Godinu dana Vlade: Obećanja se krše, a reforme uglavnom čekaju

Petar Vidov, Sanja Despot

Iza nas je prva, izrazito burna godina vladavine Andreja Plenkovića i njegovih ministara. Povodom prve godišnjice Plenkovićeve vlade, Faktograf se u svojoj velikoj analizi osvrnuo na predizborna obećanja, kako bi utvrdili koliko ih je ispunjeno, a koliko prekršeno. Također, proučili smo listu zadaća koje si je Vlada sama zadala, te ustanovili da nisu obavili niti polovicu zacrtanog posla. Što i nije toliko iznenađujuće s obzirom da su Plenković i njegovi ministri dobar dio godine bili prisiljeni “gasiti požare”, kako one stvarne, tako i metaforičke – koje su vrlo često sami “potpaljivali”.

Obećanja se ispunjavaju, ali i krše

Polazeći od predizbornog programa HDZ-a kao glavne stranke u Vladi, Faktograf je napravio listu od 129 obećanja koja bi trebala biti ispunjena tijekom mandata premijera Andreja Plenkovića. Od tih 129 obećanja, za godišnjicu rada Vlade analizirali smo ona čije ispunjenje nije bilo predviđeno „do kraja mandata“, već se očekivalo da se na njima počne raditi u što skorije vrijeme, odnosno ona koja nisu imala vremensku odrednicu. Takvih je obećanja bilo 114.

Od tih 114 nismo ocjenjivali one gdje je HDZ samo nastavio praksu dosadašnjih vlada poput zadržavanja besplatnog studiranja za redovite studente te subvencioniranja smještaja za siromašne studente, one koje nisu u neposrednoj ingerenciji Vlade – poput visine HRT pretplate, odnosno one gdje je obećavao uvođenje mjera koje se već od ranije provode poput „uvođenja posebnih savjetnika za poslodavce pri HZZ-u“ koji  postoje od 2016., dakle prije nego je „novi HDZ“ preuzeo kormilo.

Nismo se usudili dati niti konačnu ocjenu nastavlja li se ili ne kurikularna reforma, ne zato što ta tema nije bila prisutna u prvih godinu dana Plenkovićeve vlade, već zato što je godinu obilježilo slanje kontradiktornih signala.

Ispunjena obećanja

U prvih godinu dana Vlada je ispunila osam obećanja, od kojih su četiri vezana uz poreznu reformu. Ispunjena su i sljedeća obećanja vezana za obrazovanje:

Vezano uz kreiranje radnih mjesta i zapošljavanje, ispunjeno je obećanje da će se poslodavce osloboditi doprinosa za zapošljavanje osoba mlađih od 35 godina. Također, ispunjeno je obećanje o moratoriju na ovrhe građana dužnika RBA-a zadruga dok se sudski ne riješi problem ilegalnog poslovanja i ilegalne promjene kreditnih uvjeta.

Djelomično ispunjena obećanja

Djelomično su ispunjena četiri obećanja.

Kao rezultat porezne reforme smanjena je cijena električne energije, ali s obzirom da je porasla naknada za obnovljive izvore energije to je smanjenje zanemarivo te je stoga ocijenjeno kao djelomično ispunjeno.

Izmjenama Ovršnog zakona izuzeta je mogućnost ovrhe nad jedinom nekretninom te je povećan dio plaće koji se izuzima iz ovrhe. Problem je samo u tome što vam banka i dalje može ovršiti jedinu nekretninu ako ste tako potpisali da bi dobili stambeni kredit.

Krenulo je subvencioniranje kamata na stambene kredite za mlade, ali sredstva su osigurana samo za oko 2000 onih koji su se prvi javili, a istovremeno je ukinuta sistemska mjera oslobađanja od poreza na promet za prvu nekretninu.

Kao djelomično ispunjeno obećanje ocijenili smo i ono o besplatnom prijevozu za učenike i studente iz obitelji lošijeg ekonomskog statusa jer se ono provodi, osim ako za to ne nestane novca.

Prekršena obećanja

Vlada RH započela je s radom na ispunjenju 15 obećanja iz svog predizbornog programa, a o čemu detaljnije možete čitati u Faktografovoj specijaliziranoj rubrici, u kojoj nastavljamo pratiti kako se i na koji način vlast odnosi prema obećanjima koja su biračima dali uoči izbora. Također, u prvih godinu dana Plenkovićeva je vlada već prekršila pet svojih predizbornih obećanja:

Nisu odradili ni pola posla

Da se Plenkovićeva vlada ne može pohvaliti naročito uspješnom godinom, svjedoči i lista zadataka koje su si sami zadali. Godišnji plan normativnih aktivnosti, javnosti dostupan na internetskoj stranici Ureda za zakonodavstvo Vlade RH, otkriva da nije obavljena niti polovica planiranog posla.

