Faktograf.hr

Samo činjenice

Nikola Grmoja kleveće Faktograf i obmanjuje javnost

Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja napao je Faktograf, optuživši nas, bez činjenične osnove, za neprofesionalnost i pristranost.

Ovo nije prvi put da je Faktograf izložen sličnim političkim pritiscima. Grmojini saborski kolege Hrvoje Zekanović i Zlatko Hasanbegović već su neuspješno pokušali koristiti svoju javnu poziciju da bi uređivali Faktograf odnosno određivali čime se smijemo, a čime ne smijemo baviti.

Sva tri navedena saborska zastupnika pripadnici su iste nacionalističke političke opcije, doduše njenih različitih frakcija. Još početkom 2020. bili su okupljeni u zajedničkom bloku, ujedinjeni oko predsjedničke kandidature Miroslava Škore.

Planirali su zajedno izaći i na parlamentarne izbore, na što Most nije pristao. Prema informacijama objavljenima u medijima, razišli su se sa Škorinim Domovinskim pokretom zbog neslaganja oko raspodjele saborskih fotelja (1, 2, 3).

Ostanak bez mjesta u Saboru poseban bi problem bio predsjedniku Mosta Boži Petrovu koji je, kako otkriva njegova imovinska kartica, prilično opterećen kreditima. Kreditna zaduženja Petrova mjesečno koštaju više od 16 tisuća kuna pa bi mu bilo prilično nezgodno odreći se saborske plaće i zastupničkih privilegija.

Marko Vučetić, bivši saborski zastupnik izabran na listi Mosta, javno tvrdi da je i Grmojina motivacija za bavljenje politikom financijske prirode, tj. da Grmoji ne pada na pamet izgubiti plaću od 17 tisuća kuna.

Mostova politika ima obilježje oportunizma otkad su postali parlamentarna opcija. Ova stranka najpoznatija je po tome što su dvaput sklapali koaliciju s HDZ-om, iako su obećavali da to neće napraviti.

Božo Petrov čak je uoči izbora 2015. godine kod javnog bilježnika ovjerio izjavu u kojoj je pisalo da će podnijeti ostavku u Mostu i napustiti Sabor ako njegova stranka uđe u koaliciju s HDZ-om ili SDP-om. Pet godina kasnije, Petrov je i dalje saborski zastupnik i predsjednik Mosta. Nakon njegovog obećanja ovjerenog kod javnog bilježnika, Most je dvaput koalirao s HDZ-om.

Manipulacije zastupnika Grmoje

Idemo sad raspakirati Grmojine manipulacije i neutemeljene konstrukcije, iznesene na Facebooku (arhivirano ovdje) i Twitteru (arhivirano ovdje).

“Otvaram jutros Faktograf.hr da vidim jesu li napravili provjeru točnosti informacije o Tedeschijevom financiranju Zaklade Solidarna u kojoj su svi ključni ljudi političke platforme Možemo, a ono ništa.

Grmoja ne navodi izvor informacije čiju smo točnost prema njegovom mišljenju trebali provjeravati, ali za pretpostaviti je da se radi o članku objavljenom na rubnom portalu Narod.hr, koji izdaje konzervativna udruga U ime obitelji (arhivirano ovdje).

Taj je članak, međutim, samo kompilacija javno poznatih informacija za čijom provjerom nema potrebe. Da, Atlantic grupa u vlasništvu Emila Tedeschija donirala je humanitarne akcije Zaklade Solidarna, što piše na službenoj web stranici ove zaklade, a spominjalo se i u medijima (Vox Feminae, Net.hr).

Na službenim stranicama Zaklade Solidarna stoji i podatak da je ovu zakladu 2015. godine osnovalo 55 hrvatskih ljudskopravaških aktivista i organizacija civilnog društva.

Potpuno javna je stvar i da okosnicu članstva političke platforme Možemo, osnovane u veljači 2019. godine, čine nekadašnji aktivisti civilnog društva. Čak ih je i premijer Andrej Plenković javno opisivao kao “političke aktiviste”. Neki od tih aktivista bili su i među osnivačima Zaklade Solidarna. Nitko od njih u vrijeme kad je zaklada osnovana još nije bio angažiran u stranačkoj politici.

Zaklada Solidarna ne pruža financijske potpore političkim strankama, niti prima donacije od političkih stranaka.

Objašnjavamo što Grmoji nije jasno

Očigledno je da Grmoji nije jasno čime se Faktograf bavi pa ćemo biti dovoljno uviđavni da mu objasnimo. Faktograf, naime, razotkriva dezinformacije u javnom prostoru, prvenstveno na društvenim mrežama. Ako Grmoja nastoji sugerirati da bi sav sadržaj rubnih i često nepouzdanih portala kao što je Narod.hr trebalo podvrgavati nezavisnoj činjeničnoj provjeri, vjerojatno je u pravu. Faktograf, međutim, nema toliko vremena.

