Kolege s fact-checking portala Raskrinkavanje koje su također bavile ovim videom navode tekstove biologinje Jelene Kalinić koja je na svom blogu Vakcine.ba pisala o istraživanjima cjepiva na životinjama. Kako navodi Kalinić, pretkliničke studije podrazumijevaju studije na kulturama ćelija u petrijevkama (in vitro) te na životinjama. U slučaju istraživanja cjepiva protiv Covida-19, u jednom trenutku je, piše došlo do nestašice laboratorijskih životinja potrebnih za istraživanja.
Osim toga, iz Pfizera su objavili svoju studiju o utjecaju cjepiva na primate u časopisu New England Journal of Medicine, a isto je napravio i tim znanstvenika koji je razvijao cjepivo AstraZenecino cjepivo.
Da su cjepiva prošla fazu testiranja na životinjama za Faktograf je potvrdila i Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Iz HALMED-a su nam rekli kako ispitivanja na životinjama vrše proizvođači lijekova, a ne regulatorne agencije te naveli kako da su u slučaju razvoja cjepiva, kao u slučaju Covid-19, moguće “određene odredbe za ublažavanje zahtjeva nekliničkog ispitivanja (ispitivanja na životinjama, op.a.)”, npr. kada “iz drugih izvora mogu biti dostupne odgovarajuće informacije za karakterizaciju sigurnosti proizvoda” kao što su podaci iz studija toksičnosti ponovljenih doza i klinički podaci dobiveni s drugim proizvodima koji koriste istu platformu.
Nema opasnosti od antitijela
Hotze nadalje tvrdi kako će nije moguće znati koliko dugo će stanice stvarati virusne bjelančevine ni hoće li ih ikad prestati stvarati, te da će imunološki sustav biti prenapregnut zato što će se stalno morati boriti protiv tih virusnih bjelančevina.
“Te se bjelačevine stalno stvaraju, a imunosni sustav stalno pokreće reakciju. Zato su neki znanstvenici zabrinuti da će imunosni sustav izazvati autoimune reakcije i prouzročiti ozbiljnu upalnu bolesti koja će trajati do kraja života. Druga velika briga je mogućnost da će ta eksperimentalna terapija pogoršati infekcije”, tvrdi.
To je također netočno. Kako je za AFP rekla profesorica mikrobiologije i imunologije Cyntihia Leifer sa Sveučilišta Cornell, mRNA nema načina na dugoročno preživi u ljudskoj ćeliji te je ona aktivna samo tijekom infekcije. Jeffery Cirillo, s Texas A&M Collage of Medicine, kaže kako je tijelo prirodni “prekidač” za bilo koju mRNA, odnosno, da postoje enzimi koji ju nakon nekoliko dana razgrade.
Isto tako, studija objavljena u časopisu 20018. u online izdanju časopisa Nature pokazuje da se mRNA u tijelu razgrađuje normalnim staničnim procesima. Još ranija studija, ona objavljena 2007. godine također objavljena u Nature, govori da se u slučaju istraživanja na miševima mRNA raspala nakon tri dana nakon injekcije.
VAERS
“Tijekom prvog mjeseca uporabe, u Americi bilo je više od 40.000 dokumentiranih štetnih reakcija, uključujući i tisuće slučajeva anafilaktičkog šoka i ozbiljnih neuroloških problema”
AFP navodi kako se podaci o nuspojavama u SAD-u prikupljaju preko sustava VAERS, o kojem je Faktograf već pisao. Kako smo i naveli, na samoj web stranici VAERS-a navodi se kako se radi o pasivnom sustavu, što znači da se izvještaji o slučajevima ne prikupljaju automatski, već zahtijevaju podnošenje izvještaja VAERS-u.
Izvješće svatko može dobrovoljno podnijeti, i pacijenti i pružatelji zdravstvenih usluga, stoga se ona razlikuju u kvaliteti i cjelovitosti, odnosno, često im nedostaju važni detalji te mogu sadržavati i informacije koje nisu točne. To se spominje i u studiji iz 2015. godine koja analizira smrtne slučajeve nakon cijepljenja i u kojoj se napominje da su podaci iz tog sustava neadekvatni. Slično navodi i VAERS na svojoj stranici:
“Izvještaj VAERS-u ne dokazuje da su identificirana cjepiva uzrokovala opisani štetni događaj. Izvještaj potvrđuje samo da se prijavljeni događaj dogodio u vremenskom periodu nakon davanja cjepiva. Da bi VAERS prihvatio izvještaj, nije potreban nikakav dokaz da je događaj uzrokovan cjepivom. VAERS prihvaća sva izvješća ne prosuđujući je li događaj uzrokovan cjepivom.”
Na nedosljednost podataka iz sustava VAERS upozoravao je i američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, koji također navodi CDC da je “anafilaksa nakon cijepljenja protiv Covid-19 rijetka” i da “nije otkrio obrasce u uzroku smrti koji bi ukazivali na sigurnosni problem s cjepivima protiv Covid-19”.
