Vlada Tihomira Oreškovića, koja je u mandat ušla predstavljajući se kao “stručna” i “reformska”, u svojih prvih sto dana nije se ničim pretjerano istaknula: održali su 17 sjednica (od čega tri telefonske), raspravili 182 točke dnevnog reda (na otvorenim dijelovima sjednica) i u saborsku proceduru poslali 40 zakonskih prijedloga.
Radilo se međutim gotovo isključivo o tehničkim i terminološkim usklađivanjima postojećeg zakonskog okvira, kao i usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom. Obećani reformski zakoni još nisu došli na dnevni red, a tek na svojoj 17. sjednici, zadnjoj koja ulazi u početnih sto dana, je Vlada RH donijela plan reformi koje u svom mandatu planira provesti. No, najbolje da krenemo redom.
Rok prošao, akcijskih planova nema
Prvih mjesec dana je, kako je Faktograf već pisao, potrošeno uglavnom na kadrovsku politiku. Koja niti dva i kusur mjeseca kasnije nije kompletirana, pa tako nisu još svi ministri dobili pomoćnike i zamjenike. Svoj prvi zakonski prijedlog Vlada je morala povući jer se pokazao protuustavnim, dok su preostala dva zakona kojima su se vladajući bavili kroz prvih mjesec dana služili isključivo definiranju pozicija dvojice potpredsjednika – Tomislava Karamarka i Bože Petrova – u različitim povjerenstvima.
Na petoj je sjednici Vlade krajem veljače ministar financija Zdravko Marić predstavio šture smjernice za izradu državnog proračuna za 2016. godinu, ali donošenje samog proračuna trebalo je pričekati još gotovo mjesec dana. Vlada je prijedlog proračuna u Sabor poslala 10. ožujka, a parlament je državni proračun izglasao 21. ožujka većinom od 80 glasova “za”, uz 51 glas “protiv”.
Na petoj sjednici povučen je i prvi potez prema obećanoj reformi javne uprave. Odlukom o provedbi reformskih mjera za unaprjeđenje sustava javne uprave osnovana su tri povjerenstva zadužena za snimanje stanja i donošenje akcijskih planova. Povjerenstvima predvođenim ministricom uprave Dubravkom Jurlinom Alibegović, ministricom rada i mirovinskog sustava Nadom Šikić i ravnateljem CARNeta Zvonimirom Stanićem povjerena je zadaća da akcijske planove za provođenje zacrtanih reformi dostave Vladi do 15. travnja. Zadani rok u međuvremenu je prošao, a akcijski planovi još se čekaju.
Lanjski proračun
Gotovo mjesec i pol dana nakon što je započela s radom – na svojoj šestoj sjednici – Vlada RH predložila je prve konkretne zakonske izmjene. Koje su se, doduše, pokazale kao sasvim nepotrebne. Izmjenama Zakona o obrani i Zakona o nadzoru državne granice Vlada RH odlučila je omogućiti slanje vojske na granicu ukoliko izbjeglička kriza to bude zahtijevala. Balkanska ruta u međuvremenu je zatvorena – za što je u Briselu lobirala i Hrvatska – pa su izbjeglice ionako prestali prolaziti kroz Hrvatsku. Tog su se tjedna na dnevnom redu Vlade našla još četiri zakonska prijedloga, ali svi su se odnosili samo na prihvaćanje europske pravne stečevine.
Sedmom je Vladinom sjednicom dominirao dugo očekivani državni proračun. S obzirom da se radi o dokumentu koji bi trebao biti osnova za provođenje reformi, očekivanja su bila velika. No, na kraju su čak i pojedini saborski zastupnici vladajuće koalicije zaključili da je proračun isti kao prošlogodišnji, praktički prepisan od vlade Zorana Milanovića. Zanimljivom se pokazala tek činjenica da su se ministarstva koja si je zakapario MOST nezavisnih lista uglavnom našla na listi proračunskih dobitnika; pet od šest MOST-ovih ministarstava na raspolaganje je dobilo nešto više sredstava nego u 2015. godini. S obzirom da je i unutar vladajuće koalicije bilo nezadovoljnih predloženom raspodjelom sredstava, proračun je kasnije modificiran amandmanima, od kojih je jedan predložila i sama Vlada, pokolebana reakcijom javnosti zbog namjere da sreže sredstva za subvencionirani prijevoz učenika.
Sredinom ožujka održana je deveta sjednica Vlade, na kojoj je potpredsjednika Vlade Petrova zapala nezahvalna uloga da na sebe preuzme pregovore sa sindikatima. Na dnevni red tako su stigli kolektivni ugovori za državne i javne službenike, a Petrov bi svojim pregovaračkim sposobnostima sindikate trebao uvjeriti i da odustanu od povećanja plaće koje njihovim članovima zakonski pripada s obzirom na ostvareni rast BDP-a. Pregovori se do sada, a prošlo je mjesec i pol dana, nisu makli s mrtve točke (HRT). Na istoj je sjednici Vlada stigla i u djelo provesti – odnosno Saboru sugerirati da to učini – zamisao saborskog zastupnika Hrasta Ladislava Ilčića o proglašavanju 2016. “Godinom Nikole Šubića Zrinskog”.