Stoga se, osim što fact-checkiramo izjave političara, fokusiramo se na razotkrivanje dezinformacija, odnosno tvrdnji koje nisu utemeljene u činjenicama. Prioritiziramo dezinformacije koje se viralno šire mrežama i mogu izazvati društvenu štetu (poput dezinformacija o Covidu-19), kao i političku propagandu osmišljenu u svrhu manipulacije biračima i javnim mnijenjem.

Upravo takva je bila tvrdnja da Emil Tedeschi financira političku platformu Možemo. Ta je tvrdnja i dalje netočna unatoč Grmojinim manipulativnim pokušajima iskrivljavanja stvarnosti.

Podsjetimo, dezinformaciju da Tedeschi financira zeleno-lijevu koaliciju, kojoj pripada i platforma Možemo, u javnost je plasirao portal Dnevno.hr, najpoznatiji upravo po objavama činjenično netočnih i neutemeljenih tvrdnji. Ovu dezinformaciju odmah je dalje krenuo širiti Mostov saborski zastupnik Miro Bulj, nakon čega ju je Faktograf razotkrio kao netočnu, iza čega i dalje stojimo.

Naime, javno dostupna činjenica da je Atlantic grupa donirala novac Zakladi Solidarna ne znači da je time Emil Tedeschi financirao platformu Možemo, tj. politički rad njenih članova. Sama Zaklada Solidarna na svom je Facebooku objavila sistematizaciju humanitarnih akcija na koje je potrošen prikupljeni novac; popis je prilično dug i impresivan, sadrži i akcije poduzete znatno prije nego što je platforma Možemo uopće postojala te vrlo jasno pokazuje da se Zaklada Solidarna ne bavi politikom, već filantropijom.

Mostovci skloni dezinformacijama

“Nema ništa ni o Tedeschiju i ukradenom novcu za obranu Sinja. A neki dan su bili jako brzi da dokažu kako Tedeschi nema ništa s financiranjem Možemo.”

Kad kaže da na Faktografu “nema ništa ni o Tedeschiju i ukradenom novcu za obranu Sinja”, Grmoja se referira na tvrdnje koje njegov stranački kolega Miro Bulj ponavlja već čitavo desetljeće. Bulj tvrdi da je Tedeschi od Grada Sinja posudio milijun njemačkih maraka koje nije vratio.

Nejasno je, međutim, kako Grmoja misli da bi Faktograf trebao provjeriti ovu Buljevu optužbu. Njome se već bavilo hrvatsko pravosuđe i utvrdilo da Tedeschi nije kriv (Tportal). Ako Grmoja ili Most raspolažu s dokazima da je DORH nešto previdio ili zataškao, slobodni su ih predstaviti hrvatskoj javnosti.

Međutim, dosadašnje nas iskustvo uči kako od Mostovih najisturenijih lica ne treba očekivati činjenično potkrepljenje izrečenih tvrdnji. Miro Bulj u saborskim je klupama tako širio dezinformacije o GMO-u, Nino Raspudić ima povijest negiranja klimatske krize, Grmojine tvrdnje u više smo navrata ocijenili kao sasvim ili djelomično netočne (1, 2, 3, 4), a Most je u kampanji za ovogodišnje parlamentarne izbore ulovljen kako plaća objavljivanje lažiranih anketa koje im idu u korist.

U tu su svrhu koristili usluge Hrvoja Macana, vlasnika portala Priznajem.hr, poznatog po učestalom plasiranju dezinformacija (Telegram, Index.hr). Macanove usluge ranije je koristio Domovinski pokret Miroslava Škore (Telegram).

Konfabulacije se nastavljaju

Grmoju je na Twitteru u međuvremenu više ljudi upozorilo da njegove konstrukcije nemaju smisla, tj. da je bespredmetno stavljati znak jednakosti između političke stranke i humanitarne zaklade koja se ne bavi stranačkom politikom.

Zastupnik Mosta se, međutim, nastavio upirati da dokaže kako su Solidarna i Možemo produljena ruka vlasnika Atlantic grupe, iznijevši pritom niz novih netočnosti.

Ustvrdio je, recimo, da poduzetnik Branko Roglić uoči izbora 2015. godine nije financirao Most, već Hrid Drage Prgometa. Međutim, na Mostovoj službenoj stranici dostupno je izvješće o donacijama (arhivirano ovdje) u kojem stoji da je Roglićeva tvrtka Orbico dala Mostu 20.000 kuna. Branko Roglić zbog toga se kasnije javno pokajao, kazavši da ga je Most razočarao (Tportal).

