ANALIZA MANDATA: Vlada je predizborna obećanja kršila, a ono što je postigla ugroženo je koronom

Sanja Despot

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u petak se prihvatio lopate na otvaranju početka radova nove Osnovne škole ”Vladimir Nazor” u Svetom Iliji u Varaždinskoj županiji, istaknuvši pritom da je riječ o važnom projektu za hrvatsko obrazovanje i Varaždinsku županiju te o još jednom signalu privrženosti Vlade RH da ulaže u budućnost mladih.

Premijerovo prisustvo na otvaranju radova na školi signal je da je otpočela kampanja za parlamentarne izbore u srpnju. Prije pet dana Plenković je najavio kako će uskoro biti predstavljen izborni program HDZ-a, fokusiran na stabilnost, gospodarski rast, društvenu solidarnost, snaženje institucija i “novu vrstu hrvatskog suverenizma, u promijenjenim okolnostima”.

Rekao je da će u programu stranke biti uključeni i efekti pandemije koronavirusa.

“Vjerujem da će naši birači kad budu odlučivali na izborima dobro vidjeti tko što može, tko je što napravio, tko iza čega stoji”, ustvrdio je.

Afere i iznenadne katastrofe

A što je tijekom nešto više od tri pol godine napravila vlada Andreja Plenkovića? Prije svega treba podsjetiti kako je mandat Vlade bio obilježen aferama i kako je kraj mandata u ministarstvima koje su na početku dobili dočekalo samo pet ministara iz originalne postave Vlade – Nina Obuljen Koržinek na mjestu ministrice kulture, Tomo Medved na mjestu ministra branitelja, Gari Cappelli na mjestu ministra turizma, Oleg Butković na mjestu ministra prometa i Zdravko Marić, ministar financija kojeg je u svibnju 2017. samo jedan glas spasio od izglasavanja nepovjerenja. Tu je još i Tomislav Ćorić koji je mjesto ministra rada i mirovinskog sustava zamijenio s mjestom ministra zaštite okoliša i energetike.

Iz originalne postave otišlo je 14 ministara. Najprije su zbog razmimoilaženja oko Agrokora razriješeni ministri Vlaho Orepić, Slaven Dobrović, Ante Šprlje i Ivan Kovačić iz kvote MOST-a s kojim je HDZ u samom početku sastavio vladajuću koaliciju, a potom je zbog raskida te koalicije, ali i pritiska javnosti, ostavku na mjestu ministra vanjskih poslova dao Davor Ivo Stier. Zbog ulaska HNS-a u vladajuću koaliciju, s pozicije ministra znanosti i obrazovanja otišao je aferom plagijat opterećen Pavo Barišić. Zbog pritiska javnosti oko afere Borg, odnosno spašavanja Agrokora, ostavku je dala ministrica gospodarstva Martina Dalić, a radi raznih imovinskih afera morali su otići i Lovro Kuščević, Goran Marić, Tomislav Tolušić, Gabrijela Žalac i Milan Kujundžić. Posljednje veće preslagivanje nije preživjela ni Nada Murganić na mjestu ministrice demografije, socijalne skrbi i obitelji. Ministrica koja je zamijenila Stiera, Marija Pejčinović Burić otišla je na mjesto glavne tajnice Vijeća Europe, a na samom kraju mandata ostavku je zbog pogibije dvojice pilota u padu vojnog aviona dao ministar obrane Damir Krstičević.

Još prije posljednje veće rekonstrukcije Vlade u srpnju prošle godine, konstatirali smo da je vlada Andreja Plenkovića bila ona s najviše promjena na ministarskim mjestima još od vremena vlade Zlatka Mateše s kraja devedesetih, a koja je djelovala u polupredsjedničkom sustavu. Bilo je to prije dodatna dva odlaska –  Kujundžića i Krstičevića.

Osim imovinskih afera i nekompetencije pojedinih ministara, Vladu su potresali i naglo iskrsli problemi koje nisu očekivali prije preuzimanja vlasti, od kojih su svakako najveći problemi s Agrokorom i sudbinom Ine, koju je premijer najavio vratiti u hrvatsko vlasništvo, ali se to nije dogodilo kao i, na samom kraju, epidemija koronavirusa koja je ugrozila ekonomska postignuća koja je Vlada postigla u ovom mandatu. Zbog Covida-19 propušten je u velikoj mjeri i diplomatski spektakl u Zagrebu kakvim se zamišljalo vrijeme prvog predsjedanja Hrvatske Vijećem EU.