Jeftiniji plin za početak proljeća
Na sjednici Vlade 23. ožujka, netom nakon kalendarskog početka proljeća, donesena je odluka o pojeftinjenju plina. Cijela plina za kućanstva ovom je odlukom, koja je na snagu stupila 1. travnja, smanjena za 16 do 20 posto. Odluka na snazi ostaje do 31. prosinca 2016. godine, nakon čega se cijena plina opet može mijenjati (Poslovni dnevnik). Istovremeno je u Sabor poslan prijedlog izmjena Zakona o zaštiti od buke, kojim su opet ostali nezadovoljni građani koji se već godinama bore za zakonsko ograničenje buke koju proizvode vjerski objekti.
Lajtmotiv 12. sjednice Oreškovićeve vlade bile su investicije. Na dnevnom redu bio je Prijedlog uredbe o poticanju ulaganja, a premijer je otkrio i da je razgovarao s investitorom zainteresiranim za otkup 10.000 hektara zemljišta u Slavoniji. Ime navodnog investitora Orešković nije želio otkriti, čime je potaknuo špekulacije da u Hrvatsku stiže ozloglašeni Monsanto. Doduše, oni koji su širili takve glasine uglavnom nisu u obzir uzeli činjenicu da je Monsanto svoje predstavništvo u Hrvatskoj, prema podacima iz Sudskog registra, otvorio još 2001. godine. A cijela priča je ionako utihnula nakon što se pokazalo da objedinjeno poljoprivredno zemljište takve površine u Slavoniji ne postoji (Večernji list).
Građani na udaru
S dnevnog reda 13. sjednice Vlade u zadnji je čas, zbog kritika civilnog društva, povučena Uredba o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu. Natezanje je potrajalo dva tjedna, prije nego je Vlada odlučila Uredbu neočekivano, praktički potajice, donijeti na telefonskoj sjednici. Nisu ih u tome pokolebale ni očekivano žestoke reakcije zbog izigravanja demokratske procedure (Forum.tm).
Istovremeno je ministar zdravlja Dario Nakić krenuo uvoditi najavljeni “red” u zdravstveni sustav. Najprije je na 13. sjednici Vlade odlučeno da se obustavlja projekt sanacije bolnica, da bi deset dana kasnije Nakić u javnu raspravu pustio prijedloge izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Uvod je to u najavljenu reformu zdravstva koja Nakiću nije donijela simpatije među građanima, s obzirom da ministar namjerava povećati maksimalni iznos participacije i naplaćivati pacijentima korištenje usluga Hitne pomoći.
16 zakona za bolju statistiku
Dnevni red 14. i 15. sjednice sugeriraju da ih je Vlada pokušala iskoristiti za “pumpanje” statistike ne bi li se na taj način stvorio privid efikasnosti. Upravo s ove dvije sjednice u Sabor je upućena glavnina zakonskih prijedloga koje je Vlada uspjela izraditi u prvih sto dana – njih ukupno 16. No, već i sami nazivi otkrivaju da se ni u ovim legislativnim tekstovima ne kriju obećane reforme. Evo kompletne liste:
Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova (EU); Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (EU); Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa (EU); Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (EU); Zakon o potvrđivanju Okvirnog ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe za Projekt zaštite od poplava; Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Kraljevine Belgije, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Irske, Talijanske Republike, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Kraljevine Nizozemske, Europske zajednice za atomsku energiju i Međunarodne agencije za atomsku energiju o provedbi članka III. stavaka 1. i 4. Ugovora o neširenju nuklearnog oružja i Dodatnog protokola uz Sporazum između Republike Austrije, Kraljevine Belgije, Kraljevine Danske, Republike Finske, Savezne Republike Njemačke, Helenske Republike, Irske, Talijanske Republike, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Kraljevine Nizozemske, Portugalske Republike, Kraljevine Španjolske, Kraljevine Švedske, Europske zajednice za atomsku energiju i Međunarodne agencije za atomsku energiju o provedbi članka III. stavaka 1. i 4. Ugovora o neširenju nuklearnog oružja; Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti; Zakon o izmjenama Zakona o patentu, Zakon o izmjenama Zakona o žigu; Zakon o izmjenama Zakona o industrijskom dizajnu; Zakon o izmjenama Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga; Zakon o izmjenama Zakona o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda; Zakon o nabavi i registraciji oružja građana (EU); Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja (EU); Zakon o izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Reforma za lakše zapošljavanje u državnoj službi
Sličnim tempom nastavljeno je i na 17. sjednici Vlade RH, zadnjom koja je obuhvaćena ovom analizom, a s koje je u Sabor poslano pet zakonskih prijedloga. Osim što je predložila usklađivanje još dva zakona s europskom praksom, Vlada se na zadnjoj sjednici koja upada u prvih sto dana mandata konačno počela baviti i obećanim reformskim zahvatima.