 

Klevetnik skriven iza saborskog imuniteta

Kako političari skloni manipulacijama i obmanama obično ne prezaju ni od ad hominem napada, najpouzdanijeg utočišta ljudi lišenih činjeničnih argumenata, tako ni Grmoja nije iznimka. Evo što još piše na Twitteru:

“[Faktografova] ekspeditivnost da dokažu da Tedeschi nema nikakve veze s Možemo nije uopće povezana s čestim tulumarenjima glavnog urednika Faktografa po zabavama Solidarne”.

Nešto slično Grmoja je napisao i na Facebooku, gdje me prozvao i po imenu te potaknuo svoju sljedbu da u komentarima vrijeđaju i kleveću ne samo Faktograf, već i mene osobno:

“Ne znam jel ta Faktografova solidarnost s Možemo i Tedeschijem povezana s činjenicom da je novinar Faktografa Petar Vidov čest gost na tulumima Solidarne. Što vi kažete?”

Uvrede Grmojinih mrežnih grmalja ću ignorirati i osvrnuti se samo na netočne tvrdnje i manipulativne konstrukcije Mostovog saborskog zastupnika.

Na događajima u organizaciji Zaklade Solidarna bio sam, ako me pamćenje dobro služi, dva ili tri puta, a zadnji put prije cca dvije godine. Na svakom od tih događaja sam u škrabici za donacije ostavio manje novčane iznose. Ne smatram da sam time donirao platformu Možemo (koja, napomenimo to još jednom, do veljače 2019. godine nije postojala). Nikad u životu nisam donirao, niti na bilo koji način podržavao ijednu političku stranku.

Emila Tedeschija ne poznajem pa nemam ni razloga prema njemu biti solidaran ili nesolidaran. Štoviše, tijekom novinarske karijere sam i kritički izvještavao o poslovima Atlantic grupe (1, 2). Tada, kao i sada, zanimale su me jedino činjenice. A činjenica je da Tedeschi i njegova Atlantic grupa ne financiraju platformu Možemo, niti ostale stranke koje čine zeleno-lijevu koaliciju.

Grmoju to, međutim, ne zanima. Njegov je interes što duže parazitirati na državnom proračunu i uživati u plaći od 17 tisuća kuna, zbog čega je spreman lagati i klevetati kako bi pokušao nauditi onima koje percipira kao političku konkurenciju, čak i pod cijenu nabacivanja blatom na nezavisne medije poput Faktografa.

Na njegovu nesreću, Faktografovu je nepristranost prilično lako dokazati.

Samo činjenice

Metodologija našeg rada je javna, kao i sve ostale relevantne informacije o radu i financiranju Faktografa. Kvaliteta i profesionalnost Faktografovog rada međunarodno su priznati. Članovi smo International Fact-Checking Networka (IFCN), međunarodne mreže fact-checkerskih organizacija. Evaluatori IFCN-a iz godine u godinu potvrđuju da se Faktograf.hr u svom radu pridržava najviših profesionalnih standarda, sadržanih u IFCN-ovom Kodeksu principa, čiji smo potpisnici.

Argumenti u prilog nepristranosti Faktografa mogu se pronaći i u našoj arhivi. Moguće je tako ustanoviti da smo tijekom predsjedničke kampanje u tri navrata raskrinkavali dezinformacije usmjerene protiv Grmojinog predsjedničkog kandidata Škore [1, 2, 3]. Tijekom iste kampanje objavili smo i informaciju o anonimnoj Facebook stranici koja je vodila plaćenu negativnu kampanju protiv Miroslava Škore i Zorana Milanovića, protukandidata HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović.

I na kraju, ono najvažnije. Postoji naziv za države u kojima je političarima dozvoljeno da se upliću u uređivačku politiku medija. U boljem slučaju zovemo ih defektne demokracije, u lošijem autokracije ili diktature.

S obzirom na to da među defektne demokracije spada i Hrvatska, sasvim je moguće da Grmoja vršenje političkih pritisaka na medije smatra normalnim. Moguće je da to radi redovito. Moguće je da mu podmetanje spinova inače uspjeva, posebno putem rubnih portala kakvi su Narod.hr i Dnevno.hr, a koje medijski pismene osobe ne smatraju relevantnim izvorima informacija.

Na Grmojinu nesreću, Faktograf nije takav medij. Ostaje stoga samo da mu poručimo isto što i ranije njegovom ideološkom srodniku Hasanbegoviću; usprkos svim pritiscima, uvredama i prijetnjama, Faktograf će svoj posao nastaviti raditi jednako kao i do sada: profesionalno i transparentno, uvijek inzistirajući samo na činjenicama.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.