Plan normativnih aktivnosti za tekuću godinu usvojen je krajem prosinca 2016., a u njemu su nabrojani svi propisi koje je Vlada namjeravala tijekom godine uputiti u proceduru. Za potrebe ove analize pročešljali smo Vladinu “to do listu” za prva dva kvartala 2017. godine, kako bi ustanovili koliki dio zadanog posla je uspješno ispunjen. Iako je i treći kvartal već iza nas, uzeli smo u obzir činjenicu da proces formiranja javnih politika ipak podrazumijeva djelomično klizne rokove. Ignorirali smo pritom zakonske tekstove koji se odnose na usvajanje EU direktiva i potvrđivanje međunarodnih sporazuma. Fokus je bio na reformama koje su članovi Plenkovićeve vlade osmislili samoinicijativno, a “odrađenima” smo kvalificirali one zakonske tekstove koji su dosad upućeni u saborsku proceduru.

Pokazalo se da je Plenkovićeva vlada u proceduru uspjela uputiti 47 zakonskih tekstova najavljenih Planom normativnih aktivnosti. Što bi se moglo smatrati uspjehom, kada ne bi bilo neugodne činjenice da je čak 55 novih zakona i obećanih zakonskih izmjena još uvijek nespremno za saborsku raspravu. U praksi to znači da su neke prilično važne reforme i dalje na čekanju, što se prvenstveno odnosi na reformu pravosudnog sustava. U planu je, naime, bilo donijeti nove zakone koji bi regulirali rad sudova, DORH-a, Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća. U Sabor su trebali biti poslani i novi zakoni o šumama i poljoprivredi, o vodnim uslugama, o zakladama, o pomorskom dobru i morskim lukama, a trebao je biti promijenjen i Zakon o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom.

Nije im bilo lako

Treba doduše i priznati da Plenkoviću i njegovim ministrima okolnosti u zadnjih godinu dana nikako nisu išle na ruku. Usprkos letećem startu u vidu ekspresnog donošenja tzv. cjelovite porezne reforme, koja je Plenkovića dočekala praktički zgotovljena, a zahvaljujući kontinuitetu rada Zdravka Marića koji je uspio nadživjeti istek roka trajanja prethodne vlasti predvođene Tihomirom Oreškovićem. No, već je famozna porezna reforma, paket zakona upitne ustavnosti i legalnosti, dobrano načela odnose Plenkovićevog HDZ-a s novim/starim koalicijskim partnerima iz MOST-a.

Odnosi su dodatno zategnuti kad je Plenković, nakon izgubljene arbitraže s MOL-om pri Komisiji Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL), najavio da će Hrvatska od Mađara otkupiti dionice Ine i tako vratiti hrvatsku naftnu kompaniju u domaće vlasništvo. MOST-ovcima se, naime, nije svidjela ideja, proizašla iz HDZ-ove tehnokratske struje, da se Ina otkupi prodajom četvrtine dionica HEP-a. Tinjajući sukob HDZ-ovaca i MOST-ovaca nastavio se i na drugim frontama, a onda je pukla kriza u Agrokoru i sve ostale aktivnosti su pale u drugi plan.

U prvi plan je zato odmah izletio ministar financija Marić, bivši izvršni direktor u koncernu Ivice Todorića. Pogled unatrag otkrio je da je Marić u svom mandatu povukao niz dvojbenih poteza, koji bi se iz perspektive urušavanja Agrokora, mogli promatrati kao pokušaji da se pomogne bivšem Gazdi. Upravo je tako Marićeve aktivnosti protumačila saborska oporba pa su zatražili opoziv ministra financija, a s njima su se na istoj liniji našli i MOST-ovci, samo da bi prije nego što su se uopće stigli snaći – a i potpuno mimo procedure – izletjeli iz Vlade.

Prijetili su državi tada još jedni izvanredni izbori, drugi uzastopni u razmaku koji se mjerio u mjesecima. I bilo bi do njih sasvim sigurno došlo da Plenkovićevu fotelju nije spasio HNS, tj. klijentelističkiji dio ove za pogodbu uvijek spremne stranke. Ali ni tu nije bio kraj mukama Plenkovićeve ekipe iz Banskih dvora; i dalje je nad njima visio spektar ustaške ploče u Jasenovcu, u međuvremenu transportirane u obližnju Novsku, a zbog trzavica oko obrazovne reforme je Blaženka Divjak, tehnokratska ministrica iz HNS-ove kvote, prema medijskim napisima već razmišljala o ostavci.

Usred ljeta je Plenković skoro ostao bez ministra obrane Damira Krstičevića, nakon “atraktivnog” požara koji je ozbiljno zaprijetio Splitu i poharao širu okolicu najvećeg dalmatinskog grada. Uslijedila je katastrofična požarna sezona u Dalmaciji, pa zatim i nezapamćena poplava u i oko Zadra, a kad se priroda konačno malo primirila, ponovo je eksplodirao Agrokor. Oporba sad najavljuje novi udar na ministra Marića, a ovoga puta u paketu s njim će tražiti i smjenu Martine Dalić, koja javnosti i dalje duguje odgovore na niz neugodnih pitanja vezano za okolnosti donošenja famoznog “lex Agrokora”. Afera je to kojoj se ne nazire kraj i koja će zasigurno obilježiti ne samo prvu godinu, već i čitav mandat Plenkovićeve vlade.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Obećanja"