Cjepivo sprječava zarazu
“Nema nikakvog dokaza da može spasiti ijedan ljudski život ni da može spriječiti širenje zaraze ni dobivanje zaraze. Zato birokrati i dalje preporučuju nošenje maske i socijalno distanciranje čak i nakon što ste primili to “cjepivo”
Cijepljenje populacije može utjecati na sprječavanje širenja zaraze. Vidljivo je to na primjeru Izraela, koji je prvi u svijetu u procjepljivanju.
Kako je nedavno objavilo tamošnje Ministarstvo zdravstva, Izrael je cijepio više od polovice stanovništva, a tamošnje gospodarstvo počelo se otvarati krajem veljače. Restorani i barovi, pod određenim mjerama, otvoreni su početkom ožujka. Podaci pokazuju da je stopa pozitivnih među testiranima bila 1,3 %, najniža od lipnja 2020. godine. (IsraelTimes, France24)
Isto tako, u Velikoj Britaniji koja je također procijepila veliki broj stanovnika, vidljiv je pad smrtnih slučajeva i hospitalizacija. U Čileu pak, gdje je procijepljeno 37 posto stanovništva, broj zaraženih raste. Stručnjaci to objašnjavaju činjenicom da su nakon vala cijepljenja građani dobili osjećaj lažne sigurnosti, pa su se počeli manje pridržavati epidemioloških mjera. Osim toga, Čileom se širi zarazni brazilski soj virusa, a velik broj ljudi počeo je ponovno putovati diljem zemlje. (Guardian)
Kada je riječ o nošenju maski, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) ih preporučuje i nakon preboljenja bolesti i cijepljenja iz nekoliko razloga. Još uvijek nije poznato kakav je utjecaj stečenog imuniteta na mogućnost transmisije, odnosno prenošenja bolesti na druge.
Dodatni razlog je i zaštita od širenja drugih virusnih i bakterijskih infekcija dišnog sustava, čime se odterećuje sustav dijagnostike i liječenja te čuvaju zdravstveni kapaciteti za najpotrebitije. HZJZ također napominje da je važno da maske nosi što više građana radi jačanja solidarnosti.
Lijekovi
Hozte, kao i mnogi protivnici cijepljenja koji šire dezinformacije, zagovara korištenje lijekova ivermektin i hidroksiklorokin.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nedavno je u svoje preporuke usvojila onu da se ivermektin, lijek za liječenje nekih parazitskih bolesti, koristi samo u kliničkim studijama. Na temelju rezultata 16 slučajno odabranih studija od njih 2407, WHO je zaključio da je nedovoljno podataka o korisnosti tog lijeka. Slično u svom nedavnom priopćenju navodi i Europska agencija za lijekova (EMA) koja također ne preporučuje korištenje ivermektina van kliničkih studija.
EMA je, navodi se u priopćenju, pregledala i rezultate najnovijih studija o uporabi ovog lijeka te zaključila da on može biti koristan u liječenju Covida-19, ali u dozama mnogo višim nego što su dozvoljene za uporabu. U priopćenju se pak navodi kako su rezultati istraživanja drugačiji te kako neke pregledane studije nisu pokazale nikakvu korisnost, a sva istraživanja koja su provedena su mala i imala su dodatna ograničenja.
Isto vrijedi i za hidroksiklorokinu Riječ je o lijeku za malariju kojeg su Covid-19 skeptici počeli zagovarati nakon što je počeo koristiti bivši američki predsjednik Donald Trump. O uporabi hidroksiklorokina, koju WHO također ne preporuča, o kojem je Faktograf, pisao više puta (1,2,3).
Imunitet
K tome, pustimo ovaj virus da ide svojim prirodnim tijekom kroz društvo kako bismo mogli steći prirodni imunitet, tvrdi Hotze te zaključuje da to sigurnije od cijepljenja.
Brojni su stručnjaci za AFP ocijenili ovu tvrdnju kao neodgovornu i netočnu te naglasili kako postoji cijeli niz posljedica koje Covid-19 ostavi na ljudima koji su ga preboljeli, te kako stjecanje imuniteta prirodnim putem podrazumijeva da veliki broj koji se nisu cijepili umre.
Mikrobiologinja i imunologinja Cynthia Leifer sa Sveučilišta Cornell kaže kako bi se 5,35 milijardi ljudi trebalo zaraziti kako bi se dosegnuo kolektivni imununitet, što bi, uzimajući u obzir najnižu smrtnu stopu infekcije od 0.3 posto, dovelo do smrti 15 milijuna ljudi. Osim toga, prevelik broj oboljelih doveo bi do znatnog opterećenja zdravstvenih sustava, što može imati posljedica ne samo na Covid-19 bolesnike, već i na one koji pate od drugih bolesti.
Zbog toga se u svijetu trenutno odvija masovno cijepljenje populacije, sve kako bi se što prije dosegla procijepljenost od 70 posto, koliko je, naglašava većina stručnjaka, potrebno za dostizanje kolektivnog imuniteta. Europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Brenton nedavno je izjavio kako se nada da će se kolektivni imunitet na razini Europe dostići do 14. srpnja. (N1)
