Faktograf.hr

Samo činjenice

Viralne dezinformacije o maskama

Društvenim mrežama ponovno se šire dezinformacije o maskama. Neke netočne teze povlače se od početka pandemije.
Maske
Alexandra_Koch/Pixabay

Društvenim mrežama ubrzano se širi objava na engleskom u kojoj se iznose dezinformacije o maskama i pandemiji koronavirusa. S jednog je privatnog Facebook profila podijeljena je više od 4 tisuće puta (arhivirano ovdje), a korisnik koji ju je podijelio napisao je:

Strah nije prirodno stanje. Potreban je konstantan podsjetnik.

Screenshot

 

U prijevodu, u objavi se navodi sljedeće: Maske su im važne jer su vizualni podjetnik na pandemiju. Ne vidimo pretjeranu smrtnost. Ne vidimo svugdje kola hitne pomoći. Mrtvačnice nisu prenatrpane. Nema masovnih grobnica za umrle. Sve što vidimo je… Maska!

Objavu je, u posljednjih nekoliko dana, podijelilo i nekoliko stranih Twitter korisnika (primjer ovdje i ovdje). Budući da smo se s većinom navedenih tvrdnji već susreli te nedavno pisali o njima u tekstu o videu s dezinformacijama o pandemiji, ovdje ćemo se samo kratko osvrnuti na nekoliko njih.

Maske pomažu

Zaključak koji sugerira ova objava je da maske ne pomažu te da posljedice pandemije kao što su pune bolnice i povećana smrtnost, nisu stvarne. To nije točno.

Prije svega, treba napomenuti da smo se od početka pandemije susreli s niz dezinformacija o maskama. Pisali smo o tome kako one ne narušavaju zdravlje, ne uzrokuju rakupalu pluća, ali i o psihološkoj i socijalnoj dimenziji odbijanja nošenja zaštitnih maski. Osim toga, susreli smo se i s dezinformacijama o tome kako kod djece izazivaju hipoksiju, što je također netočno.

Zaštitne maske mogu utjecati na smanjenje putanje i količine aerosola u prostoru, o čemu smo također pisali u ovom tekstu.

One su važne za podizanje svjesnosti o pandemiji. Međutim, korištenje maski kao jedine mjere suzbijanja pandemije nije dovoljno, stoga se uz njihovo nošenje i dalje preporučuje fizička distanca i izbjegavanje zatvorenih prostora u kojima boravi velik broj ljudi.

Postoje skupine za koje se nošenje maski ne preporučuje. Hrvatski zavod za javno zdravstvo u uputama za nošenje maski tako propisuje kako su od obaveze izuzeta djeca u dobi do dvije godine, djeca predškolske dobi koja pružaju otpor nošenju maski ili se zbog maske ne mogu suzdržati od dodirivanja lica – čime zapravo povećavaju rizik od unosa virusa u organizam, a za djecu nižih razreda osnovne škole predviđeno je nošenje maski u kraćim vremenskim intervalima.

Ostale skupine koje ne moraju nositi maske obuhvaćaju kronične bolesnike, osobe s određenim invaliditetom te one ovisne o tuđoj pomoći.

Povećana je smrtnost

Smrtnost je povećana, i to je vidljivo na primjeru Hrvatske.

Prema  privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, promatrajući razdoblje od ožujka, kada je službeno proglašena epidemija bolesti Covid-19 u Republici Hrvatskoj, broj umrlih porastao je za 10,9% od ožujka 2020. do veljače 2021. u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 5 726 više.

U prosincu 2020. bilo je dosad najviše umrlih u Republici Hrvatskoj u jednome mjesecu, odnosno 7 395 umrlih. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, to je povećanje od 59,3% ili 2 754 umrlih više. U svijetu je, prema podacima Worldmetersa, dosad zabilježeno gotovo tri milijuna smrti povezanih s Covidom-19, dok je prema Eurostatovoj analizi 31 zemlje Europe utvrđeno je da je u periodu od ožujka do studenog 2020. godine zabilježeno 380 tisuća smrtnih slučajeva više od ranijeg prosjeka.

Bolnice jesu pune

Kako smo već pisali, paralelno s pandemijom širila se teorija zavjere da bolnice zaprano nisu pune, a Covid-19 skeptici, objavljujući nereprezentativne snimke bolnica, koristili su hashtag #filmyourhospitals.

Tako su se prošlo ljeto u Brazilu širile snimke ljudi koji provaljuju u bolnice, dijelom zbog toga što je predsjednik Bolsonaro poticao takvo ponašanje. Bolsonaro je tvrdio da je novi koronavirus samo gripa i da bi se građani sami trebali uvjeriti da nikakvih pacijenata nema po bolnicama, što se pokazalo netočnim.

Takve dezinformacije pojavile su se i u Hrvatskoj, i to u obliku videa koji pokazuje kako je KBC Dubrava, jedan od četiriju Primarnih respiracijsko-intenzivističkih centara (PRIC) namijenjenih liječenju Covid-19 bolesnika, zapravo prazan. O tome smo više pisali ovdje. Zadnje vijesti koju stižu iz te bolnice govore da je situacija teška – zbog povećanog broja pacijenata u Dubravu se šalju doktori i sestre iz drugih zagrebačkih bolnica. Ravnatelj Ivica Lukšić potvrdio je za N1 da je u bolnici sve više mlađih pacijenata, onih starosti od 40 do 50 godina, te da im se klinička slika brzo pogoršava.

Groblja se šire

Iako smo se nedavno susreli s dezinformacijama da se zbog povećane smrtnosti iskopavaju masovne grobnice za preminule od Covida-19, činjenica je da se dodatna ukopna mjesta rade. Pokazuje to primjer Sarajeva gdje se na gradskim grobljima rade dodatni iskopi grobnih mjesta, zbog čega su neki mediji senzacionalistički izvještavali da se radi o kopanju masovnih grobnica, što nije bilo točno.

Logično je da se na mjestima gdje je povećana smrtnost rade dodatna grobna mjesta, i mediji su već izvještavali o tome. Nedavno je iz Brazila, koji je drugi po redu nakon SAD-a po broju preminulih od Covida-19, stigla vijest o prepunim grobljima u Sao Paulu. Slično se događa i u SAD-u.

Osim toga, broje pokazuju da je više pogreba bilo i u Zagrebu, naročito u vrhuncu drugog vala u studenom i prosincu 2020.

U studenome 2019. izvršen je ukop 882 pokojnika, a u studenom 2020.  godine 1141 pokojnika. Zbog toga su uvedeni i dodatni termini za ukope.

“S obzirom na trenutačnu epidemiološku situaciju, bili smo primorani uvesti dodatne termine za ispraćaje na groblju Mirogoj i Miroševac jer su svi redovni termini popunjeni te smo uveli izvanredne termine u tjednu i subotama”, poručili su početkom prosinca prošle godine iz ureda Uprave Zagrebačkog Holdinga za Jutarnji list.

Slično je krajem godine bilo i u Varaždinu gdje je raspored sprovoda na groblju svakim danom bio pun, a s rekordnim brojem umrlih, na pokop se u tom gradu čekalo i do pet radnih dana.

Kada se gledaju podaci za kremiranje koji se odnose na cijelu Hrvatsku, u studenom 2019. godine obavljena su 484 kremiranja, a prošle 2020. godine u  studenome je zabilježeno 671 kremiranje, što je povećanje od gotovo 40 posto. (Jutarnji list)

O ostalim dezinformacijama o pandemiji koronavirusa kojima smo se bavili više možete pročitati ovdje.

 

 

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.