Najviše predizbornih obećanja završilo je u kategoriji “prekršeno”

Uoči objave novog izbornog programa HDZ-a analizirali smo što je postignuto od obećanja kojima nas je HDZ zatrpao u svom programu „Vjerodostojno“ na jesen 2016. godine. Tim više što je i sam Plenković početkom tjedna novinarima kazao: „Mi smo u 2016. napravili program i kada rezimiramo sve ono što smo kroz taj program htjeli ostvariti, mi smo praktički sve one bitne točke i realizirali. Moramo reći da smo realizirali puno toga što smo planirali, a da smo morali rješavati jako puno tema iz hrvatskog tranzicijskog ormara jer su svi ti kosturi popadali na dnevni red ove vlade i ovog Hrvatskog sabora i nosili smo se s kriznim upravljanjem više od tri godine i osam mjeseci našega mandata“. Podsjetio je potom kako je njegova vlada ostvarila zdravi rast i nikad manju nezaposlenost.

Faktograf je uoči prošlih izbora napravio popis od 129 obećanja iz HDZ-ovog izbornog programa „Vjerodostojno“. Tijekom mandata analizirali smo što je postignuto.

Nismo analizirali ispunjenost svih obećanja jer se dobar dio njih odnosio na područja nad kojima Vlada nema ili ne bi trebala imati ingerencije, poput obećanja kako će snimati više filmova o Domovinskom ratu ili kako će graditi više škola i vrtića (to jest ostvareno, ali na inicijativu lokalnih vlasti); obećavane su neke stvari koje su od ranije postojale poput besplatnog studija za redovite studente ili su bila na razini fraza poput „financijski ćemo poticati povezivanje i umrežavanje hrvatskih proizvođača“ ili su u startu zvučali neuvjerljivo poput „uspostavit ćemo centre za rad s nadarenim učenicima“ ili „palijativna skrb bit će besplatna i dostupna 24 sata dnevno“. Da smo se bavili sa svakim od njih, lista prekršenih obećanja bila bi i veća od liste koju možete vidjeti na ovom prikazu.

Od 85 obećanja kojima smo se opširno bavili u svojoj rubrici „Obećanja“, 28 ih je prekršeno, 22 ispunjeno, 15 djelomično ispunjeno i 20 započeto.

Sanirane financije, smanjenje nezaposlenosti i rast plaća i mirovina poništava korona

Naravno da sva obećanja nemaju istu težinu.

Plenković je ispravno primijetio kako je za njegova mandata postignut zdrav rast i nikad manja nezaposlenost.

Ministar Zdravko Marić bio je na najboljem putu da do jeseni premaši obećanje o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u za više od 10 postotnih bodova. Međutim, zbog izbijanja koronakrize i povećanih potreba za zaduživanjem, sada Vlada procjenjuje da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. porasti na 86,7 posto BDP-a. Tako ćemo godinu završiti gore od trenutka u kojem je vlada Andreja Plenkovića preuzela vlast.

HDZ je proricao da će do kraja mandata ostvariti pad stope nezaposlenosti na 8,5 posto. Postignuto je to već i prije prve polovice mandata, a u kolovozu prošle godine ostvarena je i rekordno niska nezaposlenost od 6,9 posto. I to je korona poremetila. Prema podacima DZS-a, u travnju 2020. stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 9,4 posto.

Vlada je uspjela kreditni rejting vratiti na investicijski. Nije, međutim, ni prije korone uspjela dići stopu rasta BDP-a na najavljivanih 5 posto. Umjesto projiciranih 2,8 posto rasta BDP-a u 2020., sada uslijed pada gospodarstva zbog mjera ograničavanja širenja zaraze, te naročito teško pogođenog turizma, Vlada očekuje pad BDP-a od 9,4 posto.

Plaće i mirovine tijekom mandata rasle su i više od obećanog, međutim, u novonastaloj krizi neminovno će se rezati plaće i unatoč novcu kojeg je Vlada u sklopu paketa gospodarskih mjera dala poslodavcima.

Od prekršenih obećanja najviše ih je s područja demografije

Od reformi, djelomično uspješno provedena je tek reforma poreznog sustava. Nije došlo do reforme javne uprave, a i reforma obrazovanja koja je bila uvjet za HNS-ov ulazak u koaliciju nema puno dodirnih točaka s obrazovnom reformom kakva je planirana Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije koja je premoćno izglasana u Saboru 2014. godine.

Od prekršenih obećanja najviše ih je s područja demografije. Osim uvođenja naziva „demografija“ u ime resornog ministarstva, malo je toga učinjenog. Povećane su, ali ne i delimitirane rodiljne naknade, a ministarstvo Predraga Štromara krenulo je u subvencioniranje kredita za mlade obitelji i to je ukupno sve što se, unatoč brojnim predizbornim obećanjima, dogodilo na tom polju.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Obećanja"