Osim što je Vlada napokon, nakon više od tri mjeseca rada, predstavila Prijedlog nacionalnog programa reformi, Saboru su predložili i dopune Zakona o inspekcijama u gospodarstvu. Cilj je novog zakona da se poduzetnike poštedi kazni za lakše prekršaje, koji bi bili podložni sankcijama tek ukoliko se ne otklone u određenom vremenskom roku. Iz Vlade tvrde da inspektori neće imati diskrecijsko pravo procjene tko treba ili ne treba biti kažnjen, već će se voditi praksom prekršajnih sudova. No, s obzirom da je ovo tek prijedlog zakona, kojeg mora potvrditi i Sabor, ispada da Vlada u prvih sto dana doista nije provela nijednu od obećanih reformi.
Istovremeno je donesena i odluka o osnivanju Povjerenstva za uređenje sustava neporeznih davanja i smanjenje neporeznih davanja, čija bi posljedica trebalo biti smanjivanje ukupne mase parafiskalnih nameta za 330 milijuna kuna do kraja 2016. godine. Efekti rada ovog povjerenstva neće biti vidljivi prije 15. lipnja, što je rok u kojem resorna ministarstva moraju izvijestiti Vladu koje zakone treba ukinuti i/ili mijenjati da bi se smanjilo opterećenje parafiskalnim nametima.
Upustila se Vlada i u izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika i Zakona o državnim službenicima, ali ne kako bi im smanjili prava, za što su se u više navrata otvoreno zalagali stranački čelnici iz vladajuće koalicije. Prvi je zakon bilo potrebno mijenjati zbog odluke Ustavnog suda, koji je smatrao nepravednim da Vlada odlučuje o visini plaća ustavnih sudaca. Osnovica za izračun njihovih plaća tako je postala zakonska kategorija.
Izmjene Zakona o državnim službenicima će, pak, olakšati nova zapošljavanja u javnom sektoru – što se posebno odnosi na kadrove koji bi trebali omogućiti kvalitetnije i brže korištenje sredstava iz europskih fondova. Propisano je tako da se za potrebe rada na projektima koji se financiraju iz EU fondova službenici mogu zaposliti na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta, a Vlada predlaže da se iz zakona izbaci i obaveza državnih tijela da prije raspisivanja javnog natječaja ili internog oglasa provjere imaju li već među zaposlenima osobe s kompetencijama koje traže.
Ideološki desant iz Ministarstva kulture
Mimo već spomenutog reformatora zdravstvenog sustava Nakića, ministar koji se u prvih sto dana Vlade RH najviše istaknuo je Zlatko Hasanbegović. Ministar kulture – resora koji se u javnosti tradicionalno doživljavao sporednim – postao je glavna HDZ-ova poluga za desant na ideološke neistomišljenike. Stigao je Hasanbegović u prvih sto dana raspustiti Povjerenstvo za neprofitne medije i potpuno ukinuti financiranje tzv. trećeg medijskog sektora iz budžeta Ministarstva kulture, zatražiti kolektivno razrješenje Vijeća za elektroničke medije, odgoditi na neodređeno natječaje putem kojih bi neprofitni mediji mogli povlačiti novac iz EU fondova, opstruirati rad Zaklade “Kultura nova” (Tportal), a bez financiranja ostali su i neki drugi antipodi hrvatske desnice poput npr. Subversive festivala. Zbog svega navedenog, kao i zbog svojih revizionističkih izjava i postupaka, Hasanbegović je na sebe navukao bijes kulturnih djelatnika – okupljenih u inicijativu Kulturnjaci2016 – koji praktički od praktički od prvog dana mandata traže njegovu ostavku.
Kada su u pitanju ostali ministri, njihove dosadašnje mandate prvenstveno su obilježili potezi koje nisu povukli. MOST-ovci tako redovito moraju tumačiti gdje su zapele reforme koje su obećavali, ministricu Bernardicu Juretić svako toliko dočeka pitanje o 1000 eura poticaja za novorođenu djecu, ministar prometa Oleg Butković fokusiran je na Pelješki most… No, vjerojatno najbolji primjer nečinjenja je kurikularna reforma, čije ukidanje je Vlada najprije najavila (Index.hr), da bi resorni ministar Predrag Šustar kasnije tvrdio da je u pitanju ipak bila greška (Telegram). U međuvremenu je Šustar još u nekoliko navrata morao uvjeravati javnost da se kurikularna reforma ipak ne ukida – prema Nacionalnom planu reformi eksperimentalna primjena bi mogla krenuti već od jeseni – ali struka i dalje strahuje da je namjera Vlade prepustiti reformu polaganoj smrti (